Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Uzgajanje Marihuane
Unutrašnje Uzgajanje
Organski uzgoj - sve što trebate znati!
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Tropico" data-source="post: 150843" data-attributes="member: 8401"><p><strong><u>Značajka organskog uzgoja je u tome što zabranjuje upotrebu svih mineralnih gnojiva i svih pesticida.</u></strong> Umjetna se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima. <strong><u>Organski uzgojena hrana neusporedivo je boljeg i prirodnijeg okusa.</u></strong>Također se radi i na prirodnoj otpornosti biljaka kao prevenciji protiv štetočina i bolesti.Organska gnojidba prvenstveno surađuje sa životom u tlu. Hranjiva se polagano - takoreći po potrebi -otapaju i nude biljkama. One mogu birati - i koriste tu mogućnost - ono što im je upravo potrebno. Time se postiže jednakomjerna ishrana zdravom, mješovitom hranom. Su*višna hranjiva zadržavaju mikroor*ganizmi, te ih se ne može tako brzo isprati. </p><p><strong><u>Organska gnojidba usklađena s prillikama u vrtu </u><u>ima mnoge prednosti: </u></strong></p><p>biljke rastu snažne i zdrave. Njiho*vo tkivo ne sadrži suvišnu vodu, stoga su trajnije i bolje se čuvaju. Te harmonično ishranjene biljke vrlo su otporne na bolesti i namet*nike. <strong>U pozitivne posljedice prirod*ne gnojidbe spada i izvrsna aroma i upečatljiv okus</strong>, jer plod ima dobar ili loš okus kao i ishrana na kojoj je izrastao. Kako bi svojim biljkama u vrtu po*nudio pravilnu kombinaciju, bio-vrtlar mora točno poznavati glavna hranjiva koja su potrebna zelenom raslinju. U njih spadaju ugljik, kisik i vodik. Tim se temeljnim elementi*ma biljke same opskrbljuju iz zraka i iz tla. Dodavati se moraju dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Prema njihovim kemijskim simbolima na*zivamo ih skraćeno NPK-gnojiva. U njih se ubrajaju i kalcij i mikro*elementi.</p><p><strong><u>Dušik</u></strong> </p><p>On potiče rast izdanaka i listova te je potreban za stvaranje za život važnih spojeva - bjelančevina. Pri*rodni je "spremnik " dušika zrak. Određena živa bića u tlu su struč*njaci koji mogu zadržati prozračni, anorganski dušik i pretvoriti ga u organske oblike. U njih spadaju, primjerice, kvržišne bakterije kao i drugi mikroorganizmi. </p><p><strong>Dušična gnojiva su leguminoze</strong> (mahunarke kao: djetelina, vučika, grašak i grah koje obogaćuju dušik putem kvržišnih bakterija u svom korijenju i u tlu), te <strong>kupovna gno*jiva</strong>: mljeveno rogovlje, strugotine od rogova, sušena krv i sačma od ricinusa. Životinjska gnojiva s re*lativno visokim udjelom dušika su ovčji i kozji gnoj. </p><p><strong>Prekomjerna gnojidba dušikom</strong> uzrokuje produženi rast vegetativ*nih organa, spužvasto tkivo i osjet*ljivost na bolesti. Biljke sve "ula*žu " u listove, a od toga onda "pate " cvjetovi plodovi. Izrazito preko*mjerna gnojidba dušikom može do*vesti i do "paleži". U takvim sluča*jevima može pomoći malč od sijena koji privlači dušik na sebe, budući da ima vrlo široki C:N-odnos. </p><p><strong>Suvišna gnojidba dušikom</strong>: zelena, tvrda mjesta nepravilno dozrijevaju. </p><p><strong>Nedostatak dušika</strong> očituje se u žućkastoj boji listova. To obojenje može čak prijeći u crvenkastoljubi-časte tonove. </p><p><u><strong>Fosfor </strong></u></p><p>On prije svega potiče nastanak cvje*tova i plodova te ima velikog udjela u stvaranju bjelančevina. U njego*vanim humusnim tlima većinom postoji dovoljno fosfornih spojeva. Tamo gdje je život u tlu aktivan, na raspolaganju je i dovoljno fosfora za biljke. <strong>Fosforna gnojiva su</strong> koštano braš*no, sirovi fosfat i Thomasovo braš*no. <strong>Zivotinjsko gnojivo s visokim sadržajem fosfora</strong> je gnoj od peradi (kokošji, golublji i guano-gnoj). </p><p><strong>Suvišna gnojidba fosforom</strong> uzrokuje poteškoće u izmjeni tvari. Biljke više ne mogu apsorbirati određene mikroelemente kao što su željezo i bakar. Posljedica toga su </p><p>smetnje u rastu i razvoju. </p><p><strong>Nedostatak fosfora</strong> vidljiv je u cr*venkastoj ili smeđe ljubičastoj boji lista, u lošem stvaranju korijenja i slabom zametanju plodova.</p><p><strong>Kalij </strong></p><p>Ovaj se element "brine " za čvrstoću tkiva biljke i za stabilnu struk*turu. On potiče nastanak korijenja i gomolja. Budući da sprečava is-paravanje vode, on tako štiti biljke od isušivanja i smrzavanja uslijed mraza. Hranjivo bogato kalijem naročito je važno za izmjenu tva*ri u biljkama, a ima i važnu ulogu u fotosintezi i kod stvaranja škro*ba i šećera. </p><p>Kalij je sadržan u ve*ćini vrsta tla, no mikroorganizmi ga moraju pretvoriti u oblike koji su prihvatljivi biljkama. Sto je tlo aktivnije, to manje "pati " od nedo*</p><p>statka kalija. </p><p><strong>Gnojiva na bazi kalija</strong> su drveni pepeo, proizvodi od algi i kalijma-gnezij (patentirani kalij). </p><p><strong>Životinjska gnojiva</strong> s velikim sadržajem kalija su gnoj od peradi, sušeni go*veđi gnoj i svinjski gnoj. I koštano brašno sadrži dosta kalija. </p><p><strong>Suvišna gnojidba</strong> kalijem vidljiva je u nepravilnostima tijekom rasta. U tlu može uslijed viška kalija doći do nedostatka magnezija i kalcija. </p><p><strong>Nedostatak kalija</strong> vidljiv je po tome da lišće smeđi na rubovima te konač*no odumire. Biljke ne rastu dobro i mogu vrlo iznenada uvenuti.</p><p></p><p><u><strong>Kalcij </strong></u></p><p>On veže kiseline u tlu, učvršćuje strukturu tla i potiče život u tlu. Kalcij spada u najvažnije građevne elemente pomoću kojih biljke stva*raju svoja hranjiva. On sudjeluje i u izmjeni iona. </p><p><em><strong>Gnojiva na bazi kalcija</strong></em> su kalci-jev karbonat, lapor, magnezijev vapnenac, živo vapno, Thomasovo brašno, kameno brašno i dijatomej-ska zemlja. </p><p><strong>Suvišna gnojidba kalcijem</strong> poti*skuje kalij. Tlo postaje izrazito al-kalno. Većina biljaka međutim pre*dnost daje blago kiseloj zemlji.</p><p><strong>Nedostatak kalcija </strong>vidljiv je u sla*bom rastu korijenja, a tlo postaje kiselo. </p><p></p><p><u><strong>Mikroelementi </strong></u></p><p>Ove dodatne tvari potrebne su bilj*kama u malim količinama - upra*vo u mikrokoličinama (u tragovi*ma). Usprkos tome, vrlo su važne za zdravi rast biljke i imaju ulogu sličnu onoj koju imaju vitamini za zdravlje čovjeka. </p><p></p><p><strong>Magnezij</strong> sudjeluje u stvaranju klorofila, a također utječe na ota*panje fosfora u tlu. Nedostatak ma*gnezija vidljiv je u oštećenjima na rubovima i između žila listova. Taj </p><p>mikroelement sadržan je u odre*đenim vrstama kamenog brašna, u koraljnom brašnu, kalij magneziju