Razlika između mineralnih i organskih gnojiva?

[sir i vrhnje]

Nisam znao dal ovo da postam u faq il ovdje a pošto mi je za unutarnji da pitam tu. Čitao sam teme unazad do 2013 al nisam našao, dakle koja je glavna razlika između vrsti, kolko vidim organska su skuplja, daju bolji okus i miris, sporije otpuštaju te ne djeluju instantno pa se mozes zeznut te se za njih odlučuje većina koji rade ulje i jedino kaj vele je to je za ulje, za nekog pa idem organskim... Kaj se mineralnih i kemijskih tiče kolko vidim daju veći urod, jeftinija su, djeluju instantno praktički i potreban je flush, ak se taj flush pravilno napravi ne ostaju soli i kemikalije te je isto dobar okus i miris... I sad se pitam koja je razlika tokom uzgoja i u krajnjem proizvodu i dal je očita? Te dal ima razlike u sastavu kad se proizvod daje na konzumaciju oboljelima? Il je to samo perspektiva krajnjeg konzumenta da ima razlike?

Drugo vidim da se dosta preporučuju za organsko bio bizz ali vise canna ak se može nabaviti, cijenovno su tu negdje osim kaj bio bizz ima više flaša i dodataka dok canna samo dvije i naravno koje je bolje? Vidjeh negdje da je sa cannom lakše pretjerati sa gnjojenjem... za mineralno i kemikalije preporučuju se plantela i hesi, cijenovna razlika je očita kao i broj flaša, tu predpostavljam da bi većina glasala za hesi koji ima i medalju...

Do sad sam imao grow sa plantelom, guanokalongom i yare ferticare koji nije dočekao cvjetanje, nisam imao problema ni s jednim, doduše yare je dao bolji rast u vegetaciji, sa plantelom nisam radio flush iako je bio out u teglama i nisam osjećao nikakav miris ni okus kemikalija

 

[Štaćukadjevolim]

Mineralno đubrivo je podeljeno na jedno jednostavno / pojedinačno i kompozitno (kombinovano). Ako usporedimo upotrebu organskih i mineralnih gnojiva, osnovna razlika je u tome što većina organskih đubriva (kompost, treset, morska trava ...), mi također pružaju povoljnu strukturu tla, a ne samo za dodatak hranjivih tvari (kao što je tipično za đubrenje mineralnim gnojivima ).

AKUMULIRANJE TOKSIČNIH MATERIJALA OD MINERALNIH ĐUBRENJA
Mineralna đubriva nisu sastavljena samo od biljnih hranjiva. Takođe sadrže određene soli i druge primese. Ove supstance ne koriste biljke za rast, tako da ostanu u tlu. Ako akumuliraju velike količine takvih materijala u tlu, može promijeniti kemijski sastav tla i tla postaje manje povoljan za uzgoj biljaka. Često je neophodno dodati takvu supstancu supstancama koje vraćaju plodnost u njih. To može biti i soli i drugih sastojaka mineralnih đubriva cure u podzemne vode (zalijevanje, itd) ili se akumuliraju u biljkama, a time posredno imaju negativan uticaj na životnu sredinu, ali i naše zdravlje.

Nema pobede
Đubriva, organska ili mineralna - svi se smatraju dobrim hranjivim izvorima biljaka. Prekomerni sadržaj hranjivih sastojaka je zbog prekomernog doziranja đubriva. Primjeni đubriva direktno na biljke, može izazvati ih da budu "ožgejo" ili oštetiti svoje najosjetljivije dijelove (npr. Koren). Ovo utiče na čitav dalji razvoj biljke.



