Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
# Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Beyond" data-source="post: 133165" data-attributes="member: 1077"><p>- POLITIKA NAMIRNICA OD KONOPLJE -</p><p></p><p>Australija je jedina zemlja na Zemlji koja još uvijek ima ograničenja na reklamiranje prehrambenih primjena konopljinog sjemena. Dozvoljeno je koristiti proizvod na koži, ali ne i kao hranu - poput maslaca od konopljinog sjemena, sladoleda i hranjivih pločica. (To je slična situacija kao sa sirovim mlijekom, gdje su pretjerano marljivi regulatori ograničili proizvode na temelju loše znanosti, vlastitog ekonomskog interesa i političke pristranosti.)</p><p></p><p>Sjeme konoplje trenutno nije registrirano kao hrana za ljude u Australiji. Godine 2002. podnesen je zahtjev za uvrštenje namirnica od konoplje, ali je odbačen nakon političke intervencije prethodne konzervativne vlade.</p><p>Godine 2009. Ured za prehrambene standarde Australije i Novog Zelanda prihvatio je zahtjev za izmjenu pravilnika, no odluka o tom zahtjevu još nije objavljena.</p><p></p><p>Međutim, u našem svijetu budućnosti stvari se odvijaju uz manje neprilika. Zakon prema kojem svi proizvodi moraju biti potpuno netoksični donio je kraj industrije junk-fooda. Nakon samo nekoliko godina prehrane širokim rasponom namirnica na bazi konoplje i prihvaćanja drugih zdravih navika kod stanovništva se bilježi napredak.</p><p></p><p>Sa suzbijanjem epidemije dijabetesa dolazi do velikih ušteda na polju zdravstvene zaštite. Višak se troši na širenje mreža biciklističkih staza po gradovima i druge sadržaje koji doprinose javnom zdravlju. Poboljšava se zdravlje majki i beba, a dolazi i do smanjenja trenutno alarmantno visokih razina astme kod djece.</p><p></p><p>Optimalna prehrana donosi brojne prednosti. Poput vatre koja se rasplamsala umjesto da tinja i dimi, metabolizam postaje djelotvorniji u pretvaranju hrane u energiju. Mentalna i tjelesna krepkost stanovništva povećavaju se te ulazimo u renesansu učenja i kreativnosti. Oslobođen okova toksičnosti junk-fooda, ljudski um slobodan je istraživati nove načine interakcije i rješavanja dotad nerješivih problema, pa započinje nova era mira i prosperiteta.</p><p></p><p>Ali koliko je vjerojatno da ćemo doživjeti prihvaćanje zakona usmjerenih na osiguravanje zdravlja i prosperiteta Zemlje i svih ljudi na njoj? Čini se da trenutni ekonomski i politički sustav kontrolira korumpirana klika s moralnim integritetom gmazova. U svijetu koji vapi za zadovoljenjem osnovnih potreba za hranom, čistom vodom i krovom nad glavom, preko 70 posto svjetskih znanstvenika radi za vojsku.</p><p></p><p>Uz financijske stresove koje nameće trenutna ekonomska situacija većina ljudi svo svoje vrijeme troši samo na prehranjivanje, odijevanje, osiguranje smještaja i obrazovanja svojih obitelji. Imati vremena i energije za konstruktivno uključivanje u politički proces luksuz je koji si malobrojni mogu priuštiti i, uz fokusiranje medija na jedno nebitno pitanje za drugim, on je postao verzija kruha i igara iz 21. stoljeća.</p><p></p><p>Interpretacija da su sve biljke i životinje stvorene kako bi ih čovjek koristio učvrstila je poruku o odvojenosti i popločala put nemilosrdnoj eksploataciji prirodnog svijeta koja je sada zlokobna prijetnja cijeloj biosferi. Masovna industrijska upotreba konoplje i drugih kultura za dobivanje vlakana može riješiti brojne svjetske ekološke probleme, istovremeno donoseći značajne ekonomske koristi.</p><p></p><p>Upotreba namirnica od konoplje može izliječiti i revitalizirati stanovništvo. Ali može li se neman pohlepnog kapitalizma, s njenom indoktrinacijom u bezumni konzumerizam, svladati na vrijeme da se spasi ono malo dragocjenih ostataka prirodnog svijeta prije nego i oni nestanu?</p><p></p><p>Za to je potrebna potpuna revolucija. Nikakvo prilagođavanje, dopunjavanje ili druge izmjene sadašnjeg ekonomskog sustava ne mogu nas ni početi približavati rješenju. Polazna točka za taj proces mora biti revolucija u odnosu čovječanstva prema prirodnom svijetu. Tada bismo mogli imati izgleda da prihvatimo taj presudan zakon kojim bi se zabranili proizvodi koji nisu potpuno sigurni i netoksični, umjesto nastavka sadašnje situacije u kojoj se rješenje zabranjuje.</p><p></p><p></p><p>- O AUTORU -</p><p></p><p>Dr. Andrew Katelaris diplomirao je s bakalaureatom iz medicine na Sveučilištu u Sydneyu 1985., a doktorat je primio 1992. na Sveučilištu u New South Walesu, obranivši dizertaciju iz imunopatologije. Ima preko 20 godina iskustva u bolničkoj medicini te kirurškoj i forenzičkoj patologiji.