Ko se boji Marihuane jos?

Hempatia Soma iGrow Hemps garden
15.06.2008
3
0
0
46
KO SE BOJI MARIHUANE JOŠ?

Piše: Ivona Živković
Konoplja (Canabis sativa) po nekima je biljka koju je Bog stvorio kako bi čoveku služila za SVE - kao hrana, lek, miris, energent, gradivni i odevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za uživanje kao cigara.
Postoji i verovanje da je biljka vanzemaljskog porekla, jer je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva pola- kao muška i ženska konoplja. Kod svih ostalih biljaka pol se mora otkriti analizom hromozoma.


MUSKA%20I%20ZENSKA%20KONOPLJA.jpg

Muška i ženska konoplja.

Potiče, kažu, sa Kavkaza, baš odakle potiču i prvi ljudi - nefilimi tj. divovi plavih očiju koji su stigli možda i iz svemira. Spustili su se zatim u područije drevnog Sumera i tu su bili doživljeni kao Bogovi koji su došli sa neba. Nazvani su anunaki (oni koji su sišli sa neba) i doneli možda "čarobnu biljku" - za sve. Bilo kako bilo, u Sumeru je tada pre više od 8 000 godina naprasno nikla civilizacija. "Bogovi" su stvarali decu sa zemaljskim kćerima i dosta toga je zapisano i u Bibliji.



sumerac.JPG



Da li su se pre 8 000 godina u Sumeru oblačili u životinjsku kožu ili su možda znali za tkanje od konoplje? Čime li su drevni Sumerci vezivali svoje brade?


Konoplja je svakako bila gajena u Egiptu pre 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle i potiče najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usev koji je čovek uopšte počeo da uzgaja u mnogim državama sveta bila je konoplja.
Konoplja se izgleda pominje i u Bibliji: "Posejaću ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na ispošćenoj zemlji". (Jezekija 34/29) .
I danas bi glad u svetu bila potpuno iskorenjena kada bi se gajenje konoplje moglo obavljati slobodno. Njeno seme sadrži jedan od najvećih izvora proteina u prirodi. Konoplja poseduje masne kiseline koje potpuno čiste telo od holesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se više nigde u prirodi. Jedite nekuvane semenke konoplje (ukoliko je nadjete po radnjama).
Zovu je još bhang, marihuana i hašiš. Reč kanvas je holandska reč za konoplju.
"marihuana je, medju Pigmejima, jedina kultivisana biljka. Bilo bi zaista interesantno ako u ljudskoj istoriji kultivisanje konoplje vodi pronalasku zemljoradnje, a samim tim i civilizaciji, " primetio je Karl Sejgan.


konoplja%20u%20industriji.jpg


BILJKA ZA SVE
Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom sveta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana "usev od milijardu dolara". To je bilo vreme kada je prodaja konoplje od jedne žetve mogla da zaradi preko milijarda dolara i to često u kešu. Konoplja je sve do 20. veka bila naisplativiji usev na tržištu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentakiju, kada je proizvedeno 40 000 tona.
Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila važna za državu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali da gaje konoplju u 17 i u 18. veku dolazili pod udar zakona i oporezovani su dodatno. U Virdžiniji se za izbegavanje plaćanja ovog poreza išlo i u zatvor. Onima koji su uzgajali konoplju država Virdžinija je davala posebne dotacije.

Džordž Vašington, Tomas Džeferson i mnogi drugi bavili su se uzgajanjam konoplje. Džeferson je čak krijumčario seme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku. Džeferson je prvi patentirao specijalno konstruisanu mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala drška od korisne mase i vlakana, i to mnogo brže nego što je to radjeno ručno močenjem.

Bendžamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih fabrika za preradu konoplje u Americi.
Novinar i publicista, Dag Jurči, koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o konoplji tvrdi i da je rat 1812. vodjen zbog konoplje, jer je Napoleon želeo da preseče izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Zašto je Englezima bila toliko potrebna konoplja? Pre svega zbog potreba mornarice. Četiri hiljade godina 90 % svih brodskih veziva i jedara pravljeno je od kanabisa, a Engleska bez brodova bila bi za Napoleona lak plen.

