Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Uzgajanje Marihuane
Unutrašnje Uzgajanje
Organski uzgoj - sve što trebate znati!
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Tropico" data-source="post: 150844" data-attributes="member: 8401"><p><strong>Peruanski guano</strong> sastoji se iz izmetina i lešina divljih morskih ptica koje se desetljećima talože na obalama Perua u slojevima od nekoliko metara. To se prirodno gnojivo razgrađuje i prodaje. Ono je naročito bogato dušikom i fosfo*rom. Obratitepozornost na oznaku "pravi guano" . U prodavaonicama se većinom nude mješovita gnojiva s malim udjelom guana. S obzirom da nekontrolirano iskorištavanje nakupina guana dovodi do ekološ*kih problema na prirodnim staništima, odgovorni bio-vrtlar mora promisliti nema li više smisla koristiti domaći pileći gnoj od eko-seljaka. </p><p></p><p>Sva se gnojiva od peradi koriste štedljivo. Prikladna su za vrlo za*htjevno povrće te potiču stvaranje cvjetova kod sobnog, balkonskog i vrtnog cvijeća. </p><p></p><p><strong>Mljeveno rogo vije, sušena krv i koštano brašno</strong> su životinjska gnojiva koja se proizvode od klao-ničkih otpadaka. Ta organska gno*jiva nabavljaju se u praktičnim pa-kovanjima. Nisu komplicirana za primjenu te se mogu koristiti u vrtu za razne namjene. Rogovi se prodaju u više oblika: sit*nije ili krupnije mljeveni kao braš*no ili kao strugotine. Stoj e supstan-ca grublja to se sporije razgrađuje u tlu. Rožnata gnojiva sadrže, prije svega, dušik i fosfor. Sušena krv ima posebno veliki sadržaj dušika, te fosfora i kalija. Od navedena tri klaonička gnojiva koštano brašno ima najveći sadržaj fosfora, srednji sadržaj dušika i mali udio kalija. </p><p></p><p>Mljeveno rogovlje, sušena krv i ko*štano brašno međusobno se mogu miješati. Pritom nastaje organsko "kompletno" gnojivo u kojemu su sadržana tri glavna, važna NP K hranjiva, kao i mnoštvo mikroele-menata. Laicima je teško naći naj*povoljniji omjer mješavine. Stoga su u tom slučaju preporučljiva go*tova kupovna gnojiva. Provjereno prirodno gnojivo iz mljevenog ro-govija, sušene krvi i koštanog braš*na i drugih organskih supstanci je , primjerice, Oscorna Animalin. </p><p>Kod upotrebe svih životinjskih gno*jiva koja u biološkom vrtu moraju poboljšati zemlju mora se uzeti u obzir važno gledište: moraju potje*cali iz besprijekornih, po mogućno*sti prirodnih gospodarstava. Štetan je gnoj životinja koje su hranjene antibioticima i hormonskom hra*nom ! Bio-vrtlar ne smije nikada ko*ristiti kokošji gnoj s golemih farmi na kojima životinje moraju živjeti u potpuno neprirodnim uvjetima! Iz*met je indirektan rezultat ishrane i izmjene tvari.</p><p></p><p><strong><u>Biljna gnojiva -Zelena gnojidba </u></strong></p><p></p><p>Poboljšanje tla pomoću zelenih bi*ljaka vrlo je stara metoda gnojidbe. Ona izvorno potječe s ratarskih po*vršina, no uz prilagodbe se može prenijeti i na vrt. Zelena gnojidba nudi istovremeno različite predno*sti: zbijena nadzemna biljna masa štiti tlo od isparavanja i potiskuje neželjeno samoniklo bilje. Ako se lišće pokosi ili iščupa, daje mate*rijal za malčiranje i kompostiranje. Vitalno, razgranate korijenje tih "biljnih stručnjaka" donosi daljnje važne prednosti: tlo se razrahljuje, prozračuje i obogaćuje organskom masom. Neke zelene biljke su u sta*nju sakupljati dušik u gomoljastim kvržicama na svom korijenju. Ta