</p><p></p><p>Dr. Katelaris počeo se baviti industrijskom konopljom tijekom 1980-ih, s istraživanjima usmjerenim na očuvanje australskih prirodnih šuma. Otkrio je potisnutu povijest industrijske konoplje i počeo se povezivati s aktivistima za konoplju iz cijeloga svijeta. Godine 1988. dr. Katelaris je posjetio Sveučilište Wageningen u Nizozemskoj, gdje je saznao za napredak u proizvodnji bezdrvnog papira. Posjetio je i proizvođače konoplje u Francuskoj.</p><p></p><p>Po svom povratku zajedno s drugim aktivistima započeo je kampanju za podršku konoplji u Australiji. Udružio se s režiserkom dokumentarnih filmova Barbarom Chobocky i snimio Billion Dollar Crop (Kultura od milijardu dolara), prvo široko prikazivano televizijsko razotkrivanje zabrane kanabisa, koje je potaknulo značajnu podršku javnosti.</p><p></p><p>Kao rezultat toga uspostavljen je sustav dozvola za istraživanja, čime su omogućeni agronomski pokusi s konopljom. Testirana su razna mjesta za uzgoj i stečena su iskustva, npr., u povećanju prinosa vlakana kroz manipuliranje mjestima sadnje na različitim geografskim širinama.</p><p></p><p>U suradnji sa Sveučilištem Southern Cross (Lismore, NSW kampus), dr. Katelaris je dobio dozvolu za uzgoj konoplje bogate THC-om za fitokemijske analize i testiranje stabilnosti ekstrakata, u sklopu priprema za program dostupnosti kanabisa iz milosrđa [za potrebe bolesnika, prim. prev.]. Taj uzgoj prekinut je iz političkih razloga i Australija još nije osnovala nikakav program dostupnosti kanabisa iz milosrđa, kakvi postoje u mnogim zemljama širom svijeta.</p><p></p><p>Trenutni istraživački interesi dr. Katelarisa uključuju poboljšane metode poljoprivrednog uzgoja konoplje, bolje metode prikupljanja sjemena i razvoj građevinskih materijala od konoplje (konopljinog betona) prilagođenih australskim uvjetima. Predan je podizanju svijesti javnosti o koristi od prehrane konopljinim sjemenom.</p><p></p><p>Od posebnog su zanimanja prikladnost prehrane konopljinim sjemenom tijekom trudnoće i djetinjstva i terapijska primjena u liječenju upalnih stanja, poremećaja ponašanja i depresije.</p><p></p><p><em>Izvor: Svjetlost, br. 97, Siječanj 2011.</em></p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Beyond, post: 133165, member: 1077"] - POLITIKA NAMIRNICA OD KONOPLJE - Australija je jedina zemlja na Zemlji koja još uvijek ima ograničenja na reklamiranje prehrambenih primjena konopljinog sjemena. Dozvoljeno je koristiti proizvod na koži, ali ne i kao hranu - poput maslaca od konopljinog sjemena, sladoleda i hranjivih pločica. (To je slična situacija kao sa sirovim mlijekom, gdje su pretjerano marljivi regulatori ograničili proizvode na temelju loše znanosti, vlastitog ekonomskog interesa i političke pristranosti.) Sjeme konoplje trenutno nije registrirano kao hrana za ljude u Australiji. Godine 2002. podnesen je zahtjev za uvrštenje namirnica od konoplje, ali je odbačen nakon političke intervencije prethodne konzervativne vlade. Godine 2009. Ured za prehrambene standarde Australije i Novog Zelanda prihvatio je zahtjev za izmjenu pravilnika, no odluka o tom zahtjevu još nije objavljena. Međutim, u našem svijetu budućnosti stvari se odvijaju uz manje neprilika. Zakon prema kojem svi proizvodi moraju biti potpuno netoksični donio je kraj industrije junk-fooda. Nakon samo nekoliko godina prehrane širokim rasponom namirnica na bazi konoplje i prihvaćanja drugih zdravih navika kod stanovništva se bilježi napredak. Sa suzbijanjem epidemije dijabetesa dolazi do velikih ušteda na polju zdravstvene zaštite. Višak se troši na širenje mreža biciklističkih staza po gradovima i druge sadržaje koji doprinose javnom zdravlju. Poboljšava se zdravlje majki i beba, a dolazi i do smanjenja trenutno alarmantno visokih razina astme kod djece. Optimalna prehrana donosi brojne prednosti. Poput vatre koja se rasplamsala umjesto da tinja i dimi, metabolizam postaje djelotvorniji u pretvaranju hrane u energiju. Mentalna i tjelesna krepkost stanovništva povećavaju se te ulazimo u renesansu učenja i kreativnosti. Oslobođen okova toksičnosti junk-fooda, ljudski um slobodan je istraživati nove načine interakcije i rješavanja dotad nerješivih problema, pa započinje nova era mira i prosperiteta. Ali koliko je vjerojatno da ćemo doživjeti prihvaćanje zakona usmjerenih na osiguravanje zdravlja i prosperiteta Zemlje i svih ljudi na njoj? Čini se da trenutni ekonomski i politički sustav kontrolira korumpirana klika s moralnim integritetom gmazova. U svijetu koji vapi za zadovoljenjem osnovnih potreba za hranom, čistom vodom i krovom nad glavom, preko 70 posto svjetskih znanstvenika radi za vojsku. Uz financijske stresove koje nameće trenutna ekonomska situacija većina ljudi svo svoje vrijeme troši samo na prehranjivanje, odijevanje, osiguranje smještaja i obrazovanja svojih obitelji. Imati vremena i energije za konstruktivno uključivanje u politički proces luksuz je koji si malobrojni mogu priuštiti i, uz fokusiranje medija na jedno nebitno pitanje za drugim, on je postao verzija kruha i igara iz 21. stoljeća. Interpretacija da su sve biljke i životinje stvorene kako bi ih čovjek koristio učvrstila je poruku o odvojenosti i popločala put nemilosrdnoj eksploataciji prirodnog svijeta koja je sada zlokobna prijetnja cijeloj biosferi. Masovna industrijska upotreba konoplje i drugih kultura za dobivanje vlakana može riješiti brojne svjetske ekološke probleme, istovremeno donoseći značajne ekonomske koristi. Upotreba namirnica od konoplje može izliječiti i revitalizirati stanovništvo. Ali može li se neman pohlepnog kapitalizma, s njenom indoktrinacijom u bezumni konzumerizam, svladati na vrijeme da se spasi ono malo dragocjenih ostataka prirodnog svijeta prije nego i oni nestanu? Za to je potrebna potpuna revolucija. Nikakvo prilagođavanje, dopunjavanje ili druge izmjene sadašnjeg ekonomskog sustava ne mogu nas ni početi približavati rješenju. Polazna točka za taj proces mora biti revolucija u odnosu čovječanstva prema prirodnom svijetu. Tada bismo mogli imati izgleda da prihvatimo taj presudan zakon kojim bi se zabranili proizvodi koji nisu potpuno sigurni i netoksični, umjesto nastavka sadašnje situacije u kojoj se rješenje zabranjuje. - O AUTORU - Dr. Andrew Katelaris diplomirao je s bakalaureatom iz medicine na Sveučilištu u Sydneyu 1985., a doktorat je primio 1992. na Sveučilištu u New South Walesu, obranivši dizertaciju iz imunopatologije. Ima preko 20 godina iskustva u bolničkoj medicini te kirurškoj i forenzičkoj patologiji. Dr. Katelaris počeo se baviti industrijskom konopljom tijekom 1980-ih, s istraživanjima usmjerenim na očuvanje australskih prirodnih šuma. Otkrio je potisnutu povijest industrijske konoplje i počeo se povezivati s aktivistima za konoplju iz cijeloga svijeta. Godine 1988. dr. Katelaris je posjetio Sveučilište Wageningen u Nizozemskoj, gdje je saznao za napredak u proizvodnji bezdrvnog papira. Posjetio je i proizvođače konoplje u Francuskoj. Po svom povratku zajedno s drugim aktivistima započeo je kampanju za podršku konoplji u Australiji. Udružio se s režiserkom dokumentarnih filmova Barbarom Chobocky i snimio Billion Dollar Crop (Kultura od milijardu dolara), prvo široko prikazivano televizijsko razotkrivanje zabrane kanabisa, koje je potaknulo značajnu podršku javnosti. Kao rezultat toga uspostavljen je sustav dozvola za istraživanja, čime su omogućeni agronomski pokusi s konopljom. Testirana su razna mjesta za uzgoj i stečena su iskustva, npr., u povećanju prinosa vlakana kroz manipuliranje mjestima sadnje na različitim geografskim širinama. U suradnji sa Sveučilištem Southern Cross (Lismore, NSW kampus), dr. Katelaris je dobio dozvolu za uzgoj konoplje bogate THC-om za fitokemijske analize i testiranje stabilnosti ekstrakata, u sklopu priprema za program dostupnosti kanabisa iz milosrđa [za potrebe bolesnika, prim. prev.]. Taj uzgoj prekinut je iz političkih razloga i Australija još nije osnovala nikakav program dostupnosti kanabisa iz milosrđa, kakvi postoje u mnogim zemljama širom svijeta. Trenutni istraživački interesi dr. Katelarisa uključuju poboljšane metode poljoprivrednog uzgoja konoplje, bolje metode prikupljanja sjemena i razvoj građevinskih materijala od konoplje (konopljinog betona) prilagođenih australskim uvjetima. Predan je podizanju svijesti javnosti o koristi od prehrane konopljinim sjemenom. Od posebnog su zanimanja prikladnost prehrane konopljinim sjemenom tijekom trudnoće i djetinjstva i terapijska primjena u liječenju upalnih stanja, poremećaja ponašanja i depresije. [I]Izvor: Svjetlost, br. 97, Siječanj 2011.[/I] [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
# Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti
Top
Bottom