Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Landrace
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Tripco" data-source="post: 13768" data-attributes="member: 617"><p><u>Kolumbija</u></p><p></p><p>Sigurno jedan od regiona u svetu sa najoèuvanijim landrace. Bez obzira na jako veliku komercijalizovanost tamošnjih zasada, originalna genetika je u najveæoj meri oèuvana. U SAD su bile prisutne još od kraja šezdesetih/poèetka sedamdesetih, ali im je tebala èitava decenija da preuzmu primat od meksièkih, barem u pogledu upotrebe za hibridizaciju. Tek kada se poèelo više raditi indoor, sa pojavom jaèih i kvalitetnijih svetiljki, krajem sedamdesetih i poèetkom osamdesetih, moglo se sa uspehom gajiti takve dugocvetajuæe sative. Izuzetno važnu ulogu su ove sorte odigrale u ranim danima moderne hibridizacije (npr. za Skunk i Haze), a ta uloga ni danas nije ništa manja. Ovde se Cannabis organizovano uzgaja makar od druge polovine 19.veka ako ne ranije. Postoje 2 podruèja iz kojih su potekle tamošnje najkvalitetnije sorte. Prvi je niska i vlažna priobalna oblast u blizini granice s Panamom a drugi je nešto suvlja planinska oblast severne Kolumbije, prvenstveno planina Sierra Nevada de Santa Marta, odmah iznad istoimenog priobalnog grada. Iz prve oblasti dolaze tipiène tropske sative, dok iz druge dolaze sative niže po rastu i sa nešto širim lišæem. Te sative, takoðe, imaju i nešto izraženije sedativno dejstvo što nije èudno jer u sebi sadrže možda najviše CBD-a od svih sativa. Poreklo tih planinskih kolumbijskih landrace nije sasvim jasno i po nekim izvorima, one su nekada doživele ukrštanja sa indikama (mnogo pre uvoðenja indika genetike u SAD). Drugi izvori, pak tvrde, da su one u potpunosti potekle od indika ali da su se vremenom adaptirale na tropske uslove i poèele da odaju spoljni izgled sativa. Ima i sasvim suprotnih mišljenja – da su to klasiène sative koje su se prilagodile suvljim planinskim uslovima. One su ujedno zastupljene i na prostorima Anda, u jugozapadnom delu. Kakogod, za sve njih je karakteristièan dug period sazrevanja – 12-14 sedmica (planinske sedmicu ranije), tipièno konièni izgled (kao jelke), klasièno zelena do tamnije zelena boja lišæa i mnoštvo cvetova Seme je dosta sitno, najèešæe tamnobraon boje, tek sa ponekom crnom šarom. Treba napomenuti da su se zadnjih godina glavni komercijalni zasadi pomerili znatno južnije, na visoravni južne centralne Kolumbije, upravo zbog veæe izolovanosti tih predela. </p><p></p><p><strong>Amazonas, Cali, Cauche, Choco, Corinto (Monster), Guajira, Llanos (Green), Manizales, Punto Rojo, Santa Marta (Gold)</strong></p><p></p><p>Amazonas je danas veæ zaboravljena sorta koja potièe sa krajnjeg jugoistoka Kolumbije. Klasièna tropska sativa sa jakim cerebral high i visokim rastom. Teško se može naæi jer je potisnuta drugim kulumbijskim sortama. Cali potièe iz okoline istoimenog grada i spada u planinske kolumbijke. Nije sigurno u kojoj meri je to danas èista sorta jer u toj oblasti ima dosta komercijalnih plantaža sa svakojakom genetikom. Cauche (nekada u SAD poznata i kao Wacky Weed, Colombian Black) je visoka tropska sativa koja raste i do 6m visine. Potièe sa zapadnog dela centralnog platoa, ali je pre u vezi sa nizijskim nego sa planinskim