i dijatomejskoj zemlji. </p><p></p><p><strong>Željezo</strong> također sudjeluje u stvara*nju klorofila i igra važnu ulogu u izmjeni tvari u biljci. Tamo gdje tlo sadrži previše kalija, željezo se veže u spojeve i biljke ga u takvom obli*ku više ne mogu koristiti. Nedosta*tak željeza vidljiv je u žućkastom obojenju listova (kloroza), a žile listova izgledaju kao zelena mreža. Tamo gdje je probleme prouzročio visoki sadržaj kalcija pomaže treset ili kiseli specijalni kompost od lišća i drvenih otpadaka. </p><p></p><p><strong>Bakar</strong> je sastojak enzima, te stoga sudjeluje u procesima izmjene tvari. On "štiti" klorofil. Kod nedostatka bakra lišće postaje svijetlo, a vrhovi se suše. Taj mikroelement sadržan je u brašnu prastijenja, u bazaltnom brašnu i proizvodima algi. </p><p></p><p><strong>Molibden</strong> igra važnu ulogu u pre*tvorbi dušika unutar biljke te u radu bakterija u tlu koje vežu dušik. Ne*dostatak molibdena pojavljuje se samo u kiselim tlima. Listovi tada pokazuju nepravilnosti, a cvjetača ne stvara cvatove. U tom se slučaju mora uravnotežiti pH-vrijednost tla pomoću, primjerice, dijatomejske zemlje.</p><p></p><p><u><strong>Najvažnija sredstva za gnojidbu u biološkom vrtu </strong></u></p><p><u><strong></strong></u></p><p><u><strong>Životinjska gnojiva </strong></u></p><p></p><p><img src="https://img.torrenthr.org/data/NL9xa.jpg" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></p><p></p><p><strong>Svježi goveđi gnoj</strong> koji sadrži si*jeno od starih vremena spada u naj*važnija prirodna gnojiva. On sadrži sva hranjiva u uravnoteženom, bla*gom sastavu. Pozor: sva životinjska </p><p>gnojiva kompostiraju se bez vapna. On razgrađuje vrijedan dušik koji bi, kao i amonijak, beskorisno oti*šao u zrak. Dobro je, naprotiv, posi*pati goveđi gnoj kamenim brašnom </p><p>koje ne sadrži vapno. </p><p>Svježi se gnoj smije stavljati na gredice samo ujesen i to površinski, u tankom sloju, tako da se tijekom zime mož e razgraditi. Goveđi gnoj prikladan je kao gnojivo za vrlo za*</p><p>htjevne biljke. </p><p><strong>Sušeni goveđi gnoj</strong> naročito je bo*gat kalijem. To hranjivo nedostaje u većini drugih organskih gnojiva ili ga ima u vrlo malim količina*ma. Kod kupovnog goveđeg gnoja obratite pozornost na upute koje jamč e zdravo gospodarenje. Takav gnoj prikladan je naročito za ruže, mrkve i celer. </p><p><strong>Konjski gnoj</strong> spada, kao što znamo, u vruća gnojiva. Stoga se koristi kao "pakung " za zagrijavanje klija-lišta. On ima sličan sadržaj hranjiva kao goveđi gnoj. Oba se mogu po miješati i zajednički kompostirati. Konjski gnoj treba koristiti samo za uzgoj vrlo zahtjevnih biljaka. </p><p><strong>Svinjski gnoj</strong> je hladan gnoj. On skoro ne sadrži kalcij, no sadrži </p><p>kalij i nešto dušika. Mora se kom*postirati kao i sve druge životinjske izmetine. Prikladan je za celer, po*riluk i maline. </p><p><strong>Ovčji, kozji i zečji gnoj</strong> spadaju u vruća gnojiva. Njihov sadržaj du*šika može izazvati produženi rast vegetativnih organa. Najbolje se kompostira zasebno ili pomiješan </p><p>s drugim gnojem. Prikladan je za vrlo zahtjevno povrće. </p><p></p><p><strong>Gnoj od peradi</strong> ima u usporedbi s većinom drugih vrsta gnoja visoki sadržaj kalija. Njegovo glavno hra*njivo je, međutim, fosfor (do 12% kod