Post je prevod https://www.vutra.org/topic/10017-a-critical-look-at-preharvest-flushing/ c/p s http://www.skunkskool.com/showthread.php/6606-A-critical-look-at-preharvest-flushing
Flushing pred berbu je kontroverzna tema, a on bi trebao poboljšati konačni okus kanabisa i to tako da se biljci na kraju dodaje samo voda ili tako da se biljka obilno ispire zadnjih 7-14 dana cvatnje. Iako mnogi uzgajivači tvrde da to ima pozitivan učinak, drugi vele da nema utjecaja ili čak sugeriraju da flushanje smanjuje prinos i kvalitetu.
Flushanjem se ispiru nutrijenti iz zone korijena, dolazi do njihovog nedostataka i biljka je primorana iskoristiti nutrijente koje je prije asimilirala i koji su pohranjeni unutar nje.
Donedavno se mislilo da se svi nutrijenti apsorbiraju iz zone korijena kao ioni minerala, no novija istraživanja pokazuju da je korijen sposoban apsorbirati kompleksne organske molekule (npr. aminokiseline) direktno, tj. zaobilazeći proces mineralizacije.
Glavni procesi kojima biljka prima nutrijente:
1) aktivni transport – biljka koristi energiju (ATP) za primanje određenih tvari, to je donekle selektivan proces. Pošto se nemože micati biljka se tako prilagođava svojoj okolini.
2) pasivni transport – biljka prima tvari difuzijom iz područja više koncentracije u područje niže
3) aktivni transport endocitozom – unošenje velikih molekula aktivnim sudjelovanjem membrane
Biljke gnojene umjetnim gnojivima jednako kao i one gnojene organski tvari iz tla primaju više-manje na jednak način, zato se nemože reći da jedne treba ispirati, a druge ne. Na konačni okus i aromu kanabisa utječu mnogi faktori: balans i koncentracije nutrijenata kroz cijeli životni ciklus biljke, proces sušenja, cureing, razni okolinski faktori...
Kratak pregled važnosti makronutrijenata:
N – dušik je bitan za izgradnju aminokiselina, proteina i klorofila
P – fosfor je potreban za pravilno funkcioniranje fotosinteze, te za rast
K – kalij se koristi u formiranju šećera i škroba, također aktivira enzime
Mg – magnezij aktivira enzime i važan je dio klorofila
Ca – kalcij se koristi u podjeli i rastu stanica, te je potreban za formiranje stanične stijenke
S – sumpor je sastavni dio aminokiselina i proteina
Biljke zahtjevaju i elemente u tragovima: bor, klor, bakar, željezo, mangan, natrij, cink, molibden, nikal, kobalt, i silicij
Cu, Fe i Mn koriste se u fotosintezi, a Mo, Ni, Co su odgovorni za pokretljivost N u biljci. B je važan za reprodukciju, a Cl potiče formiranje i razvoj korijena. Na utjeće na gibanja vode u biljci, Zn je potreban u enzimima i auksinima, i Si pomaže u izgradnji jačih stjenki koje su otpornije na toplinu i sušu.
Iz ovoga možete dobiti ideju o tome koliko i kako su različiti elementi međusobno povezani u metabolitičkim procesima u biljci, te da često ovise jedan o drugome.
Mobilnost nutrijenata u biljci
U biljci postoje 2 glavna provodna tkiva:
ksilem – koji provodi vodu i mineralne tvari od korijena
floem – koji provodi asimilate nastale fotosintezom
Voda i mineralne tvari se apsorbiraju kroz korijen, onda se transportiraju prema gore do pojedinih grana i listova ksilemom te tamo sudjeluju u fotosintezi i ostalim metabolitičkim procesima. Iako se ksilemom mogu premještati organske tvari floem je puno bolje prilagođen za njihov transport.
Organske tvari koje nastaju u lišću transportiraju se floemom gore i dolje po biljci do područja u kojem su potrebne. Te organske tvari su: šećeri, organski dušićni spojevi (aminokiseline, amidi, derivati uree, hormoni, proteini...)
Nisu svi nutrijenti unutar biljke mobilni.
