Organski uzgoj - sve što trebate znati!

Hempatia Soma iGrow Hemps garden
03.07.2009
1.740
2.317
188
Značajka organskog uzgoja je u tome što zabranjuje upotrebu svih mineralnih gnojiva i svih pesticida. Umjetna se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima. Organski uzgojena hrana neusporedivo je boljeg i prirodnijeg okusa.Također se radi i na prirodnoj otpornosti biljaka kao prevenciji protiv štetočina i bolesti.Organska gnojidba prvenstveno surađuje sa životom u tlu. Hranjiva se polagano - takoreći po potrebi -otapaju i nude biljkama. One mogu birati - i koriste tu mogućnost - ono što im je upravo potrebno. Time se postiže jednakomjerna ishrana zdravom, mješovitom hranom. Su*višna hranjiva zadržavaju mikroor*ganizmi, te ih se ne može tako brzo isprati.
Organska gnojidba usklađena s prillikama u vrtu ima mnoge prednosti:
biljke rastu snažne i zdrave. Njiho*vo tkivo ne sadrži suvišnu vodu, stoga su trajnije i bolje se čuvaju. Te harmonično ishranjene biljke vrlo su otporne na bolesti i namet*nike. U pozitivne posljedice prirod*ne gnojidbe spada i izvrsna aroma i upečatljiv okus, jer plod ima dobar ili loš okus kao i ishrana na kojoj je izrastao. Kako bi svojim biljkama u vrtu po*nudio pravilnu kombinaciju, bio-vrtlar mora točno poznavati glavna hranjiva koja su potrebna zelenom raslinju. U njih spadaju ugljik, kisik i vodik. Tim se temeljnim elementi*ma biljke same opskrbljuju iz zraka i iz tla. Dodavati se moraju dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Prema njihovim kemijskim simbolima na*zivamo ih skraćeno NPK-gnojiva. U njih se ubrajaju i kalcij i mikro*elementi.
Dušik
On potiče rast izdanaka i listova te je potreban za stvaranje za život važnih spojeva - bjelančevina. Pri*rodni je "spremnik " dušika zrak. Određena živa bića u tlu su struč*njaci koji mogu zadržati prozračni, anorganski dušik i pretvoriti ga u organske oblike. U njih spadaju, primjerice, kvržišne bakterije kao i drugi mikroorganizmi.
Dušična gnojiva su leguminoze (mahunarke kao: djetelina, vučika, grašak i grah koje obogaćuju dušik putem kvržišnih bakterija u svom korijenju i u tlu), te kupovna gno*jiva: mljeveno rogovlje, strugotine od rogova, sušena krv i sačma od ricinusa. Životinjska gnojiva s re*lativno visokim udjelom dušika su ovčji i kozji gnoj.
Prekomjerna gnojidba dušikom uzrokuje produženi rast vegetativ*nih organa, spužvasto tkivo i osjet*ljivost na bolesti. Biljke sve "ula*žu " u listove, a od toga onda "pate " cvjetovi plodovi. Izrazito preko*mjerna gnojidba dušikom može do*vesti i do "paleži". U takvim sluča*jevima može pomoći malč od sijena koji privlači dušik na sebe, budući da ima vrlo široki C:N-odnos.
Suvišna gnojidba dušikom: zelena, tvrda mjesta nepravilno dozrijevaju.
Nedostatak dušika očituje se u žućkastoj boji listova. To obojenje može čak prijeći u crvenkastoljubi-časte tonove.
Fosfor
On prije svega potiče nastanak cvje*tova i plodova te ima velikog udjela u stvaranju bjelančevina. U njego*vanim humusnim tlima većinom postoji dovoljno fosfornih spojeva. Tamo gdje je život u tlu aktivan, na raspolaganju je i dovoljno fosfora za biljke. Fosforna gnojiva su koštano braš*no, sirovi fosfat i Thomasovo braš*no. Zivotinjsko gnojivo s visokim sadržajem fosfora je gnoj od peradi (kokošji, golublji i guano-gnoj).
Suvišna gnojidba fosforom uzrokuje poteškoće u izmjeni tvari. Biljke više ne mogu apsorbirati određene mikroelemente kao što su željezo i bakar. Posljedica toga su
smetnje u rastu i razvoju.
Nedostatak fosfora vidljiv je u cr*venkastoj ili smeđe ljubičastoj boji lista, u lošem stvaranju korijenja i slabom zametanju plodova.
Kalij
Ovaj se element "brine " za čvrstoću tkiva biljke i za stabilnu struk*turu. On potiče nastanak korijenja i gomolja. Budući da sprečava is-paravanje vode, on tako štiti biljke od isušivanja i smrzavanja uslijed mraza. Hranjivo bogato kalijem naročito je važno za izmjenu tva*ri u biljkama, a ima i važnu ulogu u fotosintezi i kod stvaranja škro*ba i šećera.
Kalij je sadržan u ve*ćini vrsta tla, no mikroorganizmi ga moraju pretvoriti u oblike koji su prihvatljivi biljkama. Sto je tlo aktivnije, to manje "pati " od nedo*
statka kalija.
Gnojiva na bazi kalija su drveni pepeo, proizvodi od algi i kalijma-gnezij (patentirani kalij).
Životinjska gnojiva s velikim sadržajem kalija su gnoj od peradi, sušeni go*veđi gnoj i svinjski gnoj. I koštano brašno sadrži dosta kalija.
Suvišna gnojidba kalijem vidljiva je u nepravilnostima tijekom rasta. U tlu može uslijed viška kalija doći do nedostatka magnezija i kalcija.
Nedostatak kalija vidljiv je po tome da lišće smeđi na rubovima te konač*no odumire. Biljke ne rastu dobro i mogu vrlo iznenada uvenuti.

Kalcij
On veže kiseline u tlu, učvršćuje strukturu tla i potiče život u tlu. Kalcij spada u najvažnije građevne elemente pomoću kojih biljke stva*raju svoja hranjiva. On sudjeluje i u izmjeni iona.
Gnojiva na bazi kalcija su kalci-jev karbonat, lapor, magnezijev vapnenac, živo vapno, Thomasovo brašno, kameno brašno i dijatomej-ska zemlja.
Suvišna gnojidba kalcijem poti*skuje kalij. Tlo postaje izrazito al-kalno. Većina biljaka međutim pre*dnost daje blago kiseloj zemlji.
Nedostatak kalcija vidljiv je u sla*bom rastu korijenja, a tlo postaje kiselo.

Mikroelementi
Ove dodatne tvari potrebne su bilj*kama u malim količinama - upra*vo u mikrokoličinama (u tragovi*ma). Usprkos tome, vrlo su važne za zdravi rast biljke i imaju ulogu sličnu onoj koju imaju vitamini za zdravlje čovjeka.

Magnezij sudjeluje u stvaranju klorofila, a također utječe na ota*panje fosfora u tlu. Nedostatak ma*gnezija vidljiv je u oštećenjima na rubovima i između žila listova. Taj
mikroelement sadržan je u odre*đenim vrstama kamenog brašna, u koraljnom brašnu, kalij magneziju i dijatomejskoj zemlji.

Željezo također sudjeluje u stvara*nju klorofila i igra važnu ulogu u izmjeni tvari u biljci. Tamo gdje tlo sadrži previše kalija, željezo se veže u spojeve i biljke ga u takvom obli*ku više ne mogu koristiti. Nedosta*tak željeza vidljiv je u žućkastom obojenju listova (kloroza), a žile listova izgledaju kao zelena mreža. Tamo gdje je probleme prouzročio visoki sadržaj kalcija pomaže treset ili kiseli specijalni kompost od lišća i drvenih otpadaka.

Bakar je sastojak enzima, te stoga sudjeluje u procesima izmjene tvari. On "štiti" klorofil. Kod nedostatka bakra lišće postaje svijetlo, a vrhovi se suše. Taj mikroelement sadržan je u brašnu prastijenja, u bazaltnom brašnu i proizvodima algi.

Molibden igra važnu ulogu u pre*tvorbi dušika unutar biljke te u radu bakterija u tlu koje vežu dušik. Ne*dostatak molibdena pojavljuje se samo u kiselim tlima. Listovi tada pokazuju nepravilnosti, a cvjetača ne stvara cvatove. U tom se slučaju mora uravnotežiti pH-vrijednost tla pomoću, primjerice, dijatomejske zemlje.

Najvažnija sredstva za gnojidbu u biološkom vrtu

Životinjska gnojiva


NL9xa.jpg


Svježi goveđi gnoj koji sadrži si*jeno od starih vremena spada u naj*važnija prirodna gnojiva. On sadrži sva hranjiva u uravnoteženom, bla*gom sastavu. Pozor: sva životinjska
gnojiva kompostiraju se bez vapna. On razgrađuje vrijedan dušik koji bi, kao i amonijak, beskorisno oti*šao u zrak. Dobro je, naprotiv, posi*pati goveđi gnoj kamenim brašnom
koje ne sadrži vapno.
Svježi se gnoj smije stavljati na gredice samo ujesen i to površinski, u tankom sloju, tako da se tijekom zime mož e razgraditi. Goveđi gnoj prikladan je kao gnojivo za vrlo za*
htjevne biljke.
Sušeni goveđi gnoj naročito je bo*gat kalijem. To hranjivo nedostaje u većini drugih organskih gnojiva ili ga ima u vrlo malim količina*ma. Kod kupovnog goveđeg gnoja obratite pozornost na upute koje jamč e zdravo gospodarenje. Takav gnoj prikladan je naročito za ruže, mrkve i celer.
Konjski gnoj spada, kao što znamo, u vruća gnojiva. Stoga se koristi kao "pakung " za zagrijavanje klija-lišta. On ima sličan sadržaj hranjiva kao goveđi gnoj. Oba se mogu po miješati i zajednički kompostirati. Konjski gnoj treba koristiti samo za uzgoj vrlo zahtjevnih biljaka.
Svinjski gnoj je hladan gnoj. On skoro ne sadrži kalcij, no sadrži
kalij i nešto dušika. Mora se kom*postirati kao i sve druge životinjske izmetine. Prikladan je za celer, po*riluk i maline.
Ovčji, kozji i zečji gnoj spadaju u vruća gnojiva. Njihov sadržaj du*šika može izazvati produženi rast vegetativnih organa. Najbolje se kompostira zasebno ili pomiješan
s drugim gnojem. Prikladan je za vrlo zahtjevno povrće.