guana). Važan je i udio dušika. Budući da se taj dušik u gnoju od pe*radi izuzetno brzo razgrađuje, može kod suvišne gnojidbe doći do opeko*tina. Gnoj od peradi je vruć! Potreb*no ga je kompostirati pomiješanog sa zemljom ili ga koristiti kao gnoj. </p><p>Postoji kokošji, pačji i golublji gnoj. </p><p><u><strong></strong></u></p><p><u><strong>::::::OSTATAK SLIJEDI:::::</strong></u><img src="https://forums.vutra.org/images/styles/ShinyGreen/misc/pencil.png" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Tropico, post: 150843, member: 8401"] [B][U]Značajka organskog uzgoja je u tome što zabranjuje upotrebu svih mineralnih gnojiva i svih pesticida.[/U][/B] Umjetna se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima. [B][U]Organski uzgojena hrana neusporedivo je boljeg i prirodnijeg okusa.[/U][/B]Također se radi i na prirodnoj otpornosti biljaka kao prevenciji protiv štetočina i bolesti.Organska gnojidba prvenstveno surađuje sa životom u tlu. Hranjiva se polagano - takoreći po potrebi -otapaju i nude biljkama. One mogu birati - i koriste tu mogućnost - ono što im je upravo potrebno. Time se postiže jednakomjerna ishrana zdravom, mješovitom hranom. Su*višna hranjiva zadržavaju mikroor*ganizmi, te ih se ne može tako brzo isprati. [B][U]Organska gnojidba usklađena s prillikama u vrtu [/U][U]ima mnoge prednosti: [/U][/B] biljke rastu snažne i zdrave. Njiho*vo tkivo ne sadrži suvišnu vodu, stoga su trajnije i bolje se čuvaju. Te harmonično ishranjene biljke vrlo su otporne na bolesti i namet*nike. [B]U pozitivne posljedice prirod*ne gnojidbe spada i izvrsna aroma i upečatljiv okus[/B], jer plod ima dobar ili loš okus kao i ishrana na kojoj je izrastao. Kako bi svojim biljkama u vrtu po*nudio pravilnu kombinaciju, bio-vrtlar mora točno poznavati glavna hranjiva koja su potrebna zelenom raslinju. U njih spadaju ugljik, kisik i vodik. Tim se temeljnim elementi*ma biljke same opskrbljuju iz zraka i iz tla. Dodavati se moraju dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Prema njihovim kemijskim simbolima na*zivamo ih skraćeno NPK-gnojiva. U njih se ubrajaju i kalcij i mikro*elementi. [B][U]Dušik[/U][/B] On potiče rast izdanaka i listova te je potreban za stvaranje za život važnih spojeva - bjelančevina. Pri*rodni je "spremnik " dušika zrak. Određena živa bića u tlu su struč*njaci koji mogu zadržati prozračni, anorganski dušik i pretvoriti ga u organske oblike. U njih spadaju, primjerice, kvržišne bakterije kao i drugi mikroorganizmi. [B]Dušična gnojiva su leguminoze[/B] (mahunarke kao: djetelina, vučika, grašak i grah koje obogaćuju dušik putem kvržišnih bakterija u svom korijenju i u tlu), te [B]kupovna gno*jiva[/B]: mljeveno rogovlje, strugotine od rogova, sušena krv i sačma od ricinusa. Životinjska gnojiva s re*lativno visokim udjelom dušika su ovčji i kozji gnoj. [B]Prekomjerna gnojidba dušikom[/B] uzrokuje produženi rast vegetativ*nih organa, spužvasto tkivo i osjet*ljivost na bolesti. Biljke sve "ula*žu " u listove, a od toga onda "pate " cvjetovi plodovi. Izrazito preko*mjerna gnojidba dušikom može do*vesti i do "paleži". U takvim sluča*jevima može pomoći malč od sijena koji privlači dušik na sebe, budući da ima vrlo široki C:N-odnos. [B]Suvišna gnojidba dušikom[/B]: zelena, tvrda mjesta nepravilno dozrijevaju. [B]Nedostatak