Predrasude o marihuani (činjenice o istraživanjima marihuane)

[Tijama Becgu]

Sviju pozdravlja ljubitelj marihuane.

1. dio (prijevod članka Paula Hagera; http://www.drugtext.org/sub/marmyt1.html)

1. Marihuana može ošetetiti mozak

Najpoznatija studija koja dokazuju oštećenje mozga jest dr. Roberta Heatha provedena na makako majmunima, završena u kasnim 70-im. Rezultati studije objavljeni su pod naslovom "Marijuana and Health" 1982. godine. Heatov rad je žestoko kritiziran zbog nedovoljne veličine uzoraka (samo 4 majmuna), nedostatku kontrole eksperimentalne pristranosti, pogrešne identifikacije normalne stukture mozga majmuna kao "oštećene". Studije konzumiranja marihuane provedene na ljudskoj populaciji su pokazale da ne postoji dokaz o oštećenju mozga. Npr., dvije studije iz 1977. godine, objavljene u Žurnalu Američkog medicinskog udruženja [Journal of the American Medical Association (JAMA)], pokazale su da nema dokaza o oštećenju mozga kod učestalih korisnika marihuane.

2. Marihuana može oštetiti reproduktivni sustav

Ova tvrdnja je zasnovana prvenstveno na istraživanju dr. Gabriela Nahasa, koji je eksperimentirao s tkivom (stanicama) izdvojenim u petri-zdjelice, i istraživanju u kojem su se životinje dozirale gotovo smrtonosnom količinom THC-a. Nahasova je generalizacija iz petri-zdjelica na ljude bila odbijena u znanstvenoj zajednici kao nevažeća. U slučaju ekspretimentiranja na životinjama, one koje su preživjele njihovo mučenje vratile su se u normalno stranje za manje od 30 dana po završetku eksperimetiranja. Studije na ljudima su podbacile u dokazivanju negativnog učinka marihuane na reproduktivni sustav.

3. Je li marihuana "gateway" droga?

Napomena: "Gateway" teorija (eng. Gateway drug theory) indicira da će učestalo konzumiranje lakih droga dovesti u budućnosti do rizika upotrebe teških droga i/ili zločina. Često se pripisuje jednoj ili nekoliko lakih droga, uključujući duhan, alkohol i marihuanu.
Više o tome na: http://matrixworldhr.wordpress.com/2012/07/25/studije-dokazuju-alkohol-a-ne-marihuana-je-sredstvo-koje-moze-inicirati-uzimanje-tezih-droga/

Ovo je jedna od najprisutnijih predrasuda. Stvarni primjer događanja kada je marihuana lako dostupna jest Nizozemska. Holland (sjeverna regija Nizozemske) je djelomično legalizirala marihuanu 1970-ih. Od tada, upotreba teških droga, heroina i kokaina, se znatno smanjila. Ako je marihuana zbilja bila "prijelazna (gateway)" droga, upotreba teških droga bi trebala znatno porasti, a ne umanjiti. Ovaj očigledni "negativno-prijelazni" efekt je promatran i u SAD-u. Studija završena u ranim '70-im pokazuje pogrešnu povezanost između upotrebe marihuane i alkohola. Studija Rand korporacije (eng. Rand Corporation) iz 1993., koja je uspoređivala upotrebu droga u državama koje su legalizirale marihuanu naspram onih koje nisu, zaključila je da su hitni slučajevi zbog zloupotrebe droga smanjili tamo gdje je marihuana legilizirana. Ukratko, koji znanstvenici i studije dokazuju da marihuana ima tendenciju upotrebe teških droga kao što su alkohol, kokain i heroin.

4. Marihuana može oslabiti imunološki sustav

Kao studije koje pokušavaju dokazati oštećenje reproduktivnog sustava, ova predrasuda je temeljena na studijama u kojima su se životinjama davale izrazito visoke, u mnogim slučajevima gotovo smrtonosne količine THC-a. Ovakve studije nisu nikada provedene na ljudima. Zanimljivo, dvije studije završene 1978. godine i jedna 1988. su pokazale da hašiš i marihuana zapravo djeluju opuštajuće na imunološki sustav čovjeka.

 

[Tijama Becgu]

2. dio

5. Legalizacija marihuane negativno bi utjecala na društvo

Iako marihuana kada se koristi kao opojno sredstvo, tj. kada se puši, smanjuje performance reagiranja slično alkoholu, istaživanja o utjecaju marihuane na prometne nesreće pokazuju MANJE opasan utjecaj nego alkohol. Kada su nasumično istraživane žrtve kobnih nesreća, u početku je pokazano da je marihuana bila povezana s relativno istim brojem prometnih nesreća kao alkohol. Drugim riječima, broj žrtava prometnih nesreća izvanih marihuanom u odnosu na sveukupan broj korisnika marihuane dao je jednak omjer onom broju žrtava u alkoholiziranom stanju u odnosu na ukupan broj korisnika alkohola.* Ovi zaključci bili su podržani drugim istaživanjima potpuno drugačijim metodama. Na primjer, ekonomske analize o utjecaju legalizacije korištenja marihuane pokazale su da je se u državama koje su smanjile kazne posjedovanja marihuane povećalo korištenje istoga i smanjilo korištenje alkohola sa ishodom smanjenja kobnih prometnih nesreća. Ovo sugerira da bi legalizacija marihuane zapravo mogla spasiti živote, što je daleko od uzrokovanja smrti.