sortama. Cvetovi su joj tamnobraon/tamnocrveni i sušenjem dobijaju gotovo crnu boju. Corinto (ponekad kao Corinto Monster) je planinska koja raste kao vrlo visoki žbun. Llanos (ponekad Llanos Green) je sorta sa centralnog platoa (visoravni) i u bliskoj je vezi sa planinskim sortama, ali ima znatno jaèu otpornost ka suši. Manizales je još jedna planinska, važi isto kao i za Cali. Punto Rojo je, u stvari, èuvena Colombian Red. Spada u ravnièarske sorte i po izgledu je tipièna razgranata sativa. Izuzetno je cenjena (ponekad je nazivaju i Queen Sativa Plant). Cvetovi joj u zrelom stanju uzgledaju kao da krvare a sušeni dobijaju mrkocrvenu boju. Listovi su veæ kao mladi zeleno-žuækasti. Ima cerebral high ali ne razarajuæi veæ više veseo, ponekad dovodeæi do histeriènog smeha. To je možda i posledica kombinacije raznolikih kanabinoida i terpenoida koji se ne sreæu kod drugih sorti. Njoj je vrlo srodna Choco (naziv ne zbog toga što ima veze s èokoladom, veæ zbog naziva pokrajne/departmana iz koga potièe) koja ima nešto tamnije crvene cvetove od prethodne. Santa Marta i Guajira su gotovo iste sorte (Guajira je departman u kome se nalazi Santa Marta), s tim da je druga nešto viša rastom. Naziv Colombian Gold se najèešæe odnosi upravo na ove 2 sorte. Imaju vrlo psihodelièni cerebral high sa znatnim opuštajuæim efektom, mada ponekad izazivaju i pravi stone efekat. Listovi gusto poreðani sa klasièno zelenom bojom. Cvetovi su kao zreli prilièno „ledeni“, tj. posuti kristalima (kao kod WW), ali sušenjem dobijaju karakteristiènu zlatastu boju. Ponekad se pod nazivom Cololmbian Gold mogu na tržištu naæi i druge tamošnje sorte koje sušenjem dobijaju takvu boju.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Tripco, post: 13768, member: 617"] [u]Kolumbija[/u] Sigurno jedan od regiona u svetu sa najoèuvanijim landrace. Bez obzira na jako veliku komercijalizovanost tamošnjih zasada, originalna genetika je u najveæoj meri oèuvana. U SAD su bile prisutne još od kraja šezdesetih/poèetka sedamdesetih, ali im je tebala èitava decenija da preuzmu primat od meksièkih, barem u pogledu upotrebe za hibridizaciju. Tek kada se poèelo više raditi indoor, sa pojavom jaèih i kvalitetnijih svetiljki, krajem sedamdesetih i poèetkom osamdesetih, moglo se sa uspehom gajiti takve dugocvetajuæe sative. Izuzetno važnu ulogu su ove sorte odigrale u ranim danima moderne hibridizacije (npr. za Skunk i Haze), a ta uloga ni danas nije ništa manja. Ovde se Cannabis organizovano uzgaja makar od druge polovine 19.veka ako ne ranije. Postoje 2 podruèja iz kojih su potekle tamošnje najkvalitetnije sorte. Prvi je niska i vlažna priobalna oblast u blizini granice s Panamom a drugi je nešto suvlja planinska oblast severne Kolumbije, prvenstveno planina Sierra Nevada de Santa Marta, odmah iznad istoimenog priobalnog grada. Iz prve oblasti dolaze tipiène tropske sative, dok iz druge dolaze sative niže po rastu i sa nešto širim lišæem. Te sative, takoðe, imaju i nešto izraženije sedativno dejstvo što nije èudno jer u sebi sadrže možda najviše CBD-a od svih sativa. Poreklo tih planinskih kolumbijskih landrace nije sasvim jasno i po nekim izvorima, one su nekada doživele ukrštanja sa indikama (mnogo pre uvoðenja indika genetike u SAD). Drugi izvori, pak tvrde, da