proizvodnja gnojiva funkcionira, međutim, samo u timskom radu s određenim bakterijama. Druge bilj*ke čije korijenje seže vrlo duboko, svojim izlučevinama pridonose bo*ljem otapanju hranjiva iz minerala u tlu. S obzirom da su podzemni učinci zelene gnojidbe tako važni, korijenje se ne čupa ako se uklanja </p><p>nadzemni zeleni pokrov. U povrtnjaku i voćnjaku vrtu koristi se zelena gnojidba kao neka vrsta "plodoreda". Posvuda gdje je gre*dica obrana, može se privremeno posijati vrsta bilja koja regenerira tlo. Kod pripreme građevinskog zemljišta za uzgoj biljaka važnu ulo*gu igra zelena gnojidba je r strojevi često za sobom ostavljaju posve opustošeno i zbijeno tlo. "Zeleni pioniri" pritom mogu pomoći da se u zemlju ponovno dovede zrak i život. Njih je potrebno sijati prije svake druge kulture. </p><p><strong></strong></p><p><strong>Biljke koje fiksiraju dušik su</strong> ma*hunarke (leguminoze). U njih se ubrajaju neke vrste djetelina, gra-horica, vučika, te povrtno bilje: gra*šak, grah i soja. Određene bakterije s korijenjem tih biljaka tvore usko povezanu životnu zajednicu (simbiozu). One fiksiraju dušik koji se "taloži " u kvržicama.Stoga ih nazivamo kvržišnim bak*terijama. Pomoću mahunarki vrtlar može provesti ciljanu gnojidbu duši*kom. Pojedine vrste zelenog gnojiva ili mješavine zelenog gnojiva koje su prilagođene različitim vrtnim tlima, mogu su kupiti u specijalizi*ranim prodavaonicama. Pakovanja su prilagođena normalnim potreba*ma kućnog vrta. Zelena gnojidba se može primijeniti prije ili nakon neke vrtne kulture. Neka od tih prirodnih gnojiva i pospješivača kvalitete tla prikladni su i kao međuusjev, pri*mjerice: gorušica i djetelina. </p><p></p><p><strong>Gorušica</strong> je praktično, jeftino i brzo rastuće zeleno gnojivo za male vr*tove. Sjemenski materijal se može kupiti posvuda u prodavaonicama. Biljka klija brzo, kao i sjetvena grbica. Njeno razgranato korijenje ostavlja iza sebe sitno razmrvljeno tlo. Gorušica se može sijati do kasnoujesen. Tijekom zime biljke se smr*znu, a u proljeće se iščupaju tamo gdje je potrebno mjesto za kultivira*ne biljke. Posvuda oko zasijanih re*dova gorušica ostaje kao rahli pokri*vač tla. Oprez: gorušica se ne smije sijati tamo gdje će se saditi kupus. Obje su kupusnjače i sadrže goruši-čino ulje, te su stoga konkurenti. U </p><p>tom slučaju facelija je prikladna kao međuusjev ili pretkultura. </p><p></p><p><strong>Gnojiva od algi</strong> su biljna gnojiva koja potječu iz mora. Mnogi stanovnici obale, primjerice seljaci iz Bretagne i seljaci iz Kine, cijene već stoljećima hranjiva algi i morskih trava. Danas se zna da alge sadrže mnog o kalija, nešto dušika </p><p>i malo fosfora. Vrijedan je , prije svega, njihov veliki sadržaj mikro-elemenata i magnezija. Neke vrste imaju do 33 % sadržaj kalcija (pri*mjerice: alge kremenjašice). U prodavaonicama se nude proi*zvodi dvije različite vrste algi: preparati iz sušenih zelenih i smeđih algi kao što je dijatomejska zemlja koja se dobiva od "kostura'" koralj-nih algi. Radi se o crvenim algama (Litho-thamnium calcareum), koje pred francuskom obalom Atlantika tvore naslage stare tisućama godina. One se sastoje iz vapnenastog kostura odumrlih algi. Grebeni ko-raljnih algi sustavno se vade. Dijatomejska zemlja je bogata magnezijem i sadrži, osim toga, i druge mikroelemente i silicijevu kiselinu. Ona aktivira tlo. Gnojiva od smeđih morskih algi ili algi kre-menjašica su, primjerice. Algi/em i Algan. Sredstva se koriste za biološku gnojidbu listova jer jačaju otpornost biljaka. </p><p></p><p><strong>Sačma od ricinusa</strong> dobiva se iz tropske mlječike - ricinusa (Ricinus communis), a sastoji se od ostata*ka koji su preostali kod prešanja plodova ricinusa koji sadrže ulje. Sačma od ricinusa je gnojivo bo*gato dušikom koje daje i dovoljno organske supstance. Ljudi čija koža blago alergijski reagi*ra moraju prilikom posipavanja nositi rukavice ili izbjegavati to gnojivo jer ricinus može izazvati nadražaje! Trop - Ostaci kod prešanja grožđa, jabuka i drugih plodova, većinom imaju samo usko značenje. U vinorodnim područjima i područjima s uz*gojem voća vrtlari mogu koristiti ovaj materijal radi obogaćivanja humusa. Njihov sadržaj malo je hranjiv. </p><p>Pozor: ostaci grožđa i voća koji na sebi imaju vidljive ostatke sredstava za prskanje nisu prikladni za bio-vrt! </p><p></p><p><strong>Drveni pepeo</strong> je po svom porije*klu jednak biljnom gnojivu. Svaki ga vrtlar može sam proizvesti kad spali velike grane ili odrvenjene re-znice ruža. (Ukoliko je to dopušte*no i pogodno, ali uvijek uz nužan </p><p>oprez!) Drveni pepeo iz otvorenog kamina također se može koristiti kao gnojivo. U prodavaonicama se prodaje kvalitetan drveni ugljen od bukve. Drveni pepeo je izuzetno bogat kalijem. On sadrži i vapnenac i mikroelemente. To gnojivo </p><p>sprečava nastanak gljivica i truleži. Uzgoj povrća kojemu je potreban kalij, primjerice mrkve i celera, može se pospješiti primjenom dr*venog pepela. Fini prah posipava se u tankom sloju u predviđena mjesta za sjetvu. Drveni ugljen vole i ruže. To gnojivo bogato kalijem općenito je dobra nadopuna uz životinjska prirodna gnojiva koja su većinom siromašna kalijem.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Tropico, post: 150844, member: 8401"] [B]Peruanski guano[/B] sastoji se iz izmetina i lešina divljih morskih ptica koje se desetljećima talože na obalama Perua u slojevima od nekoliko metara. To se prirodno gnojivo razgrađuje i prodaje. Ono je naročito bogato dušikom i fosfo*rom. Obratitepozornost na oznaku "pravi guano" . U prodavaonicama se većinom nude mješovita gnojiva s malim udjelom guana. S obzirom da nekontrolirano iskorištavanje nakupina guana dovodi do ekološ*kih problema na prirodnim staništima, odgovorni bio-vrtlar mora promisliti nema li više smisla koristiti domaći pileći gnoj od eko-seljaka. Sva se gnojiva od peradi koriste štedljivo. Prikladna su za vrlo za*htjevno povrće te potiču stvaranje cvjetova kod sobnog, balkonskog i vrtnog cvijeća. [B]Mljeveno rogo vije, sušena krv i koštano brašno[/B] su životinjska gnojiva koja se proizvode od klao-ničkih otpadaka. Ta organska gno*jiva nabavljaju se u praktičnim pa-kovanjima. Nisu komplicirana za primjenu te se mogu koristiti u vrtu za razne namjene. Rogovi se prodaju u više oblika: sit*nije ili krupnije mljeveni kao braš*no ili kao strugotine. Stoj e supstan-ca grublja to se sporije razgrađuje u tlu. Rožnata gnojiva sadrže, prije svega, dušik i fosfor. Sušena krv ima posebno veliki sadržaj dušika, te fosfora i kalija. Od navedena tri klaonička gnojiva koštano brašno ima najveći sadržaj fosfora, srednji sadržaj dušika i mali udio kalija. Mljeveno rogovlje, sušena krv i ko*štano brašno