ŠTA KORISTITI?
Mineralno, rastvorljivo đubrivo zaista može obezbediti neophodne hranljive sastojke za biljke, ali na duže staze ništa ne doprinosi očuvanju kvaliteta zemljišta. Mineralno đubrivo treba koristiti samo ako analiza tla otkrije nedostatak bilo kojih hranljivih materija. Ako želimo da obogatimo zemlju kao celinu, kompost je svakako najbolje đubrivo za vrt, jer su u njemu mikroorganizmi oni koji ih degradiraju biljkama dostupnim hranjivim sastojcima. Dodavanjem komposta, obezbedićete pravilno postupno oslobađanje hranljivih materija u tlo. Dodavanje komposta takođe će poboljšati strukturu tla, jer će omogućiti pristup vode i kiseoniku korijenima i mikroorganizmima oko njih. Dodavanje kvalitetnog komposta preporučuje se praktično svuda, gdje gornji deo tla nedostaje u organskoj materiji i gdje želite dugoročno poboljšati prst i obogati hranjivim materijama,
Ne smemo zaboraviti na odgovarajući ulaz. Preporučeni procenat preporučenog komposta zavisi od svrhe upotrebe. Uopšte se preporučuje mešavina zemljišta i komposta koji sadrže 10-20% komposta. U područjima sa ekstremno luskavim ili ekstremno peskovitim zemljištem preporučuje se mešanje tla sa kompostom koji sadrži do 50% komposta.

 

[No Joke]

Jaooo Copy-Pasteri stari . Daj bar izvor odakle kopiraš kad to činiš.
Laičkim riječima mineralna gnojiva sadrže kemijske elemente i aditive u određenom omjeru dodane iz epruvete u labosu. Dok ti organska gnojiva sadrže isto te elemente u svom prirodnom obliku dobivene raznoraznim biljnim juhama, kompostima, algama, bićencima i sl. Eo ja sam koristio AN-ovo organsko od račića, škampića, kozica i algi, pravo ono mediteranska prehrana .
Što se tiče fosfora u organskom obliku, munje su zakon, da da ono kad sijeva i para nebo. Vjerovali ili ne ali udari munja obogaćuju zemljinu koru sa golemom količinom fosfora što je bitno za cijeli biljni svijet, i mnogi znanstvenici tvrde da bez munja bi bila ugrožena cijelokupna flora planeta.

 

[hazeri]

Mene samo zanima jedno pitanje...Dali je dovoljan flush za rijesiti soli,ostatke mineralnog gnojiva u biljci?
Edit;
Ne u zemlji vec u samoj biljci,liscu,cvijetovima...

 

[Long balls Larry]

Cisto sumnjam. Ta kemija bi nama bio ekvivalent kao da jedes losu preradenu hranu tipa vocni jogurti, pastete i slicno i pijes one vitamine i razne tablete a organik bi bila bas zdrava prirodna hrana. nemoguce je to samo tako isprat iz organizma. ja za sebe nebi nikad koristio nista osim organsko

 

[truare]

Ispere dobar flush soli iz zemlje a biljka u sebe uzima istu stvar bio to uzgoj sa organskim ili mineralnim gnojivima, samo što kod mineralnih ostaje taj nusprodukt najviše u obliku nitrata koji se manifestiraju kao soli, čine zemlju polako mrtvom jer mikrobi u takvom okruženju teško opstaju.
Za flush se mogu koristiti uz vodu i aditivi, kao što ima AN Flawless finish, Fox Farm sledgehammer itd koji kao ispiru još bolje.
Općenito se preporuča stati sa gnojenjem koji tjedan prije kraja, zbog okusa, e sad da li je to zbog toga da se ispire ostatak gnojiva i soli da biljka pred kraj što više izgubi zelenu boju tj. klorofila (za kojeg dosta njih tvrdi da je krivac lošem okusu vutre tj. potrebnim duljim kjuranjem), ili samo samim čišćenjem zemlje vutra dobija bolji okus, u to se ne bi miješao.

 

[sir i vrhnje]

@No Joke di si kupio to gnjojivo? Tražim kelp i crab meal za no till uzgoj al nigdje ne nalazim, kak se točno zove?