N, P i K smatramo mobilnim elementima – oni se mogu kretati ksilemom i floemom gore i dolje po biljci. Nedostatak istih primjećujemo najprije na starijem lišću.
Ca, Fe, Zn, Mo, B, Cu, Mn smatramo imobilnima, kreću se samo prema gore ksilemom. Njihov nedostatak najprije primjećujemo na novom lišću.
Organele za pohranu tvari
Soli i organski metabolite biljka može pohraniti u organelama od kojih je vakuola najbitnija, ona može predstavljati i 90%
volumena stanice. U vakuoli se nalaze šećeri, polisaharidi, organske kiseline i proteini.
TRANSLOKACIJA
Objasnili smo osnove, a sada pogledajmo sam proces translokacije, tj. premještanja hranjivih tvari unutar biljke. Trebalo bi biti jasno da se samo pokretljivi elementi mogu transportirati kroz biljku i to floemom.
Nepokretni elementi nemogu se premještati i biljka ih više nemože koristiti u daljnjim metabolitičkim procesima ni za rast.
Flush, tj. ispiranje izaziva pomanjkanje nutrijenata u zoni korijena, pa translokacija elemenata pomaže da sama biljka preživi.
Translokacija je transport asimilata iz njihovog izvora (starije lišće, gdje su nastali i gdje su pohranjeni) do tamo gdje su potrebni (novi vrhovi, novo lišće...).
Translokacija se može primjetiti drugog dana od početka flushanja kada donje lišće počinje žutiti i umirati.
Novo lišće, tj. ono u razvoju (lišće iz vrhova, kalikse) biljka ne koristi kao izvor asimilata, oni su „sinkovi“, tj. tamo se asimilati translociraju. Promjene i deformacije koje se primjećuju na novim djelovima biljke rezultat su nedostatka ostalih imobilnih elemenata.
Nažalost neki metabolitički procesi u biljci se nemogu više odvijati pošto elementi potrebni za njih nisu više dostupni, tj.imobilni su. U te procese spadaju i procesi s dušikom i fosforom koji utječu na aromu i okus.
Biljke dušik koriste za izgradnju proteina. Enzimi brzoreduciraju nitratni N (NO3-) u amino oblik koji je sastavni dio aminokiselina. Aminokiseline su sastavni djelovi proteina i enzima koji kontroliraju sam rast i razvoj biljke.
Sumpor – S i kalcij – Ca aktiviraju i izgrađuju proteine, te tako smanjuju nitrate u biljci.
Višak nitrata u biljci većinom je rezultat nebalansiranog gnojenja, a ne samog viška dušika.
Što se događa kad ispiremo:
Ispiranje ozbiljno stresira biljku koja se mora boriti s nedostatkom hranjiva u važnom djelu svog ciklusa (života).
Velike razlike u koncentraciji otopljenih tvari u zoni korijena stresiraju korijen, te mogu nastati i fizička oštećenja istog.
Mnogi imobilni elementi više neće biti dostupni za daljnje metabolitičke procese.
Gubimo starije listove (smanjivanje fotosinteze), a oštećenja (deformacije zbog nedostataka) su vjerojatna i na novim izdancima.
Uzgajivač bi trebao educirano reagirati na potrebe biljke. Nebalansirani nutrijenti, previše i premalo istih trebalo bi izbjegavati bez obzira jeli izvor tih nutrijenata organski ili kemijski.
Doze gnojiva trebalo bi sustavno smanjivati kako se i potreba prema njima smanjuje kasnije u cvjetanju.
Bilo kakav stres trebalo bi reducirati koliko god je moguće, te ako je tako kroz cijeli ciklus biljka nebi trebala sadržavati
povišene koncentracije nutrijenata.
Autoru nezvuči vjerojatno da se veće greške u uzgoju mogu ispraviti ispiranjem.
Sušenje i (kvalitetan) curing dokazano imaju velik utjecaj na aromu jer se tim procesima razgrađuje klorofil, te se škrobovi pretvaraju u šećere. Mnoga svojsta koja se pripisuju neflushanom kanabisu rezultat su nebalansirane i neodgovarajuće gnojidbe, te neadekvatnog sušenja i curinga.