Gnoj od peradi ima u usporedbi s većinom drugih vrsta gnoja visoki sadržaj kalija. Njegovo glavno hra*njivo je, međutim, fosfor (do 12% kod guana). Važan je i udio dušika. Budući da se taj dušik u gnoju od pe*radi izuzetno brzo razgrađuje, može kod suvišne gnojidbe doći do opeko*tina. Gnoj od peradi je vruć! Potreb*no ga je kompostirati pomiješanog sa zemljom ili ga koristiti kao gnoj.
Postoji kokošji, pačji i golublji gnoj.

::::::OSTATAK SLIJEDI:::::
pencil.png
 
03.07.2009
1.740
2.317
188
Peruanski guano sastoji se iz izmetina i lešina divljih morskih ptica koje se desetljećima talože na obalama Perua u slojevima od nekoliko metara. To se prirodno gnojivo razgrađuje i prodaje. Ono je naročito bogato dušikom i fosfo*rom. Obratitepozornost na oznaku "pravi guano" . U prodavaonicama se većinom nude mješovita gnojiva s malim udjelom guana. S obzirom da nekontrolirano iskorištavanje nakupina guana dovodi do ekološ*kih problema na prirodnim staništima, odgovorni bio-vrtlar mora promisliti nema li više smisla koristiti domaći pileći gnoj od eko-seljaka.

Sva se gnojiva od peradi koriste štedljivo. Prikladna su za vrlo za*htjevno povrće te potiču stvaranje cvjetova kod sobnog, balkonskog i vrtnog cvijeća.

Mljeveno rogo vije, sušena krv i koštano brašno su životinjska gnojiva koja se proizvode od klao-ničkih otpadaka. Ta organska gno*jiva nabavljaju se u praktičnim pa-kovanjima. Nisu komplicirana za primjenu te se mogu koristiti u vrtu za razne namjene. Rogovi se prodaju u više oblika: sit*nije ili krupnije mljeveni kao braš*no ili kao strugotine. Stoj e supstan-ca grublja to se sporije razgrađuje u tlu. Rožnata gnojiva sadrže, prije svega, dušik i fosfor. Sušena krv ima posebno veliki sadržaj dušika, te fosfora i kalija. Od navedena tri klaonička gnojiva koštano brašno ima najveći sadržaj fosfora, srednji sadržaj dušika i mali udio kalija.

Mljeveno rogovlje, sušena krv i ko*štano brašno međusobno se mogu miješati. Pritom nastaje organsko "kompletno" gnojivo u kojemu su sadržana tri glavna, važna NP K hranjiva, kao i mnoštvo mikroele-menata. Laicima je teško naći naj*povoljniji omjer mješavine. Stoga su u tom slučaju preporučljiva go*tova kupovna gnojiva. Provjereno prirodno gnojivo iz mljevenog ro-govija, sušene krvi i koštanog braš*na i drugih organskih supstanci je , primjerice, Oscorna Animalin.
Kod upotrebe svih životinjskih gno*jiva koja u biološkom vrtu moraju poboljšati zemlju mora se uzeti u obzir važno gledište: moraju potje*cali iz besprijekornih, po mogućno*sti prirodnih gospodarstava. Štetan je gnoj životinja koje su hranjene antibioticima i hormonskom hra*nom ! Bio-vrtlar ne smije nikada ko*ristiti kokošji gnoj s golemih farmi na kojima životinje moraju živjeti u potpuno neprirodnim uvjetima! Iz*met je indirektan rezultat ishrane i izmjene tvari.

