vejrovatno je vec negdje napisano to..al mislim da je za mnoge to jako ne razumljiva tema pa evo nekoliko opcenitih informacija koje sam iskopao
Krenimo od početka
U prirodi biljke zavise od energije koju dobijaju od sunca. Kroz proces foto sinteze, sunčeva energija se pretvara u šećere koje biljka koristi kao hranu za rast. Za proces fotosinteze je neophodan hlorofil koji se nalazi u ćelijama listova biljaka. Od njega potiče zelena oja listova. Unutar samog hlorofila svetlosna energija se kombinuje sa ugljen dioksidom i vodom, a kao krajnji proizvod se dobijaju šećeri i kiseonik. Zato je rast biljaka direktno zavisan od bojom, intenzitetom i trajanjem svetla koje biljka dobija.
HID Lampe
Ništa se ne poredi sa suncem i prirodnim svetlom ali novi tipovi HID lampi omogućavaju uzgajanje biljaka u potpunosti bez prirodnog svetla, a još bolji rezultati se dobijaju njihovom kombinacijom. Ovaj način osvetljenja se koristi širom sveta, pa i kod nas poslednjih godina. HID lampe omogućavaju povećanje prinosa, njihovo ranije iznošenje u prodaju ali i gajenje kultura van sezone.
Intenzitet svetla
Intenzitet se najčešće meri u vatima po kvadratnom metru. Za optimalnu fotosintezu opšte prihvaćeno pravilo podrazumeva 80-100 W/m2. Iz ovoga lako dolazimo do računice da je jedan reflektor sa lampom snage 400W dovoljan za maksimalno 5m2 površine.
Vremesko trajanje osvetljenja (fotoperiod)
Većina biljaka najbolje raste ako je svetlosti izloženo 16-18 sati dnevno. Povećanje fotoperioda preko ovih granica nije dalo značajna povećanja u proizvodnji da bi se ekonomski isplatilo. Biljke koje na trajanje fotoperioda reaguju npr. cvetanjem, trebaju biti izložene svetlosti u trajanju od 12-14 sati dnevno onda kada želimo da procvetaju. Naravno u ovom ciklusu treba ispuniti i period mraka npr. od 12 sati bez prekida. Neke od cvetnica koje veoma dobro reaguju na fotoperiod od 12 sati svetla i 12 sati mraka su hrizanteme, poinsetije, bromelije, gipsofila, fuksije, petunije, gladiole i ruže. Korišćenjem tajmera i dodatnog osvetljenja relativno lako možete tempirati cvetanje ovih ali i drugih biljaka za željeni period.
Boja svetla (fotosintetski spektar)
Fotosinteza najbolje reaguje na talasne dužine koje odgovaraju zoni crvenog spektra (600-680nm) i plavog spektra (380-480nm). Lampe namenjene poljoprivrednoj proizvodnji su upravo konstruisane da pokriju ova dva spektra.
Postoje dva tipa sijalica koje se načešće koriste. MH (metal halid) sijalice koje emituju plavo/beli spektar, koje treba koristiti kao primarni izvor svetla (ukoliko imate malo prirodnog svetla). Ove lampe omogućavaju kompaktan vegetativni rast. Druge su sijalice sa natrijumom pod pritiskom (HPS). One emituju svetlo iz crvenog spektra i pogodne su za provociranje cvetanja ili zanošenja plodova. Zato ove sijalice nije preporučljivo koristiti kao primarno osvetljenje.
Belo svetlo je u stvari kombinacija celog spektra boja (crvena+zelena+plava i svih boja između).
Plavo svetlo stimuliše hormone koji su okidač rasta i inhibitori dormantnosti. Plavo svetlo pojačava fotosintezu izazivajući rast biljke prema izvoru svetlosti (fototropizam). MH sijalice emituju jako svetlo iz plavog spektra pa su zato dobre u početnim fazama razvoja ili kod lisnatih biljaka. Plavo svetlo omogućava kompaktan rast i minimizuje rastojanje između internodija (grana).
Crveno svetlo takođe pojačava fotosintezu, pomaže u germinaciji semena, pojačava pigmentaciju i provocira i podržava cvetanje. Ovo svetlo je takođe odgovorno za dorminaciju kod nekih biljaka. HPS sijalice emituju svetlo iz ovog spektra pa su zato bolje za upotrebu kod cveća i voća.
