Par crtica iz Mastrihta - grada na jugu Holandije u kojem vutra i nema baš neki dobar imidž. Pogotovo zbog blizine belgijske granice i njihove policije koja čuči na granici. Po dolasku me odmah zeznula konobarica(što sam saznao kasnije) jer mi je uvalila dva džointa po cijeni od 15 EUR. I meni bilo skupo al reko to je cijena pa... Kasnije sam istražujući sam saznao da je cijena gotovog džointa 3,5 EUR. Koji sam magarac ispao. Pouka - nikad ne vjeruj ugostiteljskom osoblju, pogotovo ako nosi suknju 
U samom centru nema nešto coffe shopova. Bio sam u Club 69. Odmah me po dolasku presretoše tražeći ID. Izbor trave i nije neki. White widow, haze i nešto haša. Probao haze - nije loš, dugo djeluje. Drugar mi je bio u drugom - Easy Living i oduševio se cijenom i ponudom mada ono što smo pušili i nije nešto. On je kupio White widow. Po povratku sam nešto ponio kući i dugo razmišljao gdje da strpam. Razmišljao sam i o gaćama ali ipak je otišlo drugdje i Prošlo granicu. Nisam htio da previše rizikujem jer se ne isplati. BIće još prilike za obilazak Holandije i Amsterdama
U samom centru nema nešto coffe shopova. Bio sam u Club 69. Odmah me po dolasku presretoše tražeći ID. Izbor trave i nije neki. White widow, haze i nešto haša. Probao haze - nije loš, dugo djeluje. Drugar mi je bio u drugom - Easy Living i oduševio se cijenom i ponudom mada ono što smo pušili i nije nešto. On je kupio White widow. Po povratku sam nešto ponio kući i dugo razmišljao gdje da strpam. Razmišljao sam i o gaćama ali ipak je otišlo drugdje i Prošlo granicu. Nisam htio da previše rizikujem jer se ne isplati. BIće još prilike za obilazak Holandije i Amsterdama 
