Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Landrace
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Tripco" data-source="post: 13403" data-attributes="member: 617"><p>AMERIKA</p><p></p><p>Ako za Afriku nije sigurno kada je konoplja došla na taj kontinent, ovde je evidentna jedna stvar: doneli su je španski osvajaèi. Postoje sporenja oko taène godine, ali je sigurno da je to bilo u prvoj polovini 16. veka. Najranija zabeleška je iz 1545. u kojoj se govori o zasadima konoplje u dolini Quillota u blizini Santiago de Chile. Saðena je iskljuèivo za dobijanje vlakana za užad i odeæu. Nije poznato da li je korišæena i u neke druge svrhe. No, u Meksiku je prièa bila malo drugaèija. Ovde je konoplju doneo jedan od konkvistadora Kortezove vojske (Pedro Kuadrado), takoðe zbog proizvodnje vlakana, ali je lokalno stanovništvo ubrzo otkrilo da se biljka može koristiti i u neke druge namene. Stoga je veæ 1550. španski guverner primorao 2 proizvoðaèa konoplje da ogranièe proizvodnju zbog toga što su domoroci poèeli da je konzumiraju u znatnoj meri. S druge strane, u Brazilu, Portugalci su takoðe poèeli da razvijaju zasade, ali se pušenje prvenstveno raširilo meðu robovima iz Afrike (koji su verovatno pre toga veæ bili upoznati sa njenim dejstvima, na šta upuæuje i sliènost kolokvijalnim nazivima za konoplju sa onima iz zapadne i južne Afrike). Ali, to se tamo dogaðalo nešto kasnije, tokom 17. i 18.veka. U karipski region konoplja stiže u drugoj polovini 18. veka (što ne znaèi da njena psihoaktivna dejstva nisu bila veæ poznata, verovatno kroz veze sa obližnjim Meksikom). Negde oko 1800. Britanci su poslali na Jamajku nekog ruskog (!?) struènjaka za konoplju da utvrdi kakve su moguænosti komercijalnog uzgoja. Proizvodnja je ubrzo napuštena ali su ostale biljke koje su se nesmetano širile po divljini. Kada su radnici iz Indije pristigli na ostrvo sredinom 19.veka, bili su iznenaðeni koliko marihuane slobodno raste. Na teritoriji današnjeg SAD-a se konoplja gaji od ranog 17.veka, ali sve do kraja 18. nije bilo zabeleški o nekom masovnijem pušenju, ali i to potièe iz Kalifornije koja je u to vreme bila pod vlašæu Španaca kao deo Meksika.</p><p>Sve landrace u Americi su iskljuèivo sative, ako se ne raèuna ruderalis koji raste po nekim delovima SAD i Kanade (vrlo je diskutabilno u kojoj je meri taj ruderalis landrace i odakle originalno potièe). Po dejstvu i spoljnom izgledu ima dosta razlika i sve zavisi od toga odakle potièu i koje im je praporeklo. Neke od njih su jako psihodeliène, gotovo halucinogene, neke imaju jako devastirajuæe dejstvo sativa iz južne i jugoistoène Azije a neke èak pružaju i solidan body stine efekat slièan indikama. Po izgledu se za sve može reæi da su sative, ali one iz planinskih predela imaju znatno jaèe stablo i nešto niži i kompaktniji rast.</p><p>Pošto ovde ima puno sorti, pokušaæu da ih razvrstam po regionima, ali treba imati na umu da u okviru istog regiona ima dosta varijacija, u zavisnosti od nadmorske visine ili, delimièno, geografske dužine sa kojih potièu.</p><p></p><p><u>Brazil</u></p><p></p><p>Iako se dosta gaji i u dubokoj unutrašnjosti, u podruèju Amazonije, do sada nije šire poznata neka landrace otuda. One iskljuèivo dolaze iz priobalnih predela, s tim da postoje razlike izmeðu njih, prvenstveno u pogledu vremena sazrevanja (delimièno i izgleda), što je i logièno s obzirom da se ta priobalna oblast pruža od ekvatora pa do 30 stepena j.g.š.</p><p></p><p><strong>Amarelo, Aracaju, Bahia, Brazilian Red Sativa, Manga Rosa, Original Green</strong></p><p></p><p>Amarelo potièe iz tropskih krajeva i po spoljnom izgledu i dugom periodu sazrevanja podseæa na sative jugoistoène Azije, a takoðe mu je i dejstvo delimièno takvo (devastirajuæu cerebral high). Bahia potièe iz ekvatorijalnih oblasti (okolina istoimenog grada) i predstavlja jednu od sativa sa najdužim periodom sazrevanja uopšte. Aracaju potièe iz oblasti blizu Bahie i slièna je toj sorti, ali ima nešto kraæi period sazrevanja od nje i nešto niži rast. Manga Rosa potièe iz krajeva suptropske klime gde se može naæi i na nešto veæim nadmorskim visinama. Ima najkraæi period sazrevanja od svih brazilskih landrace, stvara jednu glavnu središnju cvast sa malo poboènih grana. Pretpostavlja se da joj je praporeklo iz Afrike na šta bi mogao da ukazuje i njen solidan energetsku high svojstven afrièkim landarce. Jedna je od sorti koja je poslužila za stvaranje White Widow. Original Green (ili Brazilian Green) je sorta pomalo varijabilna po izgledu i sasvim je moguæe da pod ovim imenom postoje zapravo 2 landrace: Green sa severa koji ima duži period sazrevanja i onaj sa juga (Sao Paolo Green) sa kraæim periodom sazrevanja i nešto kompaktnijim rastom. Pripisuju joj se odreðena halucinogena svojstva.