Ukoliko planirate gajenje salate, lisnatog povrća i začinskog bilja najbolji izbor su MH sijalice. Ukoliko želite da gajite cveće onda su HPS sijalice bolji izbor.
sunce naše svagdašnje
Krenimo od početka
U prirodi biljke zavise od energije koju dobijaju od sunca. Kroz proces foto sinteze, sunčeva energija se pretvara u šećere koje biljka koristi kao hranu za rast. Za proces fotosinteze je neophodan hlorofil koji se nalazi u ćelijama listova biljaka. Od njega potiče zelena oja listova. Unutar samog hlorofila svetlosna energija se kombinuje sa ugljen dioksidom i vodom, a kao krajnji proizvod se dobijaju šećeri i kiseonik. Zato je rast biljaka direktno zavisan od bojom, intenzitetom i trajanjem svetla koje biljka dobija.
HID Lampe
Ništa se ne poredi sa suncem i prirodnim svetlom ali novi tipovi HID lampi omogućavaju uzgajanje biljaka u potpunosti bez prirodnog svetla, a još bolji rezultati se dobijaju njihovom kombinacijom. Ovaj način osvetljenja se koristi širom sveta, pa i kod nas poslednjih godina. HID lampe omogućavaju povećanje prinosa, njihovo ranije iznošenje u prodaju ali i gajenje kultura van sezone.
Intenzitet svetla
Intenzitet se najčešće meri u vatima po kvadratnom metru. Za optimalnu fotosintezu opšte prihvaćeno pravilo podrazumeva 80-100 W/m2. Iz ovoga lako dolazimo do računice da je jedan reflektor sa lampom snage 400W dovoljan za maksimalno 5m2 površine.
Vremesko trajanje osvetljenja (fotoperiod)
Većina biljaka najbolje raste ako je svetlosti izloženo 16-18 sati dnevno. Povećanje fotoperioda preko ovih granica nije dalo značajna povećanja u proizvodnji da bi se ekonomski isplatilo. Biljke koje na trajanje fotoperioda reaguju npr. cvetanjem, trebaju biti izložene svetlosti u trajanju od 12-14 sati dnevno onda kada želimo da procvetaju. Naravno u ovom ciklusu treba ispuniti i period mraka npr. od 12 sati bez prekida. Neke od cvetnica koje veoma dobro reaguju na fotoperiod od 12 sati svetla i 12 sati mraka su hrizanteme, poinsetije, bromelije, gipsofila, fuksije, petunije, gladiole i ruže. Korišćenjem tajmera i dodatnog osvetljenja relativno lako možete tempirati cvetanje ovih ali i drugih biljaka za željeni period.
Boja svetla (fotosintetski spektar)
Fotosinteza najbolje reaguje na talasne dužine koje odgovaraju zoni crvenog spektra (600-680nm) i plavog spektra (380-480nm). Lampe namenjene poljoprivrednoj proizvodnji su upravo konstruisane da pokriju ova dva spektra.
Postoje dva tipa sijalica koje se načešće koriste. MH (metal halid) sijalice koje emituju plavo/beli spektar, koje treba koristiti kao primarni izvor svetla (ukoliko imate malo prirodnog svetla). Ove lampe omogućavaju kompaktan vegetativni rast. Druge su sijalice sa natrijumom pod pritiskom (HPS). One emituju svetlo iz crvenog spektra i pogodne su za provociranje cvetanja ili zanošenja plodova. Zato ove sijalice nije preporučljivo koristiti kao primarno osvetljenje.
Belo svetlo je u stvari kombinacija celog spektra boja (crvena+zelena+plava i svih boja između).
Plavo svetlo stimuliše hormone koji su okidač rasta i inhibitori dormantnosti. Plavo svetlo pojačava fotosintezu izazivajući rast biljke prema izvoru svetlosti (fototropizam). MH sijalice emituju jako svetlo iz plavog spektra pa su zato dobre u početnim fazama razvoja ili kod lisnatih biljaka. Plavo svetlo omogućava kompaktan rast i minimizuje rastojanje između internodija (grana).
Crveno svetlo takođe pojačava fotosintezu, pomaže u germinaciji semena, pojačava pigmentaciju i provocira i podržava cvetanje. Ovo svetlo je takođe odgovorno za dorminaciju kod nekih biljaka. HPS sijalice emituju svetlo iz ovog spektra pa su zato bolje za upotrebu kod cveća i voća.
Ukoliko planirate gajenje salate, lisnatog povrća i začinskog bilja najbolji izbor su MH sijalice. Ukoliko želite da gajite cveće onda su HPS sijalice bolji izbor.
sunce naše svagdašnje