Od polja konoplje do zdravlja, hrane i pića

Hempatia Soma iGrow Hemps garden

vox

09.03.2005
113
105
28
45
www.facebook.com
https://socdevelopment.wordpress.co...i-pica-miroslav-ivic-srpski-marihuana-farmer/


MIROSLAV IVIĆ – SRPSKI marihuana FARMER

Intervjuisao: Ras Voja

Da li Vam je prihvatljivo da radi razlike nadalje konoplja bude naziv za industrijski kanabis sa 0,3% THC-a a da pod kanabisom govorimo o potentnijim biljkama?

Ne. Jer je neprecizno. Sve su to konoplje, njih oko 4000 sorti, sa pripadajućim najrazličitijim osobinama svojstvenim tim sortama. Rod Kanabis (Cannabis) je veoma razgranat, na srpskom se jednostavno zove konoplja. Kao što su sve sorte jabuke, jednostavno jabuka, sve sorte pšenice su pšenica. Marihuana je rogobatni strani naziv jedne prirodne biljke, koji služi da jasno naglasi zastrašenom stanovništvu, da se radi o nekom zlu, ili otrovu. Što ne može biti dalje od istine.

Čemu prefiks ”industrijska”? Čime je konoplja zaslužila da joj se prlja ime, kad je ona prirodna biljka, koja se ne tretira hemikalijama, ne prska se, za razliku od mnogih drugih kultura, kao što su soja ili kukuruz, koje iako se zaista koriste u industriji, ne nose naziv, Industijska soja i Industrijska pšenica. Glupo je. Umesto ”industrijska konoplja” jednostavno možemo reći konoplja, ili domaća konoplja, kao što se oduvek i zvala. ”Sativa” inače znači- korisna.

Vaša poljoprivredna aktivnost, i sledbeno tome i prodavnica „Ivić bio shop“ posledica je dugogodišnje ljubavi za pčelarstvo? Pojedini proizvodi poput „mega miksa“ su medne mešavine za poboljšanje imuniteta.

Pčele su divna bića. Ljudi nedovoljno poznaju pčele i njihovu ulogu u prirodi. Mi često banalizujemo svet oko sebe, ne svatajući suštinu i veličinu prirode čiji smo deo.

Ja sam, živeći u Sokobanji uvideo da imamo Bogom dane uslove za proizvodnju najbolje hrane, pčelinjih proizvoda i lekovitog bilja. Malo koja teritorija u Evropi je tako izdašna, zdrava i pogodna za proizvodnju vrhunskih proizvoda.

Mega miks je složena smeša sva četiri glavna pčelinja proizvoda: meda, polena, propolisa i matičnog mleča. To je bogatstvo. Praktično cela košnica je sadržana u jednoj kašičici te ukusne mešavine. To je prirodna vitaminsko-energetska bomba za organizam. A bez konzervansa.

Kako se jedan pčelar zainteresovao za gajenje konoplje? Kakvo je vaše iskustvo „farmera“ ali i proizvođača i prodavca?

Odrastao sam u Sokobanji u porodici koja je mnogo vremena provodila napolju, u prirodi. Kao svaka domaćinska kuća imali smo uvek domaće životinje, pčele, baštu, konoplju, voćnjak, vinograd. Tako das u mi pčele i bilje bilo prirodno okruženje, svakodnevica, način života. Imajući u kući obimnu literaturu o lekovitom bilju, pošto se otac bavio lekovitim biljem, pre svega rtanjskim čajem, zanimale su me osobine biljaka, pa sam čitajući saznao da je konoplja lekovita biljka, osim što se koristi za izradu tkanine i kanapa. Kao mali sam brao crnu konoplju i sušio na terasi svoje kuće u Sokobanji, tokom devedesetih. Ta prava, autentična konoplja je imala veoma jak miris i zabranjena je današnjim propisima. Imala je 5-6 % thc-a što je oko 15 X jače od maksimuma propisanog današnjim zakonom. Zbog udaljenosti zasada to niko od vlasti nije dirao. Međutim, danas gajim na velikim površinama, strogo po propisima, jer ne želim da imam državu za vratom. Velike količine roda su u pitanju, pa je saradnja sa državnim organima prepoučiva. Osim konoplje u Sokobanji još po negde ljudi gaje opijumski mak. Jer to je u tradiciji naroda, to nije ništa neobično, posebno.

Prodajući konoplju, radeći sa ljudima, stekao sam brojna prijateljstva sa svojim divnim klijentima. Jer to su dobro obrazovani, načitani ljudi, informisani, ispunjeni koji su putovali po svetu, širih shvatanja. Oni znaju da cene prirodu i prednosti preventive, kroz upotrebu zdravih prirodnih proizvoda, što je za svako poštovanje i pohvalu.

Ovo što radim smatram da činim uslugu stanovništvu svoje zemlje I čovečanstva uopšte. Želim da kroz rad u onome što mogu da realizujem, na mestu koje omogućava najbolji rezultat, dam svoj doprinos naciji, pre svega u zdravlju ljudi. Pozivam na preventivu, voleo bih da nema poroka i zla. Svoj rad i napor ne gledam kao neki posao od 9-17, već kao neki svoj zadatak. Biljka koja ima toliki potencijal mora da prodre u našu svakodnevicu, bilo kao lek, hrana, ili tehnička roba ili gorivo.

Kažete da imate malu ali kvalitetnu proizvodnju. Koliko je teško održati tako nešto u sadašnjim uslovima poslovanja u Srbiji?
Tokom godina država je otežala uzgoj konoplji, ograničavajućim propisima, praktično je zabranivši, stavljajući je na neku listu narkotika. Taj bezlični državni mehanizam u svojoj težnji da reguliše svaki segment života stavio je konoplju pod udar zakona o psihoaktivnim supstancama, iako je sama država monopolista u proizvodnji semenske konoplje, koja je nepogodna za zloupotrebu, pošto sadrži THC samo teoretski, do 0,3%. Što se propisa republike Srbije tiče, THC se smatra najgorim otrovom. Gore od arsena u vodi, aflatoksina u mleku. Dragocena supstanca kojom moderni i razvijeni svet, kome ova država teži i čija poglavlja otvara svaki dan, leči svoje teško obolele građane. A stvara ga biljka za koju seme sami proizvode. Apsurdno.

Apsurdnost zakona u Srbiji dovode do onemogućavanja normalnog rada. Zato što se sistem boji THC-a. Mi ručno proizvodimo svaki komad proizvoda, bilo da se radi o melemu, labelu, ili nekom piću ili kolačićima od konoplje. Ali iz razloga straha od progona retko ko bi se upustio u čari prerade konoplje u Srbiji. Zato se orjentišemo izvozu. Zahvaljujući propisima naše republike, može se desiti da će najbolje proizvode koje ova zemlje može da proizvede koristiti stranci, tuđini, dok će naš narod ostati uskraćen za nešto dobro i zdravo, a proizvedeno upravo na njegovoj zemlji. Što je strašno.

Kanabika“ predstavlja originalnu medovaču Vaše proizvodnje sa 35% alkohola i cvetom konoplje. Pored ukusa, konoplja daje i zelenu boju. Piće je slatkastog ukusa, poput likera. Kome možete preporučiti da proba ovaj neobičan napitak?

Kanabika je potpuni hit. Originalno piće napravljeno od konoplje i meda. Izaziva opšte oduševljenje. Obožavaju je mladi. Obično se kupuje za neke specijalne prilike, proslave, rođendane, slave, pa i svadbe. Ekskluzivni kafići u Beogradu vole da je preporuče svojim posebnim gostima. Kanabika je zaista jedno zanimljivo piće.

Učestvovali ste u obeležavanju Međunarodnog kanabis dana u Srbiji – „Šifra 420“ u organizaciji „Hemp humansa“. Kako Vam se činila edukativna tribina o kanabisu?

Kako da ne. Uvek podržavam dobre stvari. Događaji tog tipa su početak otvaranja jednog novog perioda naše zajednice. Taj skup u Monsunu je dokaz da nastupa vreme slobode građana da koriste ono što priroda daje, besplatno.

Zahvaljujući učesnicima tribine kao što su Vojin, Maja i Jovan Matić svako ko je prisustvovao mogao je da čuje dragocene ideje i informacije vezane za biljku, neposredno, iz iskustva govornika. Drugo, atmosfera skupa je bila više nego prijateljska, opuštena, dobra energija se osećala. Onda je usledila žurka do jutra.

Koliki su Vaši sadašnji usevi konoplje? Važnije, koliko je tržište za legalne proizvode od kanabisa u Beogradu i Srbiji?

Ove godine konoplju gajim u podnožju Rtnja na četiri plantaže, ukupno oko dva miliona biljaka, što je dovoljno da pokrile nacionalne potrebe, u ovoj fazi razvijenosti tržišta. Iako je Beograd relativno veliko tržište, sa raznorodnom populacijom korisnika proizvoda od domaće konoplje, još uvek postoji podozrenje, neverica kod stanovništva, naročito starijih. Manje obrazovani veruju da je u pitanju droga, što je razočaravajuće. Treba još mnogo, mnogo raditi na podučavanju stanovništva, što je posao za novinare i medije.

Licencu za gajenje konoplje Vam izdaje nadležno Ministarstvo. Koliko je komplikovano održavati je?

Licenca se traži i izdaje jednom godišnje i vredi samo godinu dana. Sledeće godine opet. Postoje vremenski rokovi, kao i objektivna ograničenja. Propisi naše države su strogi, iscrpljući i apsurdni. Licenca ne znači mnogo, s obzirom da mi je milicija dolazila deset puta na plantaže, a povremeno odvođenje u miliciju postaje standardni deo uzgoja konoplje. Informativni razgovori, davanje izjava, dokazivanje već dokazanog i tako. Dva predmeta u tužilaštvu imam, zbog uzgoja domaće konoplje, bez obzira na Licencu. Iako oni sve već znaju, opet, cimanje je uvek opcija. Do donošenje novog zakona.

Posedujte Internet prodavnicu. Koliko dobro urađen sajt olakšava pristup ciljnoj grupi i smanjuje troškove? Kako vidite poslovanje u savremenom tranzicionom kapitalizmu?

Kvalitetan sajt je svakako prednost. Današnjica omogućava lak uvid u ponudu, naručivanje i brzu nabavku željenog proizvoda, za manje od jednog dana. Online šoping je definitivno današnjica i budućnost. Štedeći vreme, štedimo novac. Za desetak godina koncept prodavnice, dućana će biti zaboravljen. Svi ćemo naručivati preko neta.

Nega tela i lica „Fejsmaster“ je prirodno zasnovan eliminator bubuljica. Kakve rezultate je ova krema dala u praksi? Uspevate li da uklonite noćnu moru svakog tinejdžera?

Pre svega mladima je i namenjen. Dugo traje, do godinu dana. Lice je čisto, bez bubuljica. Uspeh tog proizvoda, efikasnost njegova je zasnovana na prirodnom efektu i prirodnim sastojcima i načinu izrade. Svaki komad se pravi ručno, bez mašina i hemikalija.

Sapun od konoplje ima odličan miris i iako neobičnog („marsovskog“) izgleda, pleni pažnju devojaka i veoma je upotrebljiv. Kako ste došli na ideju da pravite (Ph neutralni …) sapun koristeći konoplju? Kako vidite primenu konoplje u nezi ljudskog tela. Interna šala za konoplju je da „leči gde god se stavi“.

Sapun od konoplje VUTREX je bio moj prvi proizvod od konoplje predstavljen na Sajmu u Sokobanji. Odmah su pitali: Jel ti to smeš da prodaješ?? U smislu, da li je to droga. Gledam i ne verujem, kakvo nepoznavanje stvari. Konoplja je inače izuzetno zdrava za kožu. Leči čak ozbiljna oštećenja, kao što su ekcemi, infekcije, psorijaza. Čudo od biljke. Taj sapun mahom radimo za Švedsku, koji se tamo prodaje online po višestruko većoj ceni. Jer im jako prija, a klima te Skandinavije je surova, pa im treba nešto jako dobro za kožu.

Paleta Vaših proizvoda uključuje i proizvode protiv akni antiakne paketa i „Vutrexa“, glavnih problema tinejdžera. Da li je nativ „Vutrex“ baš prikladan za sapun, bio on i od konoplje?

Poklonili smo i adekvatnu pažnju zdravlju kože. Među sedamdeset proizvoda koje izrađujemo ima nekoliko njih namenjenih prvenstveno zdravlju i lepoti mladih ljudi. Ovi proizvodi su jako efikasni. Već po prvoj upotrebi je vidljiv željeni rezultat. Sve je to zahvaljujuči sastavu i načinu izrade. Originalnost proizvoda je odražena i u originalnosti njihovih imena, kao što je VUTREX. Specifično, prodorno, prepoznatljivo i lako pamtivo.

Proizvodite i – medovaču sa aronijom. Koliko ovo piće može doprineti boljem raspoloženju starijih građana? Medovača sa valerijanom verovatno ima posebnu primenu.

Aronija je izuzetno zdrava voćka. Praktično organik, kao i konoplja. Inače forsiramo upotrebu biljnih sirovina koje se po definiciji stvari ne prskaju. Konoplja, aronija, bor, kopriva, tartuf. Tu se našla i valerijana, odnosno odoljen, na srpskom. Kao što je aronija korisna i zdrava za krv, tako je valerijana korisna za opuštanje, naročito za žene, u ovo doba stresne svakodnevice.
 

vox

09.03.2005
113
105
28
45
www.facebook.com
Proizvodi od kanabisa svakako su posebno zanimljivi za čitaoce „Hemp Humansa“. Šta nam možete reći o hrani, piću, labelu i „vutreksu“ u kojima učestvuje naša omiljena biljka?

Zajednički imenitelj svih pobrojanih kategorija je upravo ona, konoplja. Najkorisnija biljka na svetu. Od nje se dobija hrana, koja je neopterećena hemikalijama, jer se ne prska niti đubri, onda se mogu dobiti alkohol, ekstrakti i lekovi. Kozmetička sredstva, od kojih možemo pohvaliti Kanabelo, jedinstveno labelo napravljeno od konopljinog ulja i pčelinjeg voska, kao najbolje za ljubljenje. Dok je vutreks jedinstven po svojoj pojavnosti, vidi se u njemu prirodni list konoplje, sa dodatkom semenki, izgleda po malo rustično, veoma primamljivo. Zelen je i prelepo miriše. A nije skup. Dostupan je svakom.

Kako vidite perspektivu Vašeg posla, ukoliko bi se znatno pomerio limit sa sadašnje legalne granice od 0.3% THC-a u konoplji za industrijske i zdravstvene proizvode? Tačnije, koliko uključivanje kanabisa (pravog, sa više THC-a i CBD-a) može da pomogne efekte Vaših budućih proizvoda?

Mi ćemo biti prvi legalni uzgajivači medicinske indijske konoplje u Srbiji, odmah po donošenju novog zakona. To će biti u formi rešenja primenjenih u Kataloniji, kroz Socijalne klubove. Izuzetan je interes građana za lečenje konopljom. Konoplja je izuzetno bezbedna, jeftina, dostupna sirovina koju svako društvo može da koristi u najplemenitijem smislu. Imamo snažnu podršku organizacija iz EU, kao i moćnih pojedinaca iz struktura vlasti u Srbiji. Već tokom ovog leta radiće naš Volonterski servis, za rad u poljima konoplje, gde će mladi ljudi moći da se obuče u praktičnom radu sa konopljom. Dobijaju smeštaj i hranu u Sokobanji i jednonedeljnu obuku u radu. Besplatno. Već ima dosta interesenata iz cele bivše Juge.

Svi vaši proizvodi nastaju na poljima oko Sokobanje. Kakav je značaj vašeg malog posla („malog i srednjeg biznisa“) za samu sredinu, i da li bi veći zasade konoplje i u sadašnjim uslovima pomogli?

Sokobanja je idealna za uzgoj konoplje i drugog lekovitog bilja. Neverovatne prirodne lepote su koncentrisane na tako malenoj teritoriji. Čitav predeo je ekološki zaštićen, nema zagađenja, nema parazita. Vazduh i voda su izuzetno čisti.

Plantaže je moguće praktično neograničeno proširiti, s obzirom na značaj i potražnju domaćeg i stranog tržišta za proizvodima od ove biljke.

Za sada zapošljavamo devet radnika, s tim da se povremeno uključi veći brolj ljudi. Konoplja je osnov za zapošljavanje ljudi i pokretanje čitavog jednog sektora privrede. Naravno, to je sve prepušteno dobroj volji i entuzijazmu nas malobrojnih koji se tom kulturom bavimo u Srbiji, jer organizovana aktivnost u tom smislu, što se tiče državne vlasti, ne postoji.

Svetski štab „Ivić kanabisa“ je u Soko Banji. Kada se može očekivati da pokorite čitav okrug i region, a zatim i šire tržište? Koliki je stvarni potencijal masovnih zasada konoplje u Srbiji?

Srbija ima džinovski potencijal u tom smislu. Uostalom kaoi za mnogo šta drugo, Srbija ima mogućnosti. To je jedna stvarno divna zemlja, pogodna za svaku vrstu proizvodnje. Nismo ni svesni dobrih strana naše zemlje, pogotovo kad se uporedi sa zemljma severne, ili južne Evrope. Oni bi mnogo dali da imaju ovo što mi ovde imamo. A ne koristimo dovoljno, niti na pravi način. Zato smatram da je ovaj naš pokušaj gajenja konoplje u Srbiji, jedan akt patriotizma, ljubavi prema narodu iz kojeg potičemo i nastavak tradicije naših starih. Naša konoplja ima jedan mnogo dublji smisao od pukog sejanja radi prodaje. Ne, to je na neki način i jedan antisistemski čin, raditi u korist svog naroda, nešto neobično, u suprotnosti sa nezdravim trendom promocije GMO, odnosno monstruoznih interesa multinacionalnih kompanija i nečovečnih moćnih grupa koje masama širom sveta guraju neko đubre u usta, od kojih će se sutra razboljevati.

Da li mislite da je scenario opisan u pesmi Džon Holta „Policija u helikopterima“ moguća u Srbiji? Da li gore polja konoplje?

Konoplja se polako ali sigurno vraća, ali tako da ostane. Pitanje je vremena. Jedno je sigurno, to je da vreme konoplje tek dolazi.

Ukoliko ste koristili Majkrsoft DOS ,da li ste ikada igrali „marihuana Farmera“? Kako Vam se čini ova jednostavna igra?

Kompjuter veoma malo koristim, praktično ni ne znam kako se koristi, a naročito ne za video igre. A nemam televizor. To je gubljenje dragocenog vremena. Igricu sam pogledao, simpatična je. –‘’Uzgajivač biljke brani plantažu od napada iz helikoptera.’’ Takav slučaj je bio u južnoj Albaniji, u Lazaretu, prošle godine, kada su Amerikanci napali velike zasade indijske konoplje tamo. Stvarnost je strašnija od video igre. Ja sam protiv bilo kakvog vida agresije. Niko nema prava da uskraćuje drugima pravo na način života. Neka svako živi kao želi. Čemu totalitarizam i unifikacija. To je zloupotreba poverenja građana u sistem.

Da li ste čuli pesme Maka Bi-ja „Prirodna Biljka“ i Marlona Ašera „marihuana Farmer“, kao i zemunski denshol „u stanu“? Šta mislite o ovakvoj muzici? Koje je vaše mišljenje o „indoor gajenju“ kanabisa?

Muzika ima ogromnu pokretačku moć. Može u hipnozi da drži one koji je slušaju. Izvođači su kroz pesmu pokušali da iskažu svoje ideje i težnje. Da oslobode biljku, da objasne apsurdnost njene zabrane.

Ničija sloboda ne sme biti ugrožena i svako ima prava da radi šta god smatra da mu je na korist. A naročito što se radi o nesporno korisnoj i prirodnoj stvari. O biljci! To je sam Bog stvorio. To nije GMO, koji nam novi svetski poredak potura pod nos.

Obzirom da su Vaši proizvodi iz Srbije da li su svi nazivi morali biti u tuđicama?

Koliko god volim naš narod i pišem ćirilicom, iz razloga obrazovanja i navike, praktičnosti, toliko sam svestan onoga što vidim često, a to je da smo mi, prosečno, jedno malograđansko društvo zagledano preko granice. Sve strano je bolje. Latinica, engleski, evropski. Jer kad je na engleskom, to je svetski. To je valjda posledica zatvorenosti ovog naroda, usled nemaštine i usled spljne izolacije, tokom godina ratova i sankcija. Ili je samo neka dublja društvena osobina, da nam je tuđe bolje. Strano, iz uvoza. Jer sve što je iz uvoza je kvalitetno. Bilo odakle. Kompleks niže vrednosti, šta li je.

Ako je na srpskom, to je zaostalo, seljački, loše. Umesto: korist, hitno, ulaganje izvodljivost, Imamo: benefit, urgentno, investicija, vizibiliti. Onda eksplanatorni skrining, moniroring, deliveri junic,.itd Sve lepše od lepšeg. Zato stavljamo latinsko ime biljke u imena proizvoda, jer je standardno, a latinicu, jer se bolje prodaje. Porazno, ali je istinito.

Vaš komentar na protest protiv kanabisa na „Dnevnjaku“?

Vaš komentar na protest konopljaša na „Dnevnjaku“?

Ljudi iz Dnevnjaka su pokušali da pokažu apsurdnost situacije, ismevajući i grupu koja se zalaže za i onu koja je protiv konoplje.

Uopšte je glupo braniti nešto što je prirodno. Tu biljku je priroda stvorila, evolucija, Bog. Danas je zabranjena konoplja, sutra će biti zabranjena pšenica, krava, seks, voda. Šta će još da izmisle? Naplata poreza na disanje, na potrošnju kiseonika? Plati što si živ?

Vaš savet osobama koje žele da se upuste u sličan posao poput Vas?

Samo napred! Stisnite zube, otvorite oči i hrabro zakoračite. Posle sve ide samo od sebe. Budite spremni na otpor sredine i sistema u svakom smislu. Još par godina. Ali jednog dana biće bolje.

Jun 2016. u Beogradu
 

grouchy

theGrumpy
16.08.2013
7.177
23.425
1.098
FOKUS, SVESTRANI KANABIS
Peleti od konoplje – nenadmašna alternativa za grijanje

Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

Ova nas je zima sve uvjerila kako ekstremni uvjeti traže uvijek dostupna rješenja za grijanje, a tu se odmah nameće najjednostavnije i najučinkovitije rješenje, odnosno, konoplja.
Potrošnja drvenih peleta za grijanje je u velikom porastu, budući da smanjuju troškove grijanja u odnosu na plin, struju ili lož ulje. Osim toga, grijanje s peletima je jednostavno i čisto, u odnosu na ugljen. Iako je drvo koliko-toliko obnovljiv izvor topline, kvaliteta drvenih peleta može varirati što će rezultirati i različitim učincima grijanja te količini pepela.
Upravo se zbog toga peleti od konoplje ovdje ističu. Naime, oni će proizvesti oko 2% pepela i mogu se koristiti u velikom broju peći za pelete. Ono što je najbolje od svega je činjenica da kvaliteta peleta od konoplje ne može varirati, ona je uvijek iznimno visoka. Proizvode se od drvenaste srži biljke i ne postoji mogućnost uključivanja bilo kakvih dodatnih materijala koji bi doveli do smanjenja kvalitete.
Konoplja je s pravom nazvana najviše iskoristivijom biljkom na svijetu, od nje se može napraviti sve, od hrane i lijeka, do odjeće i opreme, baterija, plastike, goriva, građevnog materijala ili, kao u ovom slučaju, peleta. Evo i konkretnog primjera, kod izrade peleta se koristi drvenasta jezgra, a ponajprije se odvajaju vanjska vlakna koja se koriste pri izradi odjeće i drugih proizvoda. Zatim na red dolaze velike čestice jezgre koje se mogu koristiti u kombinaciji s vapnom kao građevinski materijal. Nakon te obrade preostaju male čestice koje se prerađuju u pelete.
Već je poznato kako je uzgoj konoplje izuzetno jednostavan, ne zahtjeva ni pesticide ni tretiranje tla, a svakako ne treba izuzetno štetne pesticide. Ova izdašna biljka zaista može promijeniti svijet, spasiti ga od pustošenja i zagađenja te osigurati oporavak tla. S pravom se može reći kako konoplja može spasiti svijet, jednako kao i čovječanstvo, od sve sile zagađenja i iskorištavanja te bi, za promjenu, trebali pokušati mudro razmišljati i uložiti malo truda u promjenu stavova i zakonskih regulativa koje koče naš iskorak u bolje.
Izvori: The Marijuana Times, PelHeat
 

grouchy

theGrumpy
16.08.2013
7.177
23.425
1.098
ispadne na kraju nedovrseno, ali tu pocinje politika, pa nisam hteo da pejstujem :D
iz magazina tabloid.

Stav

KONOPLJA


Branko Dragaš
Na veliki zahtev naših čitalaca, da napišem tekst o efektima uzgoja konoplje i velikim zaradama koje se ostvaruju po jednom hektaru, govorilo se o stotinama hiljada i milion evra po hektaru, što je izazvalo pravu pomamu kod investitora i poljoprivrednih proizvođača, trebalo mi je vremena da sve izučim, da stavimo sve kalkulacije na sto i da mi moj stručni tim za agrar, predvođen Dejanom Čorogarom, dipl.ing.poljoprivrede, akademikom Srpske kraljevske akademije i poljoprivrednim proizvođačem, koji mi je pomagao u pisanju ovog teksta, dostavi sve tražene podatke. ž
Da li se zaista može zaraditi na jednom hekraru od 600.000 do 1,2 miliona evra kako to tvrdi šarmantni Srbin iz Kanade Džon Bosnić?
Pogledajmo šta kažu brojke. Pre toga, nekoliko reči o samoj konoplji. Nekada se u Srbiji konoplja gajila na 50.000 ha i najviše -80% proizvodnje je bilo zastupljeno u Vojvodini, gde su bile fabrike kudelje, koje su osamdesetih godina izvoz radile preko državne banke u kojoj sam radio.
U Odžacima je bila berza za cenu konoplje u Evropi. Ko je uništio proizvodnju ekološke biljke od koje se pravi 24.000 proizvoda? Svi kažu da je Drug Tito, nakon povratka iz SAD, dobio zadatak da se uništi konoplja, kako bi se razvila hemijska industrija i nametnula proizvodnja najlona.
Umesto da nose odeću od prirodne konoplje, američki primitivci su građane ubacili u smrdljivi najlon.Industrijska konoplja daje na 1 ha skoro 10 tona zelene mase, daje mnogo više celuloze nego šuma, daje mnogo više vlakana nego pamuk i može da naraste do 3,5 m za 4 meseca.
Ekološka je biljka i nema korišćenja hemije u njenoj proizvodnji.Nema prskanja i nema nikakve obrade nakon setve. Proizvodnja konoplje u Srbiji je bila 2015 na 60 ha, 2016 na 250 ha i ove godine na 1.000 ha. Prognoze su da će se uzgoj konoplje vratiti na nekadašnjih 50.000 ha. To je dobro, kako za proizvođače, tako i za državu i potrošače.
Konoplja može da zameni sve materijale, jer se od nje pravi biorazgradljiva plastika.Ona se primenjuje u građevinarstvu jer je odličan izolator,prave se opeke i dobro upija vlagu.Koristi se u tekstilnoj, farmaceutskoj, prehrambenoj i drugim industrijama. Interesantno je da je novčanica dolara napravljena od konoplje.
Veliki povratak konoplje na svetsko tržište se dogodio kada je Kanada legalizovala proizvodnju konoplje i marihuane, kasnije i Amerika je legalizovala proizvodnju industrijske konoplje. Šta onda kaže kalkulacija?
Uzećemo pretpostavku da proizvođač ima svoju zemlju i da ima svoju osnovnu potrebnu mehanizaciju za obradu zemlje, dok sve preostalo iznajmljuje.Pratićemo kalkulaciju na jednom hektaru.
Usevi su na jesen skinuti i počinje priprema za setvu konoplje, koja se obavlja u peridou sredina aprila do sredine maja.
Pred samu zimu potrebno je da uradimo sledeće : 1. Bacanje đubriva 400 kg/ha ( 15x15x15 ili 16x16x16) - troškovi 140 evra/ha, 2. Duboko oranje, na 30-35 cm, 25 l nafte/ha - troškovi -32 evra/ha. Na proleće je potrebno da uradimo sledeće : 3. Drljanje zimske brazde - 6 evra/ha, 4. Azotno đubrenje 250 kg/ha KAN ili 150 kg/ha UREA - troškovi 70 evra/ha, 5.Rasipanje đubriva - 3 evra/ha, 6. Priprema za setvu ili setvospremiranje - 12 evra/ha, 7. Setva, međuredni razmak 25 cm, 30 kg semena FEDORA 17 - 300 evra/ha, 8. Sejalica - 5 l nafte/ha - 6 evra/ha, 9. Valanja sa kembridž valjkom - 6 evra/ha.
Žetva počinje sredinom septembra sa specijalnim kombajnom, koji se iznajmljuje 10. kombajniranje - 250 evra/ ha, prinos 2,5 t/ha, 11. Sušenje je u ličnoj režiji, sami sušimo i nema troškova, 12. Odnošenje osušenog cveta na preradu u Novi Sad na jedinu mašinu koja postoji - 1,5 t /ha x 250 evra = 375 evra, 13. Vožnja traktorom i vraćanje na rastojanju 100km i nazad - 72 evra, 14. Pakovanje u džambo vreće - 50 evra, 15. Košenje stabljike na njivi - 50 evra/ha, 16. Grabuljanje balerinom - 15 evra/ ha, 17. Baliranje u Big bale - 80 evra/ ha, 18. Utovar Big bale - 15 evra/ha, 19. Prevoz Big bale do kupca - 40 evra/ ha, 20. Porez na imovinu zemljišta - 20 evra/ha, 21. Taksa za odvodnjavanje - 9 evra/ha.
Koji je rad utrošen za ovu proizvodnju na jednom hektaru? Izračunali smo potreban rad : 1. Razbacivanje đubriva - 15 minuta, 2.Duboko oranje - 270 minuta, 3. Drljanje - 30 minuta, 4. Razbacivanje mineralnog đubriva - 15 minuta, 5.Setvospremiranje - 60 minuta, 6.Setva - 45 minuta, 7. žetva - 30 minuta, 8.prevoz do kuće - 30 minuta, 9. sušenje fizički rad - 60 minuta, 10. Utovar - 60 minuta, 11.Prevoz robe traktorom Novi Sad - 180 minuta, 12. Vraćanje robe traktorom - 180 minuta, 13, Ubacivanje u džambo vreće - 60 minuta, 14. Prevoz do kupca i vraćanje 120 minuta. Svega utrošenog rada - 1,155 minuta ili 20 sati x 3 eva/h = 60 evra. Amortizacija -60 evra/ha.
Ukupni troškovi proizvodnje na jednim hektaru konoplje iznose - 1.671 evra/ha. Sada ćemo da izračunamo prihode od konoplje na jednom hektaru : 1. Suvi cvet - 1.500 kg x 2 evra/ kg = 3.000 evra, 2. Zrno 200 kg/ ha - može da se dobije 50 l hladno ceđenog ulja +150 kg proteina -1.500 evra, 3.Stabljika bale - 10 bala x 75 evra = 750 evra. Ukupan prihod - 5.250 evra. Profit : 5.250 evra - 1.671 evro = 3.579 evra/ ha.
To je moguća zarada proizvođača po jednom hektaru, pod uslovom da je njihova njiva i da ne plaćaju zakup i da imaju svoju osnovnu mehanizaciju, dok ostalu mehenizaciju za konoplju iznajmljuju.
Gde su te stotine hiljada evra i 1, 2 miliona evra po jednom hektaru zarade o kojoj priča Džon Bosnić?
Vidimo iz naše analize da je uzgajanje konoplje profitabilno za proizvođače i da je isplativost nekoliko puta veća nego na ostalim ratarskim proizvodima. Šta kažu stručnjaci iz ove oblasti? Da li je ova naša računica tačna?
Pronašao sam intervju dr Maje Timotijević, predsednice Udruženja „ Konoplja" od 25.avgusta 2019.godine, koji je objavio portal AGROMEDIJA, gde dr Timotijević kaže : „ da gajenje konoplje donosi veliki benefit poljoprivrednim proizvođačima i da podiže njihovu konkurentnost na tržištu.
Uzgoj industrijske konoplje predstavlja šansu za mala i srednja poljoprivredna gazdinstva, jer na malim površinama može da se ostvari veći prihod i do 4 puta u odnosu na konvencionalne useve. Preradom industrijske konoplje vrednost proizvoda podiže se i do 10 puta.
To je proizvod koji se lako prodaje i lako izvozi." Šta tvrdi predsednica udruženja „Konoplja"? Ona tvrdi da se ostvari veći prihod i do četri puta na proizvodnji konoplje, što se uklapa u naš profit od - 3.579 evra po jednom hektaru.
Vidimo da ni doktorka Timotijević ne govori o zaradama od nekoliko stotina hiljada evra ili čak 1,2 milion evra po hektaru kako to uporno tvrdi Bosnić. Dr Timotijević je otišla korak dalje i rekla je da se preradom industrijske konoplje vrednsot proizvoda podiže i do 10 puta.
Pretpostavimo da je to baš deset puta više, što znači da se preradom vrednost diže na svega 35.790 evra, ali to je mnogo manje od 600.000 evra do 1, 2 miliona evra po hektaru, koliko nam obećava Bosnić.
Kako je Bosnić došao do ovako velike zarade na jednom hektaru? On je računao da se prerađuje dalje cvet konoplje i da se iz njega dobija CBD ulje. Šta je CBD ulje? To je - kanabidiol. CBD ulje konoplje nije psihoaktivno ulje, ne proizvodi euforičnost i psihoaktivno dejstvo, legalizovano je za ljudsku upotrebu u mnogim zemljama.
Ne želim da ulazim u medicinske efekre CBD ulja, jer za to nisam stručan. Navodim samo pisanje BBC NEWS od 05.avgusta 2019.godine u kome se kaže : „ Neki CBD proizvodi sadrže i veoma malo sastojaka koji se reklamiraju.Jedan uzorak od 250 miligrama, kupljen u lancu apoteke u tržnom centru u Londonu, u sebi nije sadržao nimalo CBD-a, a prodavao se za 50 funti. Samo 38% testiranih proizvoda sadržano je količinu CBD-a 10% u okviru količine koja se reklamira na bočici."
Znači, ima mnogo špekulacije oko prodaje CBD ulja.Ali, to sada isključujemo. Koliko košta litar CBD ulja? Bosnić tvrdi da se može litar da proda za 5.000 evra.U našoj kalkulaciji dobili smo 1,500 kg cveta konoplje iz koje se može dobiti, prema procenama moga stručnog tima, najviše 2% CBD ulja za konoplju dobijenu iz semena FEDORA 17.Tih 2% od dobijenog cveta je 30 litara ulja x 5.000 evra = 150.000 evra.
Bosnić tvrdi da postoji seme iz Mađarske koje može da daje 6% CBD, što bi, u našem, modelu, ako to seme zaista i postoji, donelo prihod od 450.000 evra po hektaru.Bilo kako bilo, taj prihod je fantastičan.
Za dobijanje CBD ulja, mora da se cvet konoplje izvozi u Češku i da se tamo vrši ekstrakcija i dobija ulje.Zašto se ne kupi ta mašina za dobijanja CBD ulja, ako je posao toliko profitabilan? Tih mašina ima u Kini i ne verujem da su skuplje od najgore računice za dobijanja CBD ulja, što znači da se samo sa jednog hektara prerade cveta konoplje investicija u tu mašinu sigurno isplaćuje.
Nezvanično, kruže glasine sa tržišta da te mašine već ima u okolini Beograda i da ona radi punom parom. Meni je potpuno logično da je neko uvezao takvu mašinu i da pravi CDB ulje, jer je posao visoko profitabilan.
Ali, gde su tu proizvođači i njihova potencijalna velika zarada? Videli smo da je primarna proizvodnja zaista profitabilna i da tu ima dobre zarade, ali da je zarada mala prema mogućoj ostvarenoj zaradi u preradi i plasmanu CDB ulja na domaćem i stranom tržištu.
Našao sam na jednom domaćem sajtu, da je cena CBD ulja 3% od 10 ml - 3.126 dinara i da je cena CBD ulja od 15% - 11.794 dinara.Na jednom američkom sajtu sam našao da se cena kreće od 0,09 $/ mg do 0,26 $/ mg.
Bosnićeva ideja je, ako sam je dobro razumeo, da se proizvođači udruže i da ne prodaju cvet, nego da prodaju finalni proizvod CDB ulje u malim bočicama. To je odlična ideja i potpuno je podržavam. Da li je ona realna?

...