KRITIČKI POGLED NA ISPIRANJE (FLUSHING)
Flushing pred berbu je kontroverzna tema, a on bi trebao poboljšati konačni okus kanabisa i to tako da se biljci na kraju dodaje samo voda ili tako da se biljka obilno ispire zadnjih 7-14 dana cvatnje. Iako mnogi uzgajivači tvrde da to ima pozitivan učinak, drugi vele da nema utjecaja ili čak sugeriraju da flushanje smanjuje prinos i kvalitetu.
Flushanjem se ispiru nutrijenti iz zone korijena, dolazi do njihovog nedostataka i biljka je primorana iskoristiti nutrijente koje je prije asimilirala i koji su pohranjeni unutar nje.
Donedavno se mislilo da se svi nutrijenti apsorbiraju iz zone korijena kao ioni minerala, no novija istraživanja pokazuju da je korijen sposoban apsorbirati kompleksne organske molekule (npr. aminokiseline) direktno, tj. zaobilazeći proces mineralizacije.
Glavni procesi kojima biljka prima nutrijente:
1) aktivni transport – biljka koristi energiju (ATP) za primanje određenih tvari, to je donekle selektivan proces. Pošto se nemože micati biljka se tako prilagođava svojoj okolini.
2) pasivni transport – biljka prima tvari difuzijom iz područja više koncentracije u područje niže
3) aktivni transport endocitozom – unošenje velikih molekula aktivnim sudjelovanjem membrane
Biljke gnojene umjetnim gnojivima jednako kao i one gnojene organski tvari iz tla primaju više-manje na jednak način, zato se nemože reći da jedne treba ispirati, a druge ne. Na konačni okus i aromu kanabisa utječu mnogi faktori: balans i koncentracije nutrijenata kroz cijeli životni ciklus biljke, proces sušenja, cureing, razni okolinski faktori...
Kratak pregled važnosti makronutrijenata:
N – dušik je bitan za izgradnju aminokiselina, proteina i klorofila
P – fosfor je potreban za pravilno funkcioniranje fotosinteze, te za rast
K – kalij se koristi u formiranju šećera i škroba, također aktivira enzime
Mg – magnezij aktivira enzime i važan je dio klorofila
Ca – kalcij se koristi u podjeli i rastu stanica, te je potreban za formiranje stanične stijenke
S – sumpor je sastavni dio aminokiselina i proteina
Biljke zahtjevaju i elemente u tragovima: bor, klor, bakar, željezo, mangan, natrij, cink, molibden, nikal, kobalt, i silicij
Cu, Fe i Mn koriste se u fotosintezi, a Mo, Ni, Co su odgovorni za pokretljivost N u biljci. B je važan za reprodukciju, a Cl potiče formiranje i razvoj korijena. Na utjeće na gibanja vode u biljci, Zn je potreban u enzimima i auksinima, i Si pomaže u izgradnji jačih stjenki koje su otpornije na toplinu i sušu.
Iz ovoga možete dobiti ideju o tome koliko i kako su različiti elementi međusobno povezani u metabolitičkim procesima u biljci, te da često ovise jedan o drugome.
Mobilnost nutrijenata u biljci
U biljci postoje 2 glavna provodna tkiva:
ksilem – koji provodi vodu i mineralne tvari od korijena
floem – koji provodi asimilate nastale fotosintezom
Voda i mineralne tvari se apsorbiraju kroz korijen, onda se transportiraju prema gore do pojedinih grana i listova ksilemom te tamo sudjeluju u fotosintezi i ostalim metabolitičkim procesima. Iako se ksilemom mogu premještati organske tvari floem je puno bolje prilagođen za njihov transport.
Organske tvari koje nastaju u lišću transportiraju se floemom gore i dolje po biljci do područja u kojem su potrebne. Te organske tvari su: šećeri, organski dušićni spojevi (aminokiseline, amidi, derivati uree, hormoni, proteini...)
Nisu svi nutrijenti unutar biljke mobilni.