Da nije mineralno sigurno, ne vjerujem da bi ga prodavali na sve strane, znao sam taj podatak da su isti elementi u mineralnom i organskom, no međutim mene zanima kvaliteta krajnjeg proizvoda jer ionako bacamo zemlju poslje growa osim ak je home made pa se može ponovo iskoristiti. Al tu onda ne radimo sa kemikalijama. Dal se vidi razlika da bi se moglo reći sa čime je gnojeno te dal kod krajnjeg konzumenta ima razlike u načinu djelovanja na njegovo lječenje? Možda ni nema uopće razlike ako se kemija koristi kak spada, no svi znamo da kod nas "od viška glava ne boli" pa trpamo sve i svašta a uopće se ne kužimo u sastav i kolko treba dozirati osobito kad su pesticidi ili antibiotici u igri... Druga stvar je kaj nam je u glavi organsko je najbolje a nismo ni svjesni kolko se ta organika unistava i mutira na dnevnoj bazi radi našeg nesvjesnog djelovanja a to kaj piše na flaši da je organsko a unutra stavljene alge koje su pune antibiotika, ribe pune teških metala itd to bogme niko ne gleda

Ako gledamo iz aspekta vrta, svake godine moramo gnjojiti bez obzira kojim gnojivom jer se rijetki pridržavaju plodoreda plus zemlja je vec iscrpljena a biljke se ne bune, imaš domaći proizvod i odličnog je okusa...

 

[420Florist]

@No Joke jel bi bilo dobro npr pripremiti zemlju 1-2 nedelje prije sadjenja u potu naravno (pricam o mixu, npr crni batguano humus sa kokosom) i na nedelju dana prije naprimjer zaliti pot sa 2-3 litre vode koja u sebi ima sljedece: advanced nutrients (voodo juice & tarantula) i ostaviti to min 1 tjedan da se razviju silni mikroorganismi? (poslije ih hraniti sa melasom/medom..)
I koliko je potrebno da se pokrene taj "kemijski" proces u zemlji sa organskim djubrivom, citao sam da je u biti potrebno izmedju 7 do 13 dana..

 

[Stipe]

Opcenito organska gnojiva i zemlja trebaju vremena na bilo kakve reakcije. Par dana plus minus.
I kod gnojenja sa full organicom uvijek imas mali delay od gnojenja do reakcije/konzumacije nutrijenata.
Vjerojatno je netko odgovorio, al osnovna razliga mineralnog i organskog je ta sto je kod mineralnog gnojiva vec rastavljeno na NPK u obliku soli i biljka trenutno moze unjet. Kod organskog medija i gnojiva se organska masa mora prvo rastavit na soli/NPK uz pomoc enzima i bakterija u zemlji. Nesto kao razlika izmedju hrane i infuzije kod ljudi hahhaha.
Problem nastaje sto mineralna gnojiva mogu bit dobivena na vise nacina i prema toma imas kvalitetnija ili manje kvalitetnija gnojiva.
Jednom kada biljka unese npk +mn, to je to. Dusicne ili fosforne soli su jedne jedine i svejedno je odakle je doslo.... a sad oce li unjet nesto drugo i kolko ce nakupina i kojih ostat u zemlji....to je upitno, ali zato flush to rjesava.

Vjerovali ili ne ali udari munja obogaćuju zemljinu koru sa golemom količinom fosfora

Munja proizvede toliku temperaturu da se dogodi kemijska sinteza kisika i dusika u zraku i dobije NO i NO2 koji u biti zagadjuju atmosferu i gnoje njive (za one koji neznaju a interesira ih)

Rasprave organic ili mineralno... ili hibridno se vec odvijaju od kad je mineralnih gnojiva i jos nema odgovora jer je, po meni, osobna stvar.

 

[opa cupa]

@No Joke di si kupio to gnjojivo? Tražim kelp i crab meal za no till uzgoj al nigdje ne nalazim, kak se točno zove?

Da nije mineralno sigurno, ne vjerujem da bi ga prodavali na sve strane, znao sam taj podatak da su isti elementi u mineralnom i organskom, no međutim mene zanima kvaliteta krajnjeg proizvoda jer ionako bacamo zemlju poslje growa osