Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Ko se boji Marihuane jos?
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Weedovdan" data-source="post: 65215" data-attributes="member: 4789"><p><span style="font-size: 12px"><strong><span style="color: #000000">KONOPLJA DOBIJA NEPRIJATELJE</span></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px">Vilijam Rendolf Herst, poznat iz filma kao Gradjanin Kejn, i njegov "Hearst Paper Manufacturing Division" , posedovao je brojne pilane i ogromnu zemlju na kojoj je uzgajano drvo za proizvodnju papira. Herstova kompanija je bila najveći snabdevač svih fabrika papira u SAD. Pored toga bilo je vlasnik nekoliko najuticajnijih novina. Vilijam Herst je tako bio u poziciji da ostane bez unosnog biznisa, u kome je još njegov otac počeo da zaradjuje stotine miliona dolara, ukoliko bi se umesto drveta kao glavna sirovina u izradi papira našla isplativija i manje štetna konoplja.</span></p><p><span style="font-size: 12px">I njegov poslovni partner i prijatelj Lamont Dipon (Du Pont) imao je sličan problem pošto je već ušao u ogromne investicije u poslovima oko prerade nafte. Korporacija Diponovih je 1937. patentirala proces dobijanja sintetičkih materijala od nafte i uglja. Tu su bili plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rajon, teflon... Diponova korporacija je proizvodila i sve hemikalije koje su se koristile u dobijanju papira iz drveta. </span></p><p><span style="font-size: 12px">Dipon je podsticao svoje deoničare da investiraju u novu petrohemijsku filijalu sintetičkih materijala. </span></p><p><span style="font-size: 12px">Ukoliko bi vlada SAD prihvatila prevashodno konoplju u industrijskom korišćenju (pošto je bila prirodna i nije uopšte zagadjivala sredinu za razliku od petrohemijske industrije) obe porodice bi izgubile milijardu dolara od investicija plus unosan biznis.</span></p><p><span style="font-size: 12px">Pojava Fordovog automobila od konoplje bila je poslednji znak za uzbunu.</span></p><p><span style="font-size: 12px">Kada je glavni Diponov investitor u petrohemiju Endriju Melon postao Huverov sekretar državne blagajne, imenovao je svog budućeg zeta, Harry J. Anslingera da rukovodi Federalnim biroom za narkotike i opasne droge.</span></p><p><span style="font-size: 12px"></span></p><p><span style="font-size: 12px">Ovi poslovni i politički saveznici održavali su često tajne sastanke na kojima su razmatrali aktuelnu državnu politiku. Tako su zaključili da konoplja postaje izuzetno opasna za njihove investicije u petrohemiju.</span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #ff0000"><strong>Skovan je pakleni plan: konoplja se mora zaustaviti!</strong></span></span></p><p></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>MEDIJSKE I "NAUČNE" LAŽI NAJVEĆE ORUŽIJE KORPORATIVNOG BIZNISA</strong></span></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="color: #3300ff"></span></span></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="color: #3300ff"><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Tako je Herst tokom 1934. do 1937. naručio od svojih urednika više prikladnih tekstova o opasnoj biljci - marihuani. Reč "marijuana" uzeli su iz meksičkog slenga sa namerom da sa njom upoznaju širu javnost. Morali su da izmisle neko ime, jer sve ono loše i zastrašujuće što su planirali da dovedu u vezu sa ovom biljkom, nikako se ne bi moglo povezati sa konopljom u to vreme. Kao kada bi ste danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su teške halucinantne droge.</span></span></span></span></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="color: #3300ff"><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000"></span></span></span></span></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="color: #3300ff"><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000"></span></span></span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Izmišljeni novinski članci tako su teško klevetali Meksikance, Afroamerikance, džez muzičare i sve druge koji su navodno koristili opojnu travu - marihuanu. Posebno je na meti bio Nju Orleans, gde se pušenje marihuane navodno obilato upražnjavalo medju crnačkim većinskim stanovništvom. </span></span></p><p><span style="font-size: 18px"> <span style="font-size: 12px">Čitaoci su zatim upoznavani sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je bila uzrok mnogih nerazjašnjenih saobraćajnih nesreća, ubistava i samoubistava, i uzrok nemorala mnogih mladih