</p><p></p><p>Sledeæi put na red dolazi Jamajka, pa Kolumbija i na kraju Meksiko.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Tripco, post: 13403, member: 617"] AMERIKA Ako za Afriku nije sigurno kada je konoplja došla na taj kontinent, ovde je evidentna jedna stvar: doneli su je španski osvajaèi. Postoje sporenja oko taène godine, ali je sigurno da je to bilo u prvoj polovini 16. veka. Najranija zabeleška je iz 1545. u kojoj se govori o zasadima konoplje u dolini Quillota u blizini Santiago de Chile. Saðena je iskljuèivo za dobijanje vlakana za užad i odeæu. Nije poznato da li je korišæena i u neke druge svrhe. No, u Meksiku je prièa bila malo drugaèija. Ovde je konoplju doneo jedan od konkvistadora Kortezove vojske (Pedro Kuadrado), takoðe zbog proizvodnje vlakana, ali je lokalno stanovništvo ubrzo otkrilo da se biljka može koristiti i u neke druge namene. Stoga je veæ 1550. španski guverner primorao 2 proizvoðaèa konoplje da ogranièe proizvodnju zbog toga što su domoroci poèeli da je konzumiraju u znatnoj meri. S druge strane, u Brazilu, Portugalci su takoðe poèeli da razvijaju zasade, ali se pušenje prvenstveno raširilo meðu robovima iz Afrike (koji su verovatno pre toga veæ bili upoznati sa njenim dejstvima, na šta upuæuje i sliènost kolokvijalnim nazivima za konoplju sa onima iz zapadne i južne Afrike). Ali, to se tamo dogaðalo nešto kasnije, tokom 17. i 18.veka. U karipski region konoplja stiže u drugoj polovini 18. veka (što ne znaèi da njena psihoaktivna dejstva nisu bila veæ poznata, verovatno kroz veze sa obližnjim Meksikom). Negde oko 1800. Britanci su poslali na Jamajku nekog ruskog (!?) struènjaka za konoplju da utvrdi kakve su moguænosti komercijalnog uzgoja. Proizvodnja je ubrzo napuštena ali su ostale biljke koje su se nesmetano širile po divljini. Kada su radnici iz Indije pristigli na ostrvo sredinom 19.veka, bili su iznenaðeni koliko marihuane slobodno raste. Na teritoriji današnjeg SAD-a se konoplja gaji od ranog 17.veka, ali sve do kraja 18. nije bilo zabeleški o nekom masovnijem pušenju, ali i to potièe iz Kalifornije koja je u to vreme bila pod vlašæu Španaca kao deo Meksika. Sve landrace u Americi su iskljuèivo sative, ako se ne raèuna ruderalis koji raste po nekim delovima SAD i Kanade (vrlo je diskutabilno u kojoj je meri taj ruderalis landrace i odakle originalno potièe). Po dejstvu i spoljnom izgledu ima dosta razlika i sve zavisi od toga odakle potièu i koje im je praporeklo. Neke od njih su jako psihodeliène, gotovo halucinogene, neke imaju jako devastirajuæe dejstvo sativa iz južne i jugoistoène Azije a neke èak pružaju i solidan body stine efekat slièan indikama. Po izgledu se za sve može reæi da su sative, ali one iz planinskih predela imaju znatno jaèe stablo i nešto niži i kompaktniji rast. Pošto ovde ima puno sorti, pokušaæu da ih razvrstam po regionima, ali treba imati na umu da u okviru istog regiona ima dosta varijacija, u zavisnosti od nadmorske visine ili, delimièno, geografske dužine sa kojih potièu. [u]Brazil[/u] Iako se dosta gaji i u dubokoj unutrašnjosti, u podruèju Amazonije, do sada nije šire poznata neka landrace otuda. One iskljuèivo dolaze iz priobalnih predela, s tim da postoje razlike izmeðu njih, prvenstveno u pogledu vremena sazrevanja (delimièno i izgleda), što je i logièno s obzirom da se ta priobalna oblast pruža od ekvatora pa do 30 stepena j.g.š. [b]Amarelo, Aracaju, Bahia, Brazilian Red Sativa, Manga Rosa, Original Green[/b] Amarelo potièe iz tropskih krajeva i po spoljnom izgledu i dugom periodu sazrevanja podseæa na sative jugoistoène Azije, a takoðe mu je i dejstvo delimièno takvo (devastirajuæu cerebral high). Bahia potièe iz ekvatorijalnih oblasti (okolina istoimenog grada) i predstavlja jednu od sativa sa najdužim periodom sazrevanja uopšte. Aracaju potièe iz oblasti blizu Bahie i slièna je toj sorti, ali ima nešto kraæi period sazrevanja od nje i nešto niži rast. Manga Rosa potièe iz krajeva suptropske klime gde se može naæi i na nešto veæim nadmorskim visinama. Ima najkraæi period sazrevanja od svih brazilskih landrace, stvara jednu glavnu središnju cvast sa malo poboènih grana. Pretpostavlja se da joj je praporeklo iz Afrike na šta bi mogao da ukazuje i njen solidan energetsku high svojstven afrièkim landarce. Jedna je od sorti koja je poslužila za stvaranje White Widow. Original Green (ili Brazilian Green) je sorta pomalo varijabilna po izgledu i sasvim je moguæe da pod ovim imenom postoje zapravo 2 landrace: Green sa severa koji ima duži period sazrevanja i onaj sa juga (Sao Paolo Green) sa kraæim periodom sazrevanja i nešto kompaktnijim rastom. Pripisuju joj se odreðena halucinogena svojstva. Sledeæi put na red dolazi Jamajka, pa Kolumbija i na kraju Meksiko. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Landrace
Top
Bottom