* Broj korisnika marihuane daleko je manji od broja korisnika alkohola, stoga ovo istraživanje ima veliki nedostatak.

6. Marihuana "poravnava"* moždane valove

Ovo je okorjela laž propagirana od Partnerstva za Ameriku bez droge (eng. Partnership for a Drug-Free America - PDFA). 90-ih godina pokrenuli su televizijsku mrežu, u kojoj su, između ostaloga, htjeli pokazati normalne moždane valove naspram "ravnih"* moždanih valova osobe koja je (tada) pušila marihuanu (već) 14 godina. Kada su istraživači nazvali televizijsku mrežu da bi se požalili, bili su isključeni iz emitiranja. Partnerstvo je lagalo o "ravnim" moždanim valovima, dapače, marihuana ima efekt blagog podizanja alpha moždanih valova, koji su povezani s meditacijom i relaksacijom, a koji su, opet, često povezani s kreativnošću.

* Riječ poravnati, odnosno ravni aludira na usporenu moždanu aktivnost, tj. sugerira da pušenje marihuane uništava pravilno funkcioniranje mozga, vodeći smrti (ravna, izoelektrična linija na EEG-u).

7. Marihuana je snažnija danas nego u prošlosti

Ova mit je rezultat pogrešnih podataka. Istraživači koji su "dokazali" tvrdnju o povećanju opasnosti marihuane u današnje vrijeme kao temelj su koristili sadržaj THC-a marihuane koju je policija zaplijenila u ranim 70-im. Loše skladištenje u neklimatiziranim prostorijama uzrokovalo je kvarenje i opadanje kvalitete prije nego je bilo kakva kemijska analiza bila provedena. U isto vrijeme neovisna istraživanja nezaplijenjene "ulične" marihuane iz ranih 70-ih pokazala su ekvivalentnost današnjoj "uličnoj" marihuani.* Dapače, najopasnija formu marihuane prodavala je u 20-im i 30-im godinama prošlog stoljeća farmaceutska kompanija Smith-Klein pod imenom "American Cannabis".

* Današnji se odnosi na 1988. godinu (pogledati referencu broj 8. članka Paula Hagera).

8. Marihuana uzrokuje gubitak kratkoročnog pamćenja

Istina, kao i to da gubitak kratkoročnog pamćenja nestaje s opadanjem utjecaja marihuane, tj. THC-a. Često se efekat kratkoročnog gubitka pamćenja uspoređuje s bijednim istražavanjem na majmunima dr. Heatha, kako bi se posredno ("zapakirano") ukazalo da je ovo stanje trajno.


Uspoređujući s izvornim člankom broj 5 je preskočen (marihuana stvara veću ovisnost nego duhan), o čemu ću opsežnije pisati u drugoj temi.

 

[Tijama Becgu]

9. Marihuana je opasnija nego duhan

https://vutra.org/topic/11339-duhan-ljekovita-biljka/#entry265374

10. THC se zadržava u organizmu kao DDT

Istina, kao i to da su kanabinoidi topljivi u mastima kao i mnogobrojni nutrijenti i, naravno, neki otrovi poput DDT-a. Na primjer, esencijalni nutrijent vitamin A je topljiv u vodi, ali nitko nikada nije čuo da oni koji zagovaraju ilegalizaciju marihuane iznose ovu usporedbu.

11. U dimu marihuane je preko tisuću kemikalija

U časopisu Science (u izdanju koje je izašlo 31. kolovoza 1990. godine) objavljeno je kako pržena kava sadrži preko 800 hlapljivih kemikalija; zapravo, samo 21 je testirana na životinjama, a 16 njih uzrokovalo je rak kod miševa.

12. Može li se predozirati marihuanom

Istraživanja na životinjama otkrila su da su potrebne izrazito velike količine da bi se izazvao smrtonosan učinak. Ovo je navelo istraživače da zaključe kako je omjer količine THC-a potreban da bi se osobila opila (ob. "napušila") i količine potrebne da bi se predoziralo relativno 1:40 000. Drugim riječima, da bi se predoziralo marihuanom potrebno je 40 000 puta više istoga nego koliko je potrebno za opijanje. U usporedbi, omjer alkohola se kreće od 1:4 do 1:10.