žena. </span></span></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="font-size: 12px"></span></span></p><p></p><p></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="font-size: 12px"><img src="http://www.ivonazivkovic.net/plakat%20marihuana.jpg" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></span></span></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="font-size: 12px"><em>Pretnja marihuanom punila je naslovne strane, a takozvana "cigara ludosti" bila je prikazana kao snažan narkotik koji je izazivao "neizlečivo ludilo", dovodio do duševnog rastrojstva i bio "opasniji od kokaina i heroina". Marihuana je nazivana travom koja je došla iz pakla. (Pitam se kako li bi televizija B92, da je postojala u ono vreme, to žestoko prikazivala? Možda bi odmah krenuli u gradnjuu "Sigurne kuće" za žrtve marihuane? Svejedno, indukcija straha i nasilja danas je njihova uredjivačka politika.)</em></span></span></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="font-size: 12px"><em></em></span></span></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="font-size: 12px"><em></em></span></span><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Ova medijska kampanja trajala je tri godine.</span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000"></span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Snimljeni su u tom periodu i filmovi kao "Cigara ludila" (1936) "Marihuana -tajni ubica mladih", (1935) i "Marihuana: Djavolje seme" (1936). Na kraju filma " "Cigara ludila " ispisana je poruka: PRENESITE SVOJOJ DECI.</span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Svi filmovi su bili puka propaganda oblikovana da gradjane zastraše. Cilj je bio da kroz Kongres prodje zakon kojim bi se uzgajanje marihuane teško oporezovalo i da se ljudi od toga maksimalno odvrate. </span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Da je marihuana u stvari konoplja to još niko nije povezivao. Ali strah od onog što se zove marihuana je već bio prisutan.</span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000"></span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Kako primećuje Dag Jurči tih godina ljudi su bili prilično naivni i sa daleko manje znanja. "Mase su bile kao ovce koje su čekale da ih neko moćan povede. Nisu uopšte postojale sumnje u vlast. Sve što bi objavile novine ili emitovao radio smatrano je istinom. Tako je poruka o opasnosti od marihuane preneta deci koja su ubrzo i sama postali roditelji baby -boom generacije iz 1957." </span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Danas svi znamo da je marihuana isto što i "indijska konoplja" i da je to opasna droga. To je najčešće i sve što znamo o konoplji, mi iz baby-boom generacije.</span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Protektivni zakon o oporezivanju uzgajivača marihuane, odnosno Canabis sative donet je 14. aprila 1937. Sve je sprovedeno preko proverenih Diponovih političara i to tako što je Odluka o zabrani prvo doneta u Budžetskom odboru u Predstavničkom domu, a taj obor ima specifičnu moć da ono što predloži ne mora da bude raspravljano u drugim odborima. Predsednik Budžetskog odbora je tada bio Robert Dagton iz Demokratske stranke koji je bio zadužen (da li i plaćen?) od porodice Dipon da kroz Kongres provuče zakon podsećajući kongresmene kako je marihuana opasna za američku mladež. </span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Da se radi o opasnoj opojnoj drogi potvrdio je i Anslinger iz Federalnog biroa za narkotike i opojne droge. On je tvrdio da marihuana izaziva agresivnost kod onih koji je puše kao cigarui da je uzrok nasilničkog ponašanja. (Videćete da je samo nakon pet godina rekao nešto sasvim drugo).</span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">I zakon o oporezivanju uzgajivača Canabis sative je prošao.</span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Predsednik Franklin Ruzvelt je 2. avgusta 1937. potpisao ovaj zakon.</span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #ff0000"><strong>Septembra 1937.najkorisniji poznat usev na svetu postao je opasna opojna droga - marihuana.</strong></span></span></p><p><span style="font-size: 18px"><span style="color: #3300ff"> <span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za američki narod i državu.