međusobno se mogu miješati. Pritom nastaje organsko "kompletno" gnojivo u kojemu su sadržana tri glavna, važna NP K hranjiva, kao i mnoštvo mikroele-menata. Laicima je teško naći naj*povoljniji omjer mješavine. Stoga su u tom slučaju preporučljiva go*tova kupovna gnojiva. Provjereno prirodno gnojivo iz mljevenog ro-govija, sušene krvi i koštanog braš*na i drugih organskih supstanci je , primjerice, Oscorna Animalin. Kod upotrebe svih životinjskih gno*jiva koja u biološkom vrtu moraju poboljšati zemlju mora se uzeti u obzir važno gledište: moraju potje*cali iz besprijekornih, po mogućno*sti prirodnih gospodarstava. Štetan je gnoj životinja koje su hranjene antibioticima i hormonskom hra*nom ! Bio-vrtlar ne smije nikada ko*ristiti kokošji gnoj s golemih farmi na kojima životinje moraju živjeti u potpuno neprirodnim uvjetima! Iz*met je indirektan rezultat ishrane i izmjene tvari. [B][U]Biljna gnojiva -Zelena gnojidba [/U][/B] Poboljšanje tla pomoću zelenih bi*ljaka vrlo je stara metoda gnojidbe. Ona izvorno potječe s ratarskih po*vršina, no uz prilagodbe se može prenijeti i na vrt. Zelena gnojidba nudi istovremeno različite predno*sti: zbijena nadzemna biljna masa štiti tlo od isparavanja i potiskuje neželjeno samoniklo bilje. Ako se lišće pokosi ili iščupa, daje mate*rijal za malčiranje i kompostiranje. Vitalno, razgranate korijenje tih "biljnih stručnjaka" donosi daljnje važne prednosti: tlo se razrahljuje, prozračuje i obogaćuje organskom masom. Neke zelene biljke su u sta*nju sakupljati dušik u gomoljastim kvržicama na svom korijenju. Ta proizvodnja gnojiva funkcionira, međutim, samo u timskom radu s određenim bakterijama. Druge bilj*ke čije korijenje seže vrlo duboko, svojim izlučevinama pridonose bo*ljem otapanju hranjiva iz minerala u tlu. S obzirom da su podzemni učinci zelene gnojidbe tako važni, korijenje se ne čupa ako se uklanja nadzemni zeleni pokrov. U povrtnjaku i voćnjaku vrtu koristi se zelena gnojidba kao neka vrsta "plodoreda". Posvuda gdje je gre*dica obrana, može se privremeno posijati vrsta bilja koja regenerira tlo. Kod pripreme građevinskog zemljišta za uzgoj biljaka važnu ulo*gu igra zelena gnojidba je r strojevi često za sobom ostavljaju posve opustošeno i zbijeno tlo. "Zeleni pioniri" pritom mogu pomoći da se u zemlju ponovno dovede zrak i život. Njih je potrebno sijati prije svake druge kulture. [B] Biljke koje fiksiraju dušik su[/B] ma*hunarke (leguminoze). U njih se ubrajaju neke vrste djetelina, gra-horica, vučika, te povrtno bilje: gra*šak, grah i soja. Određene bakterije s korijenjem tih biljaka tvore usko povezanu životnu zajednicu (simbiozu). One fiksiraju dušik koji se "taloži " u kvržicama.Stoga ih nazivamo kvržišnim bak*terijama. Pomoću mahunarki vrtlar može provesti ciljanu gnojidbu duši*kom. Pojedine vrste zelenog gnojiva ili mješavine zelenog gnojiva koje su prilagođene različitim vrtnim tlima, mogu su kupiti u specijalizi*ranim prodavaonicama. Pakovanja su prilagođena normalnim potreba*ma kućnog vrta. Zelena gnojidba se može primijeniti prije ili nakon neke vrtne kulture. Neka od tih prirodnih gnojiva i pospješivača kvalitete tla prikladni su i kao međuusjev, pri*mjerice: gorušica i djetelina. [B]Gorušica[/B] je praktično, jeftino i brzo rastuće zeleno gnojivo za male vr*tove. Sjemenski materijal se može kupiti posvuda u prodavaonicama. Biljka klija