Biljna gnojiva -Zelena gnojidba

Poboljšanje tla pomoću zelenih bi*ljaka vrlo je stara metoda gnojidbe. Ona izvorno potječe s ratarskih po*vršina, no uz prilagodbe se može prenijeti i na vrt. Zelena gnojidba nudi istovremeno različite predno*sti: zbijena nadzemna biljna masa štiti tlo od isparavanja i potiskuje neželjeno samoniklo bilje. Ako se lišće pokosi ili iščupa, daje mate*rijal za malčiranje i kompostiranje. Vitalno, razgranate korijenje tih "biljnih stručnjaka" donosi daljnje važne prednosti: tlo se razrahljuje, prozračuje i obogaćuje organskom masom. Neke zelene biljke su u sta*nju sakupljati dušik u gomoljastim kvržicama na svom korijenju. Ta proizvodnja gnojiva funkcionira, međutim, samo u timskom radu s određenim bakterijama. Druge bilj*ke čije korijenje seže vrlo duboko, svojim izlučevinama pridonose bo*ljem otapanju hranjiva iz minerala u tlu. S obzirom da su podzemni učinci zelene gnojidbe tako važni, korijenje se ne čupa ako se uklanja
nadzemni zeleni pokrov. U povrtnjaku i voćnjaku vrtu koristi se zelena gnojidba kao neka vrsta "plodoreda". Posvuda gdje je gre*dica obrana, može se privremeno posijati vrsta bilja koja regenerira tlo. Kod pripreme građevinskog zemljišta za uzgoj biljaka važnu ulo*gu igra zelena gnojidba je r strojevi često za sobom ostavljaju posve opustošeno i zbijeno tlo. "Zeleni pioniri" pritom mogu pomoći da se u zemlju ponovno dovede zrak i život. Njih je potrebno sijati prije svake druge kulture.

Biljke koje fiksiraju dušik su
ma*hunarke (leguminoze). U njih se ubrajaju neke vrste djetelina, gra-horica, vučika, te povrtno bilje: gra*šak, grah i soja. Određene bakterije s korijenjem tih biljaka tvore usko povezanu životnu zajednicu (simbiozu). One fiksiraju dušik koji se "taloži " u kvržicama.Stoga ih nazivamo kvržišnim bak*terijama. Pomoću mahunarki vrtlar može provesti ciljanu gnojidbu duši*kom. Pojedine vrste zelenog gnojiva ili mješavine zelenog gnojiva koje su prilagođene različitim vrtnim tlima, mogu su kupiti u specijalizi*ranim prodavaonicama. Pakovanja su prilagođena normalnim potreba*ma kućnog vrta. Zelena gnojidba se može primijeniti prije ili nakon neke vrtne kulture. Neka od tih prirodnih gnojiva i pospješivača kvalitete tla prikladni su i kao međuusjev, pri*mjerice: gorušica i djetelina.

Gorušica je praktično, jeftino i brzo rastuće zeleno gnojivo za male vr*tove. Sjemenski materijal se može kupiti posvuda u prodavaonicama. Biljka klija brzo, kao i sjetvena grbica. Njeno razgranato korijenje ostavlja iza sebe sitno razmrvljeno tlo. Gorušica se može sijati do kasnoujesen. Tijekom zime biljke se smr*znu, a u proljeće se iščupaju tamo gdje je potrebno mjesto za kultivira*ne biljke. Posvuda oko zasijanih re*dova gorušica ostaje kao rahli pokri*vač tla. Oprez: gorušica se ne smije sijati tamo gdje će se saditi kupus. Obje su kupusnjače i sadrže goruši-čino ulje, te su stoga konkurenti. U
tom slučaju facelija je prikladna kao međuusjev ili pretkultura.

Gnojiva od algi su biljna gnojiva koja potječu iz mora. Mnogi stanovnici obale, primjerice seljaci iz Bretagne i seljaci iz Kine, cijene već stoljećima hranjiva algi i morskih trava. Danas se zna da alge sadrže mnog o kalija, nešto dušika
i malo fosfora. Vrijedan je , prije svega, njihov veliki sadržaj mikro-elemenata i magnezija. Neke vrste imaju do 33 % sadržaj kalcija (pri*mjerice: alge kremenjašice). U prodavaonicama se nude proi*zvodi dvije različite vrste algi: preparati iz sušenih zelenih i smeđih algi kao što je dijatomejska zemlja koja se dobiva od "kostura'" koralj-nih algi. Radi se o crvenim algama (Litho-thamnium calcareum), koje pred francuskom obalom Atlantika tvore naslage stare tisućama godina. One se sastoje iz vapnenastog kostura odumrlih algi. Grebeni ko-raljnih algi sustavno se vade. Dijatomejska zemlja je bogata magnezijem i sadrži, osim toga, i druge mikroelemente i silicijevu kiselinu. Ona aktivira tlo. Gnojiva od smeđih morskih algi ili algi kre-menjašica su, primjerice. Algi/em i Algan. Sredstva se koriste za biološku gnojidbu listova jer jačaju otpornost biljaka.

Sačma od ricinusa dobiva se iz tropske mlječike - ricinusa (Ricinus communis), a sastoji se od ostata*ka koji su preostali kod prešanja plodova ricinusa koji sadrže ulje. Sačma od ricinusa je gnojivo bo*gato dušikom koje daje i dovoljno organske supstance. Ljudi čija koža blago alergijski reagi*ra moraju prilikom posipavanja nositi rukavice ili izbjegavati to gnojivo jer ricinus može izazvati nadražaje! Trop - Ostaci kod prešanja grožđa, jabuka i drugih plodova, većinom imaju samo usko značenje. U vinorodnim područjima i područjima s uz*gojem voća vrtlari mogu koristiti ovaj materijal radi obogaćivanja humusa. Njihov sadržaj malo je hranjiv.
Pozor: ostaci grožđa i voća koji na sebi imaju vidljive ostatke sredstava za prskanje nisu prikladni za bio-vrt!