N, P i K smatramo mobilnim elementima – oni se mogu kretati ksilemom i floemom gore i dolje po biljci. Nedostatak istih primjećujemo najprije na starijem lišću.
Ca, Fe, Zn, Mo, B, Cu, Mn smatramo imobilnima, kreću se samo prema gore ksilemom. Njihov nedostatak najprije primjećujemo na novom lišću.
Organele za pohranu tvari
Soli i organski metabolite biljka može pohraniti u organelama od kojih je vakuola najbitnija, ona može predstavljati i 90%
volumena stanice. U vakuoli se nalaze šećeri, polisaharidi, organske kiseline i proteini.
TRANSLOKACIJA
Objasnili smo osnove, a sada pogledajmo sam proces translokacije, tj. premještanja hranjivih tvari unutar biljke. Trebalo bi biti jasno da se samo pokretljivi elementi mogu transportirati kroz biljku i to floemom.
Nepokretni elementi nemogu se premještati i biljka ih više nemože koristiti u daljnjim metabolitičkim procesima ni za rast.
Flush, tj. ispiranje izaziva pomanjkanje nutrijenata u zoni korijena, pa translokacija elemenata pomaže da sama biljka preživi.
Translokacija je transport asimilata iz njihovog izvora (starije lišće, gdje su nastali i gdje su pohranjeni) do tamo gdje su potrebni (novi vrhovi, novo lišće...).
Translokacija se može primjetiti drugog dana od početka flushanja kada donje lišće počinje žutiti i umirati.
Novo lišće, tj. ono u razvoju (lišće iz vrhova, kalikse) biljka ne koristi kao izvor asimilata, oni su „sinkovi“, tj. tamo se asimilati translociraju. Promjene i deformacije koje se primjećuju na novim djelovima biljke rezultat su nedostatka ostalih imobilnih elemenata.
Nažalost neki metabolitički procesi u biljci se nemogu više odvijati pošto elementi potrebni za njih nisu više dostupni, tj.imobilni su. U te procese spadaju i procesi s dušikom i fosforom koji utječu na aromu i okus.
Biljke dušik koriste za izgradnju proteina. Enzimi brzoreduciraju nitratni N (NO3-) u amino oblik koji je sastavni dio aminokiselina. Aminokiseline su sastavni djelovi proteina i enzima koji kontroliraju sam rast i razvoj biljke.
Sumpor – S i kalcij – Ca aktiviraju i izgrađuju proteine, te tako smanjuju nitrate u biljci.
Višak nitrata u biljci većinom je rezultat nebalansiranog gnojenja, a ne samog viška dušika.
Što se događa kad ispiremo:
Ispiranje ozbiljno stresira biljku koja se mora boriti s nedostatkom hranjiva u važnom djelu svog ciklusa (života).
Velike razlike u koncentraciji otopljenih tvari u zoni korijena stresiraju korijen, te mogu nastati i fizička oštećenja istog.
Mnogi imobilni elementi više neće biti dostupni za daljnje metabolitičke procese.
Gubimo starije listove (smanjivanje fotosinteze), a oštećenja (deformacije zbog nedostataka) su vjerojatna i na novim izdancima.
Uzgajivač bi trebao educirano reagirati na potrebe biljke. Nebalansirani nutrijenti, previše i premalo istih trebalo bi izbjegavati bez obzira jeli izvor tih nutrijenata organski ili kemijski.
Doze gnojiva trebalo bi sustavno smanjivati kako se i potreba prema njima smanjuje kasnije u cvjetanju.
Bilo kakav stres trebalo bi reducirati koliko god je moguće, te ako je tako kroz cijeli ciklus biljka nebi trebala sadržavati
povišene koncentracije nutrijenata.
Autoru nezvuči vjerojatno da se veće greške u uzgoju mogu ispraviti ispiranjem.
Sušenje i (kvalitetan) curing dokazano imaju velik utjecaj na aromu jer se tim procesima razgrađuje klorofil, te se škrobovi pretvaraju u šećere. Mnoga svojsta koja se pripisuju neflushanom kanabisu rezultat su nebalansirane i neodgovarajuće gnojidbe, te neadekvatnog sušenja i curinga.