dušika[/B] očituje se u žućkastoj boji listova. To obojenje može čak prijeći u crvenkastoljubi-časte tonove. [U][B]Fosfor [/B][/U] On prije svega potiče nastanak cvje*tova i plodova te ima velikog udjela u stvaranju bjelančevina. U njego*vanim humusnim tlima većinom postoji dovoljno fosfornih spojeva. Tamo gdje je život u tlu aktivan, na raspolaganju je i dovoljno fosfora za biljke. [B]Fosforna gnojiva su[/B] koštano braš*no, sirovi fosfat i Thomasovo braš*no. [B]Zivotinjsko gnojivo s visokim sadržajem fosfora[/B] je gnoj od peradi (kokošji, golublji i guano-gnoj). [B]Suvišna gnojidba fosforom[/B] uzrokuje poteškoće u izmjeni tvari. Biljke više ne mogu apsorbirati određene mikroelemente kao što su željezo i bakar. Posljedica toga su smetnje u rastu i razvoju. [B]Nedostatak fosfora[/B] vidljiv je u cr*venkastoj ili smeđe ljubičastoj boji lista, u lošem stvaranju korijenja i slabom zametanju plodova. [B]Kalij [/B] Ovaj se element "brine " za čvrstoću tkiva biljke i za stabilnu struk*turu. On potiče nastanak korijenja i gomolja. Budući da sprečava is-paravanje vode, on tako štiti biljke od isušivanja i smrzavanja uslijed mraza. Hranjivo bogato kalijem naročito je važno za izmjenu tva*ri u biljkama, a ima i važnu ulogu u fotosintezi i kod stvaranja škro*ba i šećera. Kalij je sadržan u ve*ćini vrsta tla, no mikroorganizmi ga moraju pretvoriti u oblike koji su prihvatljivi biljkama. Sto je tlo aktivnije, to manje "pati " od nedo* statka kalija. [B]Gnojiva na bazi kalija[/B] su drveni pepeo, proizvodi od algi i kalijma-gnezij (patentirani kalij). [B]Životinjska gnojiva[/B] s velikim sadržajem kalija su gnoj od peradi, sušeni go*veđi gnoj i svinjski gnoj. I koštano brašno sadrži dosta kalija. [B]Suvišna gnojidba[/B] kalijem vidljiva je u nepravilnostima tijekom rasta. U tlu može uslijed viška kalija doći do nedostatka magnezija i kalcija. [B]Nedostatak kalija[/B] vidljiv je po tome da lišće smeđi na rubovima te konač*no odumire. Biljke ne rastu dobro i mogu vrlo iznenada uvenuti. [U][B]Kalcij [/B][/U] On veže kiseline u tlu, učvršćuje strukturu tla i potiče život u tlu. Kalcij spada u najvažnije građevne elemente pomoću kojih biljke stva*raju svoja hranjiva. On sudjeluje i u izmjeni iona. [I][B]Gnojiva na bazi kalcija[/B][/I] su kalci-jev karbonat, lapor, magnezijev vapnenac, živo vapno, Thomasovo brašno, kameno brašno i dijatomej-ska zemlja. [B]Suvišna gnojidba kalcijem[/B] poti*skuje kalij. Tlo postaje izrazito al-kalno. Većina biljaka međutim pre*dnost daje blago kiseloj zemlji. [B]Nedostatak kalcija [/B]vidljiv je u sla*bom rastu korijenja, a tlo postaje kiselo. [U][B]Mikroelementi [/B][/U] Ove dodatne tvari potrebne su bilj*kama u malim količinama - upra*vo u mikrokoličinama (u tragovi*ma). Usprkos tome, vrlo su važne za zdravi rast biljke i imaju ulogu sličnu onoj koju imaju vitamini za zdravlje čovjeka. [B]Magnezij[/B] sudjeluje u stvaranju klorofila, a također utječe na ota*panje fosfora u tlu. Nedostatak ma*gnezija vidljiv je u oštećenjima na rubovima i između žila listova. Taj mikroelement sadržan je u odre*đenim vrstama kamenog brašna, u koraljnom brašnu, kalij magneziju i dijatomejskoj zemlji. [B]Željezo[/B] također sudjeluje u stvara*nju klorofila i igra važnu ulogu u izmjeni tvari u biljci. Tamo gdje tlo sadrži previše kalija, željezo se veže u spojeve