Drveni pepeo je po svom porije*klu jednak biljnom gnojivu. Svaki ga vrtlar može sam proizvesti kad spali velike grane ili odrvenjene re-znice ruža. (Ukoliko je to dopušte*no i pogodno, ali uvijek uz nužan
oprez!) Drveni pepeo iz otvorenog kamina također se može koristiti kao gnojivo. U prodavaonicama se prodaje kvalitetan drveni ugljen od bukve. Drveni pepeo je izuzetno bogat kalijem. On sadrži i vapnenac i mikroelemente. To gnojivo
sprečava nastanak gljivica i truleži. Uzgoj povrća kojemu je potreban kalij, primjerice mrkve i celera, može se pospješiti primjenom dr*venog pepela. Fini prah posipava se u tankom sloju u predviđena mjesta za sjetvu. Drveni ugljen vole i ruže. To gnojivo bogato kalijem općenito je dobra nadopuna uz životinjska prirodna gnojiva koja su većinom siromašna kalijem.
 

DJFlyHigh

Aktivan Član
18.05.2010
768
459
83
50
evo da se nadovezem na tropica... nasao sam jako par zanimljivh clanaka o urinu kako je koristan i nasao sam jedan post od naseg forumasa pa da spojimo to sve tu :)
nasao sam isto tako vrijednosti zivotinjskog izmeta i ostalih prirodnh gnojiva... pa da pocnemo!

URIN


Ljudski urin je jedan od najbrže djelujućih te jedan od najboljih izvora dušika, fosfora, kalija i elemenata u tragovima, dostupan u obliku koji biljke savršeno prihvaćaju. Svjež ljudski urin je sterilan i kao takav ne sadrži bakterije. U biti, toliko je sterilan da ga je moguće tako svježeg i piti.

Urea [(NH2)2CO] iz urina postaje amonijak nakon 24 sata i to uzrokuje karakterističan vonj mokraće. U takvom je stanju urin prejak za upotrebu na samim biljkama, ali proliven po hrpi komposta, pobuđuje i ubrzava reakcije u kompostu obogaćujući ga dodatnim sastojcima



Tragovi antibiotika, vitaminskih dodataka i ostalih lijekova ostaju u urinu, ali u zanemarivim količinama, pogotovo ako je urin razrijeđen vodom.


Urin je 95% voda, 2,5% posto je urea, a daljnjih 2,5% je mješavina minerala, soli, hormona i enzima. To je krvni nusprodukt, ali usprkos tome što sadrži izvjesni krvni otpad isti nije otrovan.


Tijekom uriniranja zdrava će osoba ispustiti 11g dušika (urea), 1g fosfora (fosfati) i 2,5g kalija.
Ugandski znanstvenik Patrick Makhosi, član ugandske agrokulturalne istraživačke organizacije u Kawandi i stručnjak za tla potvrđuje učinkovitost ljudskog urina kao gnojiva. On tvrdi da će prihrana povrća urinom jednom na tjedan u razdoblju ne kraćem od dva mjeseca uvećati urod barem dvostruko.


Stoga ako želite već pripremljen izvor biljne hrane koji je savršeno prilagođen vašem vrtu, potpuno besplatan, dostupan tijekom cijele godine, a koji uporabom u prihrani biljaka štedi silne količine vode koja ga ispire u toaletima, razmislite o korištenju vlastitog urina.


Zapamtite tri zlatna pravila…
Urinirajte u boce, kante ili slične posude kako biste izdvojili urin i održali ga sterilnim.
Koristite ga svježeg za biljke, odstajali je pogodan za kompost.
Uvijek ga razrjeđujte u omjerima od 10:1 do 50:1 za primjenu na osjetljivom bilju ili sadnicama.



Svjezi ljudski urin je sterilan (osim ako imate infekciju mokracnog trakta, u tom slucaju se nesmije koristiti urin kao gnojivo) i isto tako oslobodjen od bakterija...

nisam nasao nigdje tocan omjer za nasu biljku koliko urina pa cu ovako postavit omjer neki normalan sta sam skuzio da nemozete spaliti biljke a da je djelotvorno gnojivo...

30/1 od 1-2 tjedna..
20/1 od 2-3 tjedna..
15/1 od 3-4 tjedna...
10/1 od 4 pa na dalje se moze koristiti jer je 10/1 najcesce koristen i najuncikovitiji omjer...

gnojiti svako drugo ili svako trece zalijevanje ovisno o potrebama biljke... neki su se izvukli sa omjerom 8/1 kod jako gladnih cura ali nije nikako preporuceno prelaziti dozu od 10/1 jer ako dodje do pregnojavanja urinom moze jako smrditi i brzo ce doc do nakupina soli u zemlji sto ce uzrokovat probleme tako da pametno!

PH


Ph vrijednosti ljudskog urina mogu ici od 5 do 8.5 ali najcesce je izmedju 5.5 i 7.5 kod zdravih ljudi sa balansiranom prehranom. Vrijednost od 6 je prosjecna vrijednost. Visoko proteinska prehrana moze spustiti PH ,a vegetarijanska prehrana podize PH vrijednosti.

ima jako puno informacija o urinu koje nemogu sve napisati ali sigurno da je diljem svijeta koristen i opce poznatno DOBRO gnojivo!
za one znatizeljne neka googlaju malo ;)

IZMETI :konjo


Zeciji izmet N= 2.4 P= 1.4 K= 0.6
najjaci od zivotinjskih izmeta u svejzem stanju...


Kravlji izmet N= 0.6 P= 0.2 K= 0.5
cesto sadrzi sjemenke trave, trebalo bi se prvo odraditi vruci kompost... Nine Steps to Hot Composting - Earth911.com


Juneci izmet N= 0.7 P= 0.3 K= 0.4
isto sadrzi sjemenke trave, vruci kompost pozeljan ako je svjezi izmet...


Kokosji izmet N= 1.1 P= 0.8 K= 0.5
Brzo djeluje, razgradjuje se najbrze od svih izmeta. Koristiti oprezno, moze sprziti, isto tako uzasno smrdi - kompost definitivno preporucen..


Konjski izmet N= 0.7 P= 0.3 K= 0.6
srednje vrijeme razgradjivanja...


Paciji izmet N= 0.6 P= 1.4 K= 0.5


Ovciji izmet N= 0.7 P= 0.3 K= 0.9


Crvlji izmet N= 0.5 P= 0.5 K= 0.3
50% organiskih materijala plus 11 minerala u tragovima. odlican za mlade blijke, nece izgoriti. forma je komposta tako da ne treba radit kompost.


Pustinjski šišmišji izmet N= 8 P= 4 K= 1
sadrzava elementre u tragovima. brzo djeluje, mjesati u zemlju ili kao caj napraviti..


Špiljski šišmišji izmet N= 3 P= 10 K= 1


Fosilizirani golublji izmet N= 1 P= 10 K= 1
sporo ispustanje kroz 3 do 12 tjedana, najbolje koristen kao dodatak za zemlju...


Peruanski golublji izmet N= 12 P= 12 K= 2.5
legendarno gnojivo inka. koristi se u zemlji kao dugotrajno gnojivo, ili se caj moze napraviti.


preporuceno je da se kompostira bilo koji svjezi izmet prije koristenja iz 2 razloga.


1. da se smanje sanse stetnih patogena.
2. da se izmet razgradi te da su sredstva dostupnija biljci (i zbog mirisa da se smanji)


Omjeri svinjskog i ljudskog izmeta nisu napisani zbog visokog postotka stetnih patogena koje sazdravaju...

ima jos dosta toga, tako da cu napraviti nastavak poslje nove kad nadjem vremena i nadodati jos neke informacije!
drzite se ljudi i zapamtite, organski uzgoj je najzdraviji i najbolji nacin uzgoja !



peace out !
 

Gardener

Aktivan Član
27.08.2012
175
64
0
36
Nije baš direktno za hranjenje biljaka,ali sam naišao na temu na stranim forumima da se od mladica vrbe napravi "čaj" koji služi za:

1. Kloniranje biljki: (kako naše tako i drugih),kao nadomjestak kemijskim preparatima jer sadrži udio biljnog hormona rasta (mislim da je auxin ) i potiče izbijanje korijena. Samo se umoči u preparat pa u zemlju,ili se par sati ostavi. Za biljke mekše stabljike na kratko,za tvrđe se može ostaviti par sati. Netko tvrdi da radi,netko da je ok al ne tako dobro kao kemija,a netko je previše skeptičan da proba.

2. Pri transplataciji biljaka: može zaljevati s tim "čajem" jer ojačava korijen prirodno i ubrzava njegov razvoj,što znamo da je jako bitno za naše biljkice. Mislim da je ovo bolja solucija jer sigurno da djeluje, a ako nije toliko jako da uvijek potakne klonove da izbace korijenje, sigurno igraju neku ulogu u zaljevanju i ojačavanju korijena.

Recept je:

Ubrati isključivo mlade grane,zelene ili žute boje.
Skinuti listove ( nemojte ih bacati,ostavite ih za kompost)
Nasjeći grančice na komade od 1-2 cm,može i manje,veće nemojte!
Staviti 2 šolje grančica na 3,5 litara vode i čekati dok proključa
Kad proključa na lagano krčkati jedno pola sata,potom ugasiti i ostaviti 24h
Procijediti i koristiti

Drugi recept je s tom količinom kipuće vode preliti grančice kao da pravite čaj,i ostaviti 24 sata uz povremeno gnječenje i mješanje.


Treba netko isprobati i javiti šta i kako da znamo i iz iskustva :)
 

Smoke_Weed

Aktivan Član
10.09.2012
111
91
0
Dolina Vutre
mislio sam otvoriti temu, ali onda sam nasao djflyhigh-ov post na koji cu se nadovezati :)


Organska prehrana i priprema zemljišta

Krv- N= 11 P= 0 K= 0
Ima najvise N od svih organskih materija.

Koščano brašno(prokuvano)- N= 1 P= 11 K= 0
Razlaže se sporo.

Seme pamuka- N= 6 P= 2.5 K= 1.5
-

Riblji otpad- N= 5 P= 3 K= 3
Razlaže se par meseci, povecan ph.

Riblja emulzija- N= 4 P= 1 K= 1
Takodje dodat 5% sumpor. Dobar izvor N za seedling.

Alge- N= 1 P= 0.5 K= 2.5
Sadrže 60 mikroelemenata, ubrzavaju rast.

Soja- N= 7 P= 0.5 K= 2.5
-

Kafa- N= 2 P= 0.3 K= 0.2
Dosta spusta ph.


Minerali
Zeleni pesak- N= 0 P= 1.5 K= 7
32 mikroelementa, zadrzava vodu.

Ljuska od jaja- N= 1.2 P= 0.4 K= 0.1
Sadrži dosta kalcijuma. Prvo osusiti pa samlesti u prah.

Krečnjak- N= 0 P= 0 K= 0
Podiže ph, 65-80% kalcijuma, 3-15% magnezijuma.

Drveni pepeo- N= 0 P= 1.5 K= 7
Podiže ph, sadrži dosta mikroelemenata. Najbolji pepeo je od bukve.

Drobljeni granit- N= 0 P= 0 K= 5
19 mikroelemenata.

Kameni fosfor- N= 0 P= 3 K= 0
11 mikroelemenata, razlaže se duže vreme.

Stabljika kukuruza- N= 0.75 P= 0.4 K= 0.9
Razlaže se sporo, treba je usitniti.

List hrasta- N= 0.8 P= 0.35 K= 0.15
Razlaže se sporo, treba ga usitniti.
 
08.05.2013
16
10
3
Da vas ohrabrim da je kompost nesto najbolje sto moze zadesiti vasu biljku :) Evo SLUCAJNO dve biljke nisu dobili kompost u zutu posudu a boravile su ZAJEDNO, ponavljam, isti dan su posadjene a cini mi se da su oko njih 7 i nikle isti dan.... Vidite koja razlika ;) ovo je cini mi se 4-ta nedelja... Kompostiranjem cuvamo prirodu a priroda onda cuva nas :) Peace brothers


img0013hu.jpg
 

pocetnicki

Aktivan Član
31.12.2012
298
220
43
35
ssh tunneling
Zanimljivo, imam isto kolegu koji sadi mudonje u obicnu zemlju... sokirao se kad je prvi puta ove godine pomijesao obicnu zemlju + moju composanu + stiropor sto dosada nije nikad.

i onda kaze tesko je. Pa normalno da je ako hoces brzo i kvalitetno uzgojiti treba vrhunski humus tj kompost + fem sjeme i sunce. To je sve.

Potpisujem metalca ovo za Composanu.

Biljci nakrunjeni stiropor omogucava protok kisika po mediju u kojem se biljka uzgaja.

Eto nekih caka.

I caj od koprive.

Moja preporuka za GHE Bio Thrive Grow + Bloom da zelim imati potpuno organski grow to bih koristio.
 

qwer94

Aktivan Član
05.03.2013
100
14
0
Srbija
Imam nekoliko pitanja u vezi organskih gnojiva i pesticida....

Ljudski urin razrjedjen sa vodom 1:15 se moze koristiti u kojoj fazi
i kako ide princip gnojenja i dali moze da se kombinuje sa ostalim
organskim djubrivima?

Da li moze mlevena ljuska jajeta da se kombinuje sa ostalim organskim
djubrivima?

Kokosija govanca u kojoj fazi koristiti,kako koristiti i da li
kombinovati sa ostalim organskim djubrivima?

Kada koristiti govanca papagaja,kako,koja faza i dali kombinovati?

U kojoj fazi koristiti gnojivo od kopriva,kako i dali kombinovati?

I da li sam izostavio neko a da je dobro?
 

Smak420

Aktivan Član
03.10.2013
1.135
4.797
188
somwhere over the rainbow
vrlo je teško dozirati takva gnojiva.

Ja ih koristim u outdooru, a moguce da cu jednu biljku testirati i u indooru svom sa svojim organic tea :)

recept za moj čaj

10 L vode

100g ovčijieg šita
50g kokošjeg šita
kopriva
100g vruceg humusa iz komposišta

sve to skupa stavim u poroznu vrečicu, umočim u vodu i stavim akvarijsku pumpu dan dva.

nisam do sada ovo isprobavao u indooru, ali moguce da cu svako 2 zaljevanje testirati jednu biljku sa ovim mixom

u outdooru sam ovaj mix bez nekih omjera stavljao...trpao kolko imam


NE PREPORUČAM OVO RADITI DOK NE TESTIRAM
 

Closet freak

Aktivan Član
03.04.2013
188
177
43
u redu, ali ne razumijem koja je razlika, da li trebam stavljati manje ili više zato jer su ''vruća'' i zbog čega ih se tako naziva?
 

PowerSeed

fuckin' admin
Urednik
Administrator
15.10.2006
22.849
44.456
3.198
Bekaa Valley
"Poznato je da stajnjak sadrži vrlo malo (ovisi o porijeklu stajnjaka) makro i mikro elemenata koji su potrebni za biljnu ishranu. Njegova uloga je prvenstveno povećanje organske tvari u tlu koja je neophodna za život makro i mikroorganizama u tlu, a koji su neophodni za uspješnu biljnu proizvodnju. Ti organizmi u tlu hranjenjem organskom tvari pretvaraju organsku tvar u mineralnu koju biljka može usvojiti. Stajnjak (goveđi, ovčji ili kozji) mora biti zreo (nakon 3-4 mjeseca je poluzreo, a nakon 6-8 mjeseci zreo). U prosjeku stajnjak sadrži; vodu i makroelemente i to 75% vode, 0,5 % dušika, 0,3% fosfora i 0,6 % kalija, 0,07-1,0 % kalcija te 0,06 -0,3% magnezija; te mikroelemente mangan (30-50 ppm Mn), cink (10-20 ppm Zn), bor (3-5 ppm B), bakar (1-3 ppm) i molibden (0,1 -0,2 ppm Mo). Stajnjak ima produženo djelovanje i to 3-4 godine, s dinamikom korištenja od 50% u prvoj godini, 30% u drugoj i 20% u trećoj godini."
 

CilI

Habanero Maya Red
Banovan
24.10.2012
5.179
7.241
258
54
Texas,USA
Organski uzgoj u posudi.

60% kupovni substrat/ teramagma, composana, plantela balkonima /
30% kvalitetna vrtna zemlja
10% kućni kompost, ako nema/ kupovni kompost, bio briketi, kompostiran gnoj- govana /

Može se dodat vermikulit za zadržavanje vlage./ po specifikaciji na kutiji /

Organsko gnojenje: ZA VEGETACIJU

50 litara posuda, naberes v vrtu zelene dele rastlin-listi, krajem 4 mjeseca.
Napunis je 80%.
Unutra staviš:
75% zelenih delov rastlin, trava, roze, melisa itd. i 25% kopriv.
1-2 litara vrtne zemlje i komposta/ vnosis mikroorganizme/
0,5-1 do crne melase, ako nemaš može obični šećer./ to je hrana za mikroorganizme za start /
10-20 dkg alg u prahu./ kod nas ima u vrtnarskih centrih/
Zalijes vodom iz pipe, zelena masa mora biti prekrita z vodi.
Gore staviš mrežu i neki uteg, ciglu./ da ti zelena masa ne viri iz vode.
Staviš poklopac. Na par dana promjesas.

Čekaš oko mjesec dana, da fermentira.
Procjedis kroz grubo sito. Grube delove bacis na kompost.

Zalijevanje gnojivom:
10 litara vode i 1 dl gnojiva, sto si ga napravio.

ZA CVETENJE:

Isto, ko za vegetativno gnojenje, povdarek je da se zelena masa sastoji od sto više bilja
koji su u fazi cvjetanja/ više cvjetova/, vise aromatičnih bilka ala, melisa, meta, timijan.
do 10% kopriv/imaju previše dušika za cvet fazu/
 

Closet freak

Aktivan Član
03.04.2013
188
177
43
a kužim donekle, treba ga ''ohladit'' da bi bio dobar za ''jest'' hahaha, znaći kompostiranjem se vrući pretvara u hladni, a tek onda se gnoji. znaći svinjski bi bio dobar i svijež po tome. jel?

Zanima me jel dehidrirani pileći gnoj dobar za cvijetanje??
Našao sam u jednom dučanu, evo što piše:

ITALPOLLINA dehidriran pileći gnoj
(4N – 4P2O5 – 4K2O)
ItallpollinaB.jpg
Povećava plodnost tla
Gnojivo koje, zahvaljujući velikoj količini aktivnih organskih tvari, obogaćen humusom, u kratkom vremenu poboljšava mikrobiološke, fizičke (struktura i zadržavanje vlažnosti) i kemijske (udio hranjivih elemenata, povećanje sposobnosti upijanja i kationske izmjene tla) karakteristike tla.

ITALPOLLINA je kokošji gnoj obogaćen: hranjivim elemenatima, aktivnim organskim tvarima obogaćen humusom (bez stelje, čistoće od 95%), mikro elementima i korisnim mikroorganizmima. Gnojivo idealno za regeneriranje i održavanje plodnosti tla.



Itallpollina_tablica.jpg