su one u potpunosti potekle od indika ali da su se vremenom adaptirale na tropske uslove i poèele da odaju spoljni izgled sativa. Ima i sasvim suprotnih mišljenja – da su to klasiène sative koje su se prilagodile suvljim planinskim uslovima. One su ujedno zastupljene i na prostorima Anda, u jugozapadnom delu. Kakogod, za sve njih je karakteristièan dug period sazrevanja – 12-14 sedmica (planinske sedmicu ranije), tipièno konièni izgled (kao jelke), klasièno zelena do tamnije zelena boja lišæa i mnoštvo cvetova Seme je dosta sitno, najèešæe tamnobraon boje, tek sa ponekom crnom šarom. Treba napomenuti da su se zadnjih godina glavni komercijalni zasadi pomerili znatno južnije, na visoravni južne centralne Kolumbije, upravo zbog veæe izolovanosti tih predela. [b]Amazonas, Cali, Cauche, Choco, Corinto (Monster), Guajira, Llanos (Green), Manizales, Punto Rojo, Santa Marta (Gold)[/b] Amazonas je danas veæ zaboravljena sorta koja potièe sa krajnjeg jugoistoka Kolumbije. Klasièna tropska sativa sa jakim cerebral high i visokim rastom. Teško se može naæi jer je potisnuta drugim kulumbijskim sortama. Cali potièe iz okoline istoimenog grada i spada u planinske kolumbijke. Nije sigurno u kojoj meri je to danas èista sorta jer u toj oblasti ima dosta komercijalnih plantaža sa svakojakom genetikom. Cauche (nekada u SAD poznata i kao Wacky Weed, Colombian Black) je visoka tropska sativa koja raste i do 6m visine. Potièe sa zapadnog dela centralnog platoa, ali je pre u vezi sa nizijskim nego sa planinskim sortama. Cvetovi su joj tamnobraon/tamnocrveni i sušenjem dobijaju gotovo crnu boju. Corinto (ponekad kao Corinto Monster) je planinska koja raste kao vrlo visoki žbun. Llanos (ponekad Llanos Green) je sorta sa centralnog platoa (visoravni) i u bliskoj je vezi sa planinskim sortama, ali ima znatno jaèu otpornost ka suši. Manizales je još jedna planinska, važi isto kao i za Cali. Punto Rojo je, u stvari, èuvena Colombian Red. Spada u ravnièarske sorte i po izgledu je tipièna razgranata sativa. Izuzetno je cenjena (ponekad je nazivaju i Queen Sativa Plant). Cvetovi joj u zrelom stanju uzgledaju kao da krvare a sušeni dobijaju mrkocrvenu boju. Listovi su veæ kao mladi zeleno-žuækasti. Ima cerebral high ali ne razarajuæi veæ više veseo, ponekad dovodeæi do histeriènog smeha. To je možda i posledica kombinacije raznolikih kanabinoida i terpenoida koji se ne sreæu kod drugih sorti. Njoj je vrlo srodna Choco (naziv ne zbog toga što ima veze s èokoladom, veæ zbog naziva pokrajne/departmana iz koga potièe) koja ima nešto tamnije crvene cvetove od prethodne. Santa Marta i Guajira su gotovo iste sorte (Guajira je departman u kome se nalazi Santa Marta), s tim da je druga nešto viša rastom. Naziv Colombian Gold se najèešæe odnosi upravo na ove 2 sorte. Imaju vrlo psihodelièni cerebral high sa znatnim opuštajuæim efektom, mada ponekad izazivaju i pravi stone efekat. Listovi gusto poreðani sa klasièno zelenom bojom. Cvetovi su kao zreli prilièno „ledeni“, tj. posuti kristalima (kao kod WW), ali sušenjem dobijaju karakteristiènu zlatastu boju. Ponekad se pod nazivom Cololmbian Gold mogu na tržištu naæi i druge tamošnje sorte koje sušenjem dobijaju takvu boju. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Landrace
Top
Bottom