i biljke ga u takvom obli*ku više ne mogu koristiti. Nedosta*tak željeza vidljiv je u žućkastom obojenju listova (kloroza), a žile listova izgledaju kao zelena mreža. Tamo gdje je probleme prouzročio visoki sadržaj kalcija pomaže treset ili kiseli specijalni kompost od lišća i drvenih otpadaka. [B]Bakar[/B] je sastojak enzima, te stoga sudjeluje u procesima izmjene tvari. On "štiti" klorofil. Kod nedostatka bakra lišće postaje svijetlo, a vrhovi se suše. Taj mikroelement sadržan je u brašnu prastijenja, u bazaltnom brašnu i proizvodima algi. [B]Molibden[/B] igra važnu ulogu u pre*tvorbi dušika unutar biljke te u radu bakterija u tlu koje vežu dušik. Ne*dostatak molibdena pojavljuje se samo u kiselim tlima. Listovi tada pokazuju nepravilnosti, a cvjetača ne stvara cvatove. U tom se slučaju mora uravnotežiti pH-vrijednost tla pomoću, primjerice, dijatomejske zemlje. [U][B]Najvažnija sredstva za gnojidbu u biološkom vrtu [/B][/U] [U][B] Životinjska gnojiva [/B][/U] [img]https://img.torrenthr.org/data/NL9xa.jpg[/img] [B]Svježi goveđi gnoj[/B] koji sadrži si*jeno od starih vremena spada u naj*važnija prirodna gnojiva. On sadrži sva hranjiva u uravnoteženom, bla*gom sastavu. Pozor: sva životinjska gnojiva kompostiraju se bez vapna. On razgrađuje vrijedan dušik koji bi, kao i amonijak, beskorisno oti*šao u zrak. Dobro je, naprotiv, posi*pati goveđi gnoj kamenim brašnom koje ne sadrži vapno. Svježi se gnoj smije stavljati na gredice samo ujesen i to površinski, u tankom sloju, tako da se tijekom zime mož e razgraditi. Goveđi gnoj prikladan je kao gnojivo za vrlo za* htjevne biljke. [B]Sušeni goveđi gnoj[/B] naročito je bo*gat kalijem. To hranjivo nedostaje u većini drugih organskih gnojiva ili ga ima u vrlo malim količina*ma. Kod kupovnog goveđeg gnoja obratite pozornost na upute koje jamč e zdravo gospodarenje. Takav gnoj prikladan je naročito za ruže, mrkve i celer. [B]Konjski gnoj[/B] spada, kao što znamo, u vruća gnojiva. Stoga se koristi kao "pakung " za zagrijavanje klija-lišta. On ima sličan sadržaj hranjiva kao goveđi gnoj. Oba se mogu po miješati i zajednički kompostirati. Konjski gnoj treba koristiti samo za uzgoj vrlo zahtjevnih biljaka. [B]Svinjski gnoj[/B] je hladan gnoj. On skoro ne sadrži kalcij, no sadrži kalij i nešto dušika. Mora se kom*postirati kao i sve druge životinjske izmetine. Prikladan je za celer, po*riluk i maline. [B]Ovčji, kozji i zečji gnoj[/B] spadaju u vruća gnojiva. Njihov sadržaj du*šika može izazvati produženi rast vegetativnih organa. Najbolje se kompostira zasebno ili pomiješan s drugim gnojem. Prikladan je za vrlo zahtjevno povrće. [B]Gnoj od peradi[/B] ima u usporedbi s većinom drugih vrsta gnoja visoki sadržaj kalija. Njegovo glavno hra*njivo je, međutim, fosfor (do 12% kod guana). Važan je i udio dušika. Budući da se taj dušik u gnoju od pe*radi izuzetno brzo razgrađuje, može kod suvišne gnojidbe doći do opeko*tina. Gnoj od peradi je vruć! Potreb*no ga je kompostirati pomiješanog sa zemljom ili ga koristiti kao gnoj. Postoji kokošji, pačji i golublji gnoj. [U][B] ::::::OSTATAK SLIJEDI:::::[/B][/U][IMG]https://forums.vutra.org/images/styles/ShinyGreen/misc/pencil.png[/IMG] [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Uzgajanje Marihuane
Unutrašnje Uzgajanje
Organski uzgoj - sve što trebate znati!
Top
Bottom