Prva biblija, geografske mape, pomorske karte, zastave, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se štampala na papiru od konoplje. Zapravo sve školske knjige do 1880. bile su štampane na papiru od konoplje.


hemp15.jpg

Skoro 80% odevnog tekstila, odeće, platna, zavesa, krevetskih posteljina itd. bilo je napravljeno od konoplje sve dok 1820. nije predstavljen pamuk "kao bolji". Originalni džins koji je pravio Levi Štraus bio je od konoplje i to je bila praktično nepoderiva odeća koju su nosili američki goniči stoke. Današnje farmerke od pamuka, znamo svi, veoma brzo se otrcaju.Možete li da zamislite da čitavog života nosite samo jedne farmerke? I onda ih nasledi vaš sin, a onda unuk. Biznis sa džinsom bi načisto propao, zar ne?


Slike Rembranta, Tomasa Geinsboroua, Van Goga kao i mnogih drugih slikara bile su radjene najčešće na platnu od kanabisa.
Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizajućih hemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konolje ne žuti i veoma je trajan. Biljka raste brzo i sazreva u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno više godina.
Godine 1916. američka vlada je izračunala da će do 1940. sav papir moći da se pravi od konoplje i da više neće biti potrebno da se seče drveće. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasejanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasejanog drvetom. "Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugrožava prirodnu okolinu", zapisano je u američkom biltenu br.404 koji izdaje američko ministarstvo za poljoprivredu.
Ako bi svi plastični proizvodi umesto od naftnih derivata bili pravljeni cedjenjem ulja iz konoplje, prirodno bi se razgradjivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgradjuje. Današnja plastika od nafte zato teško zagadjuje okolinu, ali ekologija se očigledno ne uklapa u biznis naftne oligarhije.
Kvalitene boje i lakovi pravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58.000 tona konopljinog semena korišćeno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.

Lekovi od konoplje su godinama bili podržavani od Američke Medicinske Asocijacije. Danas se kanabis kao lek daje samo malom broju ljudi, dok je većina naterana da koristi razne druge hemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ludsko telo.



Ford%20auto%20od%20konoplje.jpg

Prvi model automobila Henrija Forda, "Model-T", napravljen je da ide na gorivo od konoplje i imao je panele od konopljine plastike koji su izdržavali udar 10 puta jači nego čelik. ("Popular mechanics" 1941.)

konoplja%20u%20autoindustriji.jpg

Mercedes-Benz C klase ima preko 30 delova koji se i danas izradjuju od konoplje.

Kuca%20od%20konoplje%20u%20Francuskoj.jpg

Konstrukcija ove kuće u Francuskoj je u potpunosti uradjena od konoplje.

Inovacije u poljoprivrednim mašinama 1930. godine, posebno pronalaskom brzog decorticator-a, mašine za guljenje, koja je bila daleko savršenija od Džefersonove mlatilice, obrada konoplje bi se toliko pojednostavila da bi nastala prava revolucija u izradi proizvoda od konoplje. To bi donelo ogromnu dobit svima u ovom biznisu.
Preko pet stotina bio-razgradivih proizvoda se moglo praviti od konoplje, uključujući i njeno korišćenje kao pogonskog goriva, umesto otrovne nafte. Samo uzgajanje konoplje je moglo otvoriti milione novih radnih mesta, ne samo u SAD već i u mnogim drugim državama sveta. Ali...












 
15.06.2008
3
0
0
46
KONOPLJA DOBIJA NEPRIJATELJE
Vilijam Rendolf Herst, poznat iz filma kao Gradjanin Kejn, i njegov "Hearst Paper Manufacturing Division" , posedovao je brojne pilane i ogromnu zemlju na kojoj je uzgajano drvo za proizvodnju papira. Herstova kompanija je bila najveći snabdevač svih fabrika papira u SAD. Pored toga bilo je vlasnik nekoliko najuticajnijih novina. Vilijam Herst je tako bio u poziciji da ostane bez unosnog biznisa, u kome je još njegov otac počeo da zaradjuje stotine miliona dolara, ukoliko bi se umesto drveta kao glavna sirovina u izradi papira našla isplativija i manje štetna konoplja.
I njegov poslovni partner i prijatelj Lamont Dipon (Du Pont) imao je sličan problem pošto je već ušao u ogromne investicije u poslovima oko prerade nafte. Korporacija Diponovih je 1937. patentirala proces dobijanja sintetičkih materijala od nafte i uglja. Tu su bili plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rajon, teflon... Diponova korporacija je proizvodila i sve hemikalije koje su se koristile u dobijanju papira iz drveta.
Dipon je podsticao svoje deoničare da investiraju u novu petrohemijsku filijalu sintetičkih materijala.
Ukoliko bi vlada SAD prihvatila prevashodno konoplju u industrijskom korišćenju (pošto je bila prirodna i nije uopšte zagadjivala sredinu za razliku od petrohemijske industrije) obe porodice bi izgubile milijardu dolara od investicija plus unosan biznis.
Pojava Fordovog automobila od konoplje bila je poslednji znak za uzbunu.
Kada je glavni Diponov investitor u petrohemiju Endriju Melon postao Huverov sekretar državne blagajne, imenovao je svog budućeg zeta, Harry J. Anslingera da rukovodi Federalnim biroom za narkotike i opasne droge.

Ovi poslovni i politički saveznici održavali su često tajne sastanke na kojima su razmatrali aktuelnu državnu politiku. Tako su zaključili da konoplja postaje izuzetno opasna za njihove investicije u petrohemiju.
Skovan je pakleni plan: konoplja se mora zaustaviti!

MEDIJSKE I "NAUČNE" LAŽI NAJVEĆE ORUŽIJE KORPORATIVNOG BIZNISA

Tako je Herst tokom 1934. do 1937. naručio od svojih urednika više prikladnih tekstova o opasnoj biljci - marihuani. Reč "marijuana" uzeli su iz meksičkog slenga sa namerom da sa njom upoznaju širu javnost. Morali su da izmisle neko ime, jer sve ono loše i zastrašujuće što su planirali da dovedu u vezu sa ovom biljkom, nikako se ne bi moglo povezati sa konopljom u to vreme. Kao kada bi ste danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su teške halucinantne droge.



Izmišljeni novinski članci tako su teško klevetali Meksikance, Afroamerikance, džez muzičare i sve druge koji su navodno koristili opojnu travu - marihuanu. Posebno je na meti bio Nju Orleans, gde se pušenje marihuane navodno obilato upražnjavalo medju crnačkim većinskim stanovništvom.
Čitaoci su zatim upoznavani sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je bila uzrok mnogih nerazjašnjenih saobraćajnih nesreća, ubistava i samoubistava, i uzrok nemorala mnogih mladih žena.



plakat%20marihuana.jpg

Pretnja marihuanom punila je naslovne strane, a takozvana "cigara ludosti" bila je prikazana kao snažan narkotik koji je izazivao "neizlečivo ludilo", dovodio do duševnog rastrojstva i bio "opasniji od kokaina i heroina". Marihuana je nazivana travom koja je došla iz pakla. (Pitam se kako li bi televizija B92, da je postojala u ono vreme, to žestoko prikazivala? Možda bi odmah krenuli u gradnjuu "Sigurne kuće" za žrtve marihuane? Svejedno, indukcija straha i nasilja danas je njihova uredjivačka politika.)

Ova medijska kampanja trajala je tri godine.

Snimljeni su u tom periodu i filmovi kao "Cigara ludila" (1936) "Marihuana -tajni ubica mladih", (1935) i "Marihuana: Djavolje seme" (1936). Na kraju filma " "Cigara ludila " ispisana je poruka: PRENESITE SVOJOJ DECI.
Svi filmovi su bili puka propaganda oblikovana da gradjane zastraše. Cilj je bio da kroz Kongres prodje zakon kojim bi se uzgajanje marihuane teško oporezovalo i da se ljudi od toga maksimalno odvrate.
Da je marihuana u stvari konoplja to još niko nije povezivao. Ali strah od onog što se zove marihuana je već bio prisutan.

Kako primećuje Dag Jurči tih godina ljudi su bili prilično naivni i sa daleko manje znanja. "Mase su bile kao ovce koje su čekale da ih neko moćan povede. Nisu uopšte postojale sumnje u vlast. Sve što bi objavile novine ili emitovao radio smatrano je istinom. Tako je poruka o opasnosti od marihuane preneta deci koja su ubrzo i sama postali roditelji baby -boom generacije iz 1957."

Danas svi znamo da je marihuana isto što i "indijska konoplja" i da je to opasna droga. To je najčešće i sve što znamo o konoplji, mi iz baby-boom generacije.
Protektivni zakon o oporezivanju uzgajivača marihuane, odnosno Canabis sative donet je 14. aprila 1937. Sve je sprovedeno preko proverenih Diponovih političara i to tako što je Odluka o zabrani prvo doneta u Budžetskom odboru u Predstavničkom domu, a taj obor ima specifičnu moć da ono što predloži ne mora da bude raspravljano u drugim odborima. Predsednik Budžetskog odbora je tada bio Robert Dagton iz Demokratske stranke koji je bio zadužen (da li i plaćen?) od porodice Dipon da kroz Kongres provuče zakon podsećajući kongresmene kako je marihuana opasna za američku mladež.
Da se radi o opasnoj opojnoj drogi potvrdio je i Anslinger iz Federalnog biroa za narkotike i opojne droge. On je tvrdio da marihuana izaziva agresivnost kod onih koji je puše kao cigarui da je uzrok nasilničkog ponašanja. (Videćete da je samo nakon pet godina rekao nešto sasvim drugo).
I zakon o oporezivanju uzgajivača Canabis sative je prošao.
Predsednik Franklin Ruzvelt je 2. avgusta 1937. potpisao ovaj zakon.
Septembra 1937.najkorisniji poznat usev na svetu postao je opasna opojna droga - marihuana.
Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za američki narod i državu.
Kada je Američko Lekarsko Udruženje shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju su koristili kao lek preko stotinu godina (i zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinol) bilo je previše kasno. Dr Džejms Vudvord, lekar i advokat, izjavio tek kasnije pred Kongresom (kada je traženo da se zakon ukine) da je samo to bio razlog što se Asocijacija nije založila protiv donošenje tog zakona.
Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vreme, shvatilo je prevaru. Toliki je bio strah od marihuane koji su Herstovi mediji posejali.

Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje i oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, što je konoplju brzo učinilo nekompetitivnom na tržištu.
Sva konoplja koja je bila u Americi neophodna, morala se uvoziti.
 

elephant0r

Vutra Veteran
17.09.2007
1.495
60
0
39
Mislim da nije bilo u ovom obliku to na siteu.. samo eksterni link :)

Pohvale za trud! Laka dostupnost informacijama se uvijek cijeni!
 
28.10.2008
7
0
0
37
Zanimljiv tekst, nikada ga nisam citao, ali sam pretpostavljao da se tako nesto i desilo pa da je marihuana postala "droga".
Opusteno, ali samo bacam hejt na amere i njihovu politiku jer tako su i naseg zajednickog naucnika (Nikolu Teslu) sputavali da se razvija. Nisi mu dali da radi na projektima koje bi on zavrsio,a sluzile bi i nasim cukun-cukun-cukun unucicima.

p.s. Ako nije B92, napravicemo mi SIGURNU KUCU za zrtve marihuane!!! :) Samo ne znam kako cemo mi obicni ljudi, stici na red od politicara, pandura i ostalih drzavnih sluzbenika koju pushe marihuanu u blindiranim automobilima i cirkaju dzek denijels (daboga povracali)... ali ajde... strpicemo se ;)
 

Svirač_Trube

Aktivan Član
08.11.2007
214
14
0
32
Odlican tekst...odlicno štivo za sve glupe roditelje koji neznaju nista pa slusaju glupu televizuju,a ustvari samo ih truju lazima i pizdarijama... :eek:hno: ajmmeeeeeee kad bi bar svatili svi staje zaista kanabis i kad bi ga legalizirali:eek:hno:..