Šaman Šandor je napisao(la):
Znanost se ne trudi opravdati svoje tvrdnje, znanost svoje tvrdnje korigira ako se pokaže da su nepotpune.
Religija se ne trudi opravdati svoje tvrdnje, religija svoje tvrdnje korigira ako se pokaže da su nepotpune.
Šaman Šandor je napisao(la):
Znanstvenik će postaviti hipozezu, ako ju eksperimentom ne uspije potvrditi, hipotezu će odbaciti i razvijati novu. Religije imaju tvrdnje koje se smatraju aposlutnim i čvrstim istinama i to je to, a tvrdnje su krajnje neutemeljene.
Koliko si ti to religija proucavao da mozes ovako generalizirat i da ih mozes sve svrstat u isti kos? Ajd fino spoji npr. Budizam s Krscanstvom pa mi javi poveznice. Ovako samo tvoja tvrdnja ispada krajnje neutemeljena i puna osobnih predrasuda.
Šaman Šandor je napisao(la):
Pa kad već spominješ fiziku onda se može lijepo vidjeti kako se teorija atoma razvijala, od Thompsonova, preko Rutherfordova, Bohrova pa danas Schrodingerova. Svaka je teorija objašnjavala u svoje vrijeme poznate pojave, kako su nove stvari otkrivane tako su teorije korigirane. Otkrio se elektron i Rutherford napravio svoj model (s problemom upada elektrona u jezgru neriješenim) no zato je je Bohr fino riješio problem upada elektrona u jezgru kada se otkrilo da je energija koju elektron može primiti ili apsorbirati kvantizirana i tako dalje se postepeno razvijala teorija do današnje statističke interpretacije. I ništa nije neutemeljeno kao u religiji i ništa nije nepromjenjivo kao u religiji. To što se kvanta fizika čini kada ju se površno proučava kao filozofija to ne znači da ona je filozofija.
A cuj, radi se o tome sto se u fizici jedna teorija uzima kao tocna dok se ne pobije. Mislilo se da je atom najmanja cestica, ispada da nije, mislilo se da je prostor izmedju atoma prazan, ispada da nije, Newton osmisli zakon, Einstein ga pobije relativnoscu... Fizika se cijelo vrijeme mijenja, al se uci ocito "pogresno" dok se ne nadje ono novo "tocno".
Da jako, jako banaliziram, mozda je sve dosad nauceno krivo i bas sutra nadju ono tocno. Radi se o tome da ti _vjerujes_ jer imas metodu kojom si to sebi dokazao. Zasto bi tvoja metoda bila bolja od metode nekog drugog? Zato sto je uce u skoli?
Uostalom, ako su to fizicki _zakoni_ kako to da se onda mogu krsiti? IMHO to je samo granica koju sami sebi postavljamo, nista vise. Kad to shvatimo zakoni se mijenjaju.
Ljudi uspjevaju levitirat, hodat po uzarenom kamenju i probijat se macevima bez ikakvih oziljaka, lijecit "smrtno bolesne", materijalizirat objekte... Kako? Pomocu vjere. Vjeruju ili jos bolje *Znaju* da mogu, pa mogu. Sad mi taman sjeda onaj famozni "There is no spoon"
Nisam ni rekao da je kvantna fizika filozofija, al mislim da ne mozes zanemarit slicnosti i poveznice. I nisi mi odgovorio na pitanje.
Šaman Šandor je napisao(la):
Aksiomi se ne mogu dokazati klasično matematički jer su polazne točke, baš sam profesora pitao koja je razlika između dogme i aksioma i rekao je da se aksiom mijenja ako se pokaže da vodi prema krivim rezultatima. Evo jedan fini citat iz wikipedije
"To axiomatize a system of knowledge is to show that its claims can be derived from a small, well-understood set of sentences (the axioms). There are typically multiple ways to axiomatize a given mathematical domain."
Znači aksiomi se sastavljaju prema postojećem znanju, znači početak tj. osnova se izvodi iz nastavka. a+b=b+a je aksiom, i ako uzmeš tri jabuke i dvije jabuke bez obzira na koji ih način staviš skupa uvijek će ih biti pet. Tako da aksiomi nisu nešto što je netko sam bezveze rekao i svi se toga slijepo drže. Sigurno bi nam obojici neki matematičar ili fizičar to znao bolje objasniti.
ne razumijem kakvi su to "krivi rezultati"?
takodjer wikipedija
Aksiom (grč.
aksios - bez) je "temeljna istina" koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke
matematičke teorije. Za razliku od
dogme uglavnom se ne tvrdi njena nužna istinitost jer je to logički nemoguće utvrditi, nego se uzima kao pretpostavka na kojoj se gradi teorija. Zato je u matematici sasvim legitivmno uzeti druge ili čak suprotne aksiome za izgradnju neke druge teorije.
a+b=b+a. a+b-b-a=0 iz ceg slijedi da je 0=0. Vise mi djeluje kao dokaz nego kao aksiom. Al radje ne bi ulazio u diskusiju s tobom o tome, priznam da mi je matematika slabija strana.
Šaman Šandor je napisao(la):
Što se evolucije tiče, zaista ne znam mnogo o njoj jer se ne bavim ni malo biologijom, no znam da je glavni argument protiv evolucije ideja "irreducible complexity" i da nitko još nije uspio naći niti jedan primjer koji nije pobijen.
O psihologiji ne znam ništa.
Pa i to su znanosti. Ne bi smio svoje misljenje o znanosti bazirat na tome da uzmes samo one znanosti koje ti pasu i ignoriras ostale. Slicno i s religijom. One tvoje slike govore za znanost opcenito i religiju opcenito. "Hipoteze se nebi smjele mnoziti bez potrebe"
Šaman Šandor je napisao(la):
Glavni princip znanosti je skepticizam, a glavni princip religije je vjera i to je razlog što se, kako kažeš, ne podnose.
A i pogledaj samo razultate, što je stvorila znanost, a što religija.
Ja i dalje mislim da se ne podnose jer vide sebe u ogledalu. Evo, ja sam naprimjer poceo kao ateist, pa skeptik, pa agostik, pa sad sve vise gnostik. Vjerujem jer sam to sam sebi dokazao. I mislim da nisam jedini vjernik koji je imao takvu metodu.
A sto se tice rezultata radje ne bi u neku sirinu. Jesmo li sretniji zbog znanosti?
Imamo TV koji nam przi mozak i programira da zelimo ono sto nam ne treba, aute koji nam truju pluca i majcicu Zemlju, tablete koje od nas rade zombije, poslove koji od nas rade isprazne kotacice mashine, oruzje s kojim se mozemo ubijat, nemamo vremena, nemamo zivaca...
Namjerno sam ti nabrojao samo negativne stvari, lako mozes nabrojat isto toliko pozitivnih.
Slicno je i s religijom. I slican razgovor bi mogao voditi sa nekim religijskim fundametalistom. NHF.
Šaman Šandor je napisao(la):
I nije bitno je li srijeda ili petak, zima ili ljeto, bitno je koji je tlak i temperatura

.
I beg to differ. =)