</span></span></span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Kada je Američko Lekarsko Udruženje shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju su koristili kao lek preko stotinu godina (i zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinol) bilo je previše kasno. Dr Džejms Vudvord, lekar i advokat, izjavio tek kasnije pred Kongresom (kada je traženo da se zakon ukine) da je samo to bio razlog što se Asocijacija nije založila protiv donošenje tog zakona.</span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vreme, shvatilo je prevaru. Toliki je bio strah od marihuane koji su Herstovi mediji posejali.</span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000"></span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje i oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, što je konoplju brzo učinilo nekompetitivnom na tržištu. </span></span></p><p><span style="font-size: 12px"><span style="color: #000000">Sva konoplja koja je bila u Americi neophodna, morala se uvoziti. </span></span></p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Weedovdan, post: 65215, member: 4789"] [SIZE=3][B][COLOR=#000000]KONOPLJA DOBIJA NEPRIJATELJE[/COLOR][/B][/SIZE] [SIZE=3]Vilijam Rendolf Herst, poznat iz filma kao Gradjanin Kejn, i njegov "Hearst Paper Manufacturing Division" , posedovao je brojne pilane i ogromnu zemlju na kojoj je uzgajano drvo za proizvodnju papira. Herstova kompanija je bila najveći snabdevač svih fabrika papira u SAD. Pored toga bilo je vlasnik nekoliko najuticajnijih novina. Vilijam Herst je tako bio u poziciji da ostane bez unosnog biznisa, u kome je još njegov otac počeo da zaradjuje stotine miliona dolara, ukoliko bi se umesto drveta kao glavna sirovina u izradi papira našla isplativija i manje štetna konoplja.[/SIZE] [SIZE=3]I njegov poslovni partner i prijatelj Lamont Dipon (Du Pont) imao je sličan problem pošto je već ušao u ogromne investicije u poslovima oko prerade nafte. Korporacija Diponovih je 1937. patentirala proces dobijanja sintetičkih materijala od nafte i uglja. Tu su bili plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rajon, teflon... Diponova korporacija je proizvodila i sve hemikalije koje su se koristile u dobijanju papira iz drveta. [/SIZE] [SIZE=3]Dipon je podsticao svoje deoničare da investiraju u novu petrohemijsku filijalu sintetičkih materijala. [/SIZE] [SIZE=3]Ukoliko bi vlada SAD prihvatila prevashodno konoplju u industrijskom korišćenju (pošto je bila prirodna i nije uopšte zagadjivala sredinu za razliku od petrohemijske industrije) obe porodice bi izgubile milijardu dolara od investicija plus unosan biznis.[/SIZE] [SIZE=3]Pojava Fordovog automobila od konoplje bila je poslednji znak za uzbunu.[/SIZE] [SIZE=3]Kada je glavni Diponov investitor u petrohemiju Endriju Melon postao Huverov sekretar državne blagajne, imenovao je svog budućeg zeta, Harry J. Anslingera da rukovodi Federalnim biroom za narkotike i opasne droge. [/SIZE] [SIZE=3]Ovi poslovni i politički saveznici održavali su često tajne sastanke na kojima su razmatrali aktuelnu državnu politiku. Tako su zaključili da konoplja postaje izuzetno opasna za njihove investicije u petrohemiju.[/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#ff0000][B]Skovan je pakleni plan: konoplja se mora zaustaviti![/B][/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][B]MEDIJSKE I "NAUČNE" LAŽI NAJVEĆE ORUŽIJE KORPORATIVNOG BIZNISA[/B][/SIZE] [SIZE=5][COLOR=#3300ff] [SIZE=3][COLOR=#000000]Tako je Herst tokom 1934. do 1937. naručio od svojih urednika više prikladnih tekstova o opasnoj biljci - marihuani. Reč "marijuana" uzeli su iz meksičkog slenga sa namerom da sa njom upoznaju širu javnost. Morali su da izmisle neko ime, jer sve ono loše i zastrašujuće što su planirali da dovedu u vezu sa ovom biljkom, nikako se ne bi moglo povezati sa konopljom u to vreme. Kao kada bi ste danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su teške halucinantne droge.[/COLOR][/SIZE][/COLOR][/SIZE] [SIZE=5][COLOR=#3300ff][SIZE=3][COLOR=#000000] [/COLOR][/SIZE][/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Izmišljeni novinski članci tako su teško klevetali Meksikance, Afroamerikance, džez muzičare i sve druge koji su navodno koristili opojnu travu - marihuanu. Posebno je na meti bio Nju Orleans, gde se pušenje marihuane navodno obilato upražnjavalo medju crnačkim većinskim stanovništvom. [/COLOR][/SIZE] [SIZE=5] [SIZE=3]Čitaoci su zatim upoznavani sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je bila uzrok mnogih nerazjašnjenih saobraćajnih nesreća, ubistava i samoubistava, i uzrok nemorala mnogih mladih žena. [/SIZE][/SIZE] [SIZE=5][SIZE=3][IMG]http://www.ivonazivkovic.net/plakat%20marihuana.jpg[/IMG][/SIZE][/SIZE] [SIZE=5][SIZE=3][I]Pretnja marihuanom punila je naslovne strane, a takozvana "cigara ludosti" bila je prikazana kao snažan narkotik koji je izazivao "neizlečivo ludilo", dovodio do duševnog rastrojstva i bio "opasniji od kokaina i heroina". Marihuana je nazivana travom koja je došla iz pakla. (Pitam se kako li bi televizija B92, da je postojala u ono vreme, to žestoko prikazivala? Možda bi odmah krenuli u gradnjuu "Sigurne kuće" za žrtve marihuane? Svejedno, indukcija straha i nasilja danas je njihova uredjivačka politika.) [/I][/SIZE][/SIZE][SIZE=3][COLOR=#000000]Ova medijska kampanja trajala je tri godine. [/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Snimljeni su u tom periodu i filmovi kao "Cigara ludila" (1936) "Marihuana -tajni ubica mladih", (1935) i "Marihuana: Djavolje seme" (1936). Na kraju filma " "Cigara ludila " ispisana je poruka: PRENESITE SVOJOJ DECI.[/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Svi filmovi su bili puka propaganda oblikovana da gradjane zastraše. Cilj je bio da kroz Kongres prodje zakon kojim bi se uzgajanje marihuane teško oporezovalo i da se ljudi od toga maksimalno odvrate. [/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Da je marihuana u stvari konoplja to još niko nije povezivao. Ali strah od onog što se zove marihuana je već bio prisutan.[/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000] Kako primećuje Dag Jurči tih godina ljudi su bili prilično naivni i sa daleko manje znanja. "Mase su bile kao ovce koje su čekale da ih neko moćan povede. Nisu uopšte postojale sumnje u vlast. Sve što bi objavile novine ili emitovao radio smatrano je istinom. Tako je poruka o opasnosti od marihuane preneta deci koja su ubrzo i sama postali roditelji baby -boom generacije iz 1957." [/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Danas svi znamo da je marihuana isto što i "indijska konoplja" i da je to opasna droga. To je najčešće i sve što znamo o konoplji, mi iz baby-boom generacije.[/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Protektivni zakon o oporezivanju uzgajivača marihuane, odnosno Canabis sative donet je 14. aprila 1937. Sve je sprovedeno preko proverenih Diponovih političara i to tako što je Odluka o zabrani prvo doneta u Budžetskom odboru u Predstavničkom domu, a taj obor ima specifičnu moć da ono što predloži ne mora da bude raspravljano u drugim odborima. Predsednik Budžetskog odbora je tada bio Robert Dagton iz Demokratske stranke koji je bio zadužen (da li i plaćen?) od porodice Dipon da kroz Kongres provuče zakon podsećajući kongresmene kako je marihuana opasna za američku mladež. [/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Da se radi o opasnoj opojnoj drogi potvrdio je i Anslinger iz Federalnog biroa za narkotike i opojne droge. On je tvrdio da marihuana izaziva agresivnost kod onih koji je puše kao cigarui da je uzrok nasilničkog ponašanja. (Videćete da je samo nakon pet godina rekao nešto sasvim drugo).[/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]I zakon o oporezivanju uzgajivača Canabis sative je prošao.[/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Predsednik Franklin Ruzvelt je 2. avgusta 1937. potpisao ovaj zakon.[/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#ff0000][B]Septembra 1937.najkorisniji poznat usev na svetu postao je opasna opojna droga - marihuana.[/B][/COLOR][/SIZE] [SIZE=5][COLOR=#3300ff] [SIZE=3][COLOR=#000000]Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za američki narod i državu.[/COLOR][/SIZE][/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Kada je Američko Lekarsko Udruženje shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju su koristili kao lek preko stotinu godina (i zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinol) bilo je previše kasno. Dr Džejms Vudvord, lekar i advokat, izjavio tek kasnije pred Kongresom (kada je traženo da se zakon ukine) da je samo to bio razlog što se Asocijacija nije založila protiv donošenje tog zakona.[/COLOR][/SIZE] [SIZE=3][COLOR=#000000]Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vreme, shvatilo je prevaru. Toliki je bio strah od marihuane koji su Herstovi mediji posejali. Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje i oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, što je konoplju brzo učinilo nekompetitivnom na tržištu. Sva konoplja koja je bila u Americi neophodna, morala se uvoziti. [/COLOR][/SIZE] [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Ko se boji Marihuane jos?
Top
Bottom