Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Landrace
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Tripco" data-source="post: 14096" data-attributes="member: 617"><p><u>Meksiko</u></p><p></p><p>Najraniji dani hibridizacije (u SAD) bili su obeleženi upotrebom meksièkih sorti. To nije èudno jer je ova država tradicionalno bila glavni snabdevaè SAD što je naroèito došlo do izražaja tokom šezdesetih i tokom veæeg dela sedamdesetih. Kasnije, kako je dolazilo sve više novih landrace u Kaliforniju, njihov uticaj se smanjivao. Možda je to bilo i zbog toga što su meksièke sorte omalovaživane, jer je vremenom kvalitet robe koja je dolazila u SAD slabio. Zadnjih desetak godina tamošnji karteli pokušavaju da uvedu novu genetiku, prvo kolumbijsku i afgani, delom i tajlandsku i južnoindijsku a zadnjih par godina i sve više modernih hibrida. Originalna genetika se još uvek može naæi u nekim zabaèenijim oblastima. Sreæom, zbog ranije velike prisutnosti, kod breedera (pogotovo manje poznatih, nekomercijalnih) se može naæi seme mnogih meksièkih landrace. Podruèje uzgoja je bukvalno na èitavoj teritoriji države ali je zadnjih desetak godina otežano zbog organizovanih udruženih akcija SAD i Meksika na uništavanju zasada. Glavna oblast iz koje potièe najveæi broj tamošnjih landrace je pacifièko priobalje sa planinskim zaleðem. Od severa ka jugu, to su savezne države: Sinaloa, Nayarit, Jalisco, Michoacan, Guerrero, Oaxaca, Chiapas. Za sve meksièke sative je karakteristièno da su srednjeg rasta (2,5-3,5m, retko više), dosta se granaju, ponekad sa po nekoliko grana koje imaju cvasti znatno masivnije od drugih grana. Listovi sa jako dugim zapercima, neretko širim nego kod drugih sativa, u kružnom rasporedu. Izraziti cerebral high sa nimalo stone efekta, što nije èudno jer je kod meksièkih sorti uglavnom utvrðeno potpuno odsustvo CBD-a. Mada, èesto se dešava da je high toliko jak da prosto „ukoèi“ èoveka. Pojedine imaju znatna psihodelièna svojstva koja se granièe sa halucinogenim. Seme je prilièno krupno, sive ili svetlije braon boje. Sasvim je moguæe da su pojedine sorte još dosta davno oplemenjivane indokineskim sortama, ali nema konkretnih dokaza. Za sve važi da imaju ranije sazrevanje (posebno one sa severa) u odnosu na klasiène tropske sative, ali ipak ne toliko rano kao kod južnoafrièkih. Vrlo je bitna još jedna osobina a to je da su sorte sa severa solidno otporne na sušu i da dobro uspevaju na alakalnim zemljištima.</p><p></p><p><strong>Chiapas, Guerrero (Gold), Jalisco, Michoacan, Nayarit, Oaxaca Highland, Oaxaca Lowland, Puebla, Sinaloa - Culiacan, Veracruz, Zacatecas (Purple)</strong> </p><p></p><p>Chiapas je klasièna tropska sativa, nešto viša rastom od veæine tamošnjih i sa najdužim periodom sazrevanja. Guerrero je nekada važila za najkomercijalniju sortu. Postoje izvesne varijacije u okviru iste a najpoznatija varijanta je G.Gold koja je takoðe mnogo šire poznata kao Acapulco Gold (s tim da danas postoji izvesna razlika jer je A.Gold imao tokom vremena upliva kolumbijske genetike). Za sve varijante u okviru sorte je karakteristièan nešto niži rast (do 2,5m uglavnom). Èesto imaju jako duge niže grane sa veæim i razvijenijim cvastima nego na višim granama. Michoacan je takoðe jedna od komercijanijih sorti. Ide do visine od oko 3m. Lisni zaperci su najuži od svih meksièkih sorti, a cvetovi su gotovo potpuno èisti, bez listiæa. Nayarit ima cvetove tipièno oker boje. Oaxaca Highland važi za najpsihoaktivniju meksièku sortu i ujedno najèešæe izaziva „blisko-halicinogena“ stanja od svih poznatih sorti Cannabisa uopšte. Vrlo jak high koji dolazi u talasima. Oaxaca Lowland (poznata i pod nazivom Coastal Oaxaca – iz priobalnog podruèja) je manje psihoaktivna u nekom halucinogenom smislu, a više ima jak energetski high. Za obe sorte je karakteristièno da su sigurno najvišeg rasta od svih meksikanki – uglavnom 4m i više, da imaju dosta listiæa u cvastima i da imaju nešto šire lisne zaperke od drugih. Sinaloa je poznata po tome što vrlo dobro podnosi sušu i alkalno zemljište. Culiacan je drugi naziv za ovu sortu (po gradu iz te države) i ponekad se odnosi na komercijalnu, manje kvalitetnu verziju iste. Veracruz je sativa iz karipskog podruèja koja traži dosta vode za uspešan uzgoj i ima vrlo razreðene, vazdušaste cvetove i daje niske prinose. Ujedno i jedina originalna meksièka sorta u kojoj su naðeni tragovi CBD-a. Zacatecas je još jedna za koju se tvrdi da ima izraženija blisko-halicinogena svojstva. Dobro podnosi sušu i alkalna zemljišta. Potièe oz planinskih predela. Na nižim temperauturama cvetovi dobijaju tipiènu ljubièastu boju (ime). Jako cenjena kod breedera zbog svojih fenotipskih svojstava a i zbog toga što je to verovatno najouèuvanija meksièka sorta u izvornom smislu.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Tripco, post: 14096, member: 617"] [u]Meksiko[/u] Najraniji dani hibridizacije (u SAD) bili su obeleženi upotrebom meksièkih sorti. To nije èudno jer je ova država tradicionalno bila glavni snabdevaè SAD što je naroèito došlo do izražaja tokom šezdesetih i tokom veæeg dela sedamdesetih. Kasnije, kako je dolazilo sve više novih landrace u Kaliforniju, njihov uticaj se smanjivao. Možda je to bilo i zbog toga što su meksièke sorte omalovaživane, jer je vremenom kvalitet robe koja je dolazila u SAD slabio. Zadnjih desetak godina tamošnji karteli pokušavaju da uvedu novu genetiku, prvo kolumbijsku i afgani, delom i tajlandsku i južnoindijsku a zadnjih par godina i sve više modernih hibrida. Originalna genetika se još uvek može naæi u nekim zabaèenijim oblastima. Sreæom, zbog ranije velike prisutnosti, kod breedera (pogotovo manje poznatih, nekomercijalnih) se može naæi seme mnogih meksièkih landrace. Podruèje uzgoja je bukvalno na èitavoj teritoriji države ali je zadnjih desetak godina otežano zbog organizovanih udruženih akcija SAD i Meksika na uništavanju zasada. Glavna oblast iz koje potièe najveæi broj tamošnjih landrace je pacifièko priobalje sa planinskim zaleðem. Od severa ka jugu, to su savezne države: Sinaloa, Nayarit, Jalisco, Michoacan, Guerrero, Oaxaca, Chiapas. Za sve meksièke sative je karakteristièno da su srednjeg rasta (2,5-3,5m, retko više), dosta se granaju, ponekad sa po nekoliko grana koje imaju cvasti znatno masivnije od drugih grana. Listovi sa jako dugim zapercima, neretko širim nego kod drugih sativa, u kružnom rasporedu. Izraziti cerebral high sa nimalo stone efekta, što nije èudno jer je kod meksièkih sorti uglavnom utvrðeno potpuno odsustvo CBD-a. Mada, èesto se dešava da je high toliko jak da prosto „ukoèi“ èoveka. Pojedine imaju znatna psihodelièna svojstva koja se granièe sa halucinogenim. Seme je prilièno krupno, sive ili svetlije braon boje. Sasvim je moguæe da su pojedine sorte još dosta davno oplemenjivane indokineskim sortama, ali nema konkretnih dokaza. Za sve važi da imaju ranije sazrevanje (posebno one sa severa) u odnosu na klasiène tropske sative, ali ipak ne toliko rano kao kod južnoafrièkih. Vrlo je bitna još jedna osobina a to je da su sorte sa severa solidno otporne na sušu i da dobro uspevaju na alakalnim zemljištima. [b]Chiapas, Guerrero (Gold), Jalisco, Michoacan, Nayarit, Oaxaca Highland, Oaxaca Lowland, Puebla, Sinaloa - Culiacan, Veracruz, Zacatecas (Purple)[/b] Chiapas je klasièna tropska sativa, nešto viša rastom od veæine tamošnjih i sa najdužim periodom sazrevanja. Guerrero je nekada važila za najkomercijalniju sortu. Postoje izvesne varijacije u okviru iste a najpoznatija varijanta je G.Gold koja je takoðe mnogo šire poznata kao Acapulco Gold (s tim da danas postoji izvesna razlika jer je A.Gold imao tokom vremena upliva kolumbijske genetike). Za sve varijante u okviru sorte je karakteristièan nešto niži rast (do 2,5m uglavnom). Èesto imaju jako duge niže grane sa veæim i razvijenijim cvastima nego na višim granama. Michoacan je takoðe jedna od komercijanijih sorti. Ide do visine od oko 3m. Lisni zaperci su najuži od svih meksièkih sorti, a cvetovi su gotovo potpuno èisti, bez listiæa. Nayarit ima cvetove tipièno oker boje. Oaxaca Highland važi za najpsihoaktivniju meksièku sortu i ujedno najèešæe izaziva „blisko-halicinogena“ stanja od svih poznatih sorti Cannabisa uopšte. Vrlo jak high koji dolazi u talasima. Oaxaca Lowland (poznata i pod nazivom Coastal Oaxaca – iz priobalnog podruèja) je manje psihoaktivna u nekom halucinogenom smislu, a više ima jak energetski high. Za obe sorte je karakteristièno da su sigurno najvišeg rasta od svih meksikanki – uglavnom 4m i više, da imaju dosta listiæa u cvastima i da imaju nešto šire lisne zaperke od drugih. Sinaloa je poznata po tome što vrlo dobro podnosi sušu i alkalno zemljište. Culiacan je drugi naziv za ovu sortu (po gradu iz te države) i ponekad se odnosi na komercijalnu, manje kvalitetnu verziju iste. Veracruz je sativa iz karipskog podruèja koja traži dosta vode za uspešan uzgoj i ima vrlo razreðene, vazdušaste cvetove i daje niske prinose. Ujedno i jedina originalna meksièka sorta u kojoj su naðeni tragovi CBD-a. Zacatecas je još jedna za koju se tvrdi da ima izraženija blisko-halicinogena svojstva. Dobro podnosi sušu i alkalna zemljišta. Potièe oz planinskih predela. Na nižim temperauturama cvetovi dobijaju tipiènu ljubièastu boju (ime). Jako cenjena kod breedera zbog svojih fenotipskih svojstava a i zbog toga što je to verovatno najouèuvanija meksièka sorta u izvornom smislu. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Landrace
Top
Bottom