brzo, kao i sjetvena grbica. Njeno razgranato korijenje ostavlja iza sebe sitno razmrvljeno tlo. Gorušica se može sijati do kasnoujesen. Tijekom zime biljke se smr*znu, a u proljeće se iščupaju tamo gdje je potrebno mjesto za kultivira*ne biljke. Posvuda oko zasijanih re*dova gorušica ostaje kao rahli pokri*vač tla. Oprez: gorušica se ne smije sijati tamo gdje će se saditi kupus. Obje su kupusnjače i sadrže goruši-čino ulje, te su stoga konkurenti. U tom slučaju facelija je prikladna kao međuusjev ili pretkultura. [B]Gnojiva od algi[/B] su biljna gnojiva koja potječu iz mora. Mnogi stanovnici obale, primjerice seljaci iz Bretagne i seljaci iz Kine, cijene već stoljećima hranjiva algi i morskih trava. Danas se zna da alge sadrže mnog o kalija, nešto dušika i malo fosfora. Vrijedan je , prije svega, njihov veliki sadržaj mikro-elemenata i magnezija. Neke vrste imaju do 33 % sadržaj kalcija (pri*mjerice: alge kremenjašice). U prodavaonicama se nude proi*zvodi dvije različite vrste algi: preparati iz sušenih zelenih i smeđih algi kao što je dijatomejska zemlja koja se dobiva od "kostura'" koralj-nih algi. Radi se o crvenim algama (Litho-thamnium calcareum), koje pred francuskom obalom Atlantika tvore naslage stare tisućama godina. One se sastoje iz vapnenastog kostura odumrlih algi. Grebeni ko-raljnih algi sustavno se vade. Dijatomejska zemlja je bogata magnezijem i sadrži, osim toga, i druge mikroelemente i silicijevu kiselinu. Ona aktivira tlo. Gnojiva od smeđih morskih algi ili algi kre-menjašica su, primjerice. Algi/em i Algan. Sredstva se koriste za biološku gnojidbu listova jer jačaju otpornost biljaka. [B]Sačma od ricinusa[/B] dobiva se iz tropske mlječike - ricinusa (Ricinus communis), a sastoji se od ostata*ka koji su preostali kod prešanja plodova ricinusa koji sadrže ulje. Sačma od ricinusa je gnojivo bo*gato dušikom koje daje i dovoljno organske supstance. Ljudi čija koža blago alergijski reagi*ra moraju prilikom posipavanja nositi rukavice ili izbjegavati to gnojivo jer ricinus može izazvati nadražaje! Trop - Ostaci kod prešanja grožđa, jabuka i drugih plodova, većinom imaju samo usko značenje. U vinorodnim područjima i područjima s uz*gojem voća vrtlari mogu koristiti ovaj materijal radi obogaćivanja humusa. Njihov sadržaj malo je hranjiv. Pozor: ostaci grožđa i voća koji na sebi imaju vidljive ostatke sredstava za prskanje nisu prikladni za bio-vrt! [B]Drveni pepeo[/B] je po svom porije*klu jednak biljnom gnojivu. Svaki ga vrtlar može sam proizvesti kad spali velike grane ili odrvenjene re-znice ruža. (Ukoliko je to dopušte*no i pogodno, ali uvijek uz nužan oprez!) Drveni pepeo iz otvorenog kamina također se može koristiti kao gnojivo. U prodavaonicama se prodaje kvalitetan drveni ugljen od bukve. Drveni pepeo je izuzetno bogat kalijem. On sadrži i vapnenac i mikroelemente. To gnojivo sprečava nastanak gljivica i truleži. Uzgoj povrća kojemu je potreban kalij, primjerice mrkve i celera, može se pospješiti primjenom dr*venog pepela. Fini prah posipava se u tankom sloju u predviđena mjesta za sjetvu. Drveni ugljen vole i ruže. To gnojivo bogato kalijem općenito je dobra nadopuna uz životinjska prirodna gnojiva koja su većinom siromašna kalijem. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Uzgajanje Marihuane
Unutrašnje Uzgajanje
Organski uzgoj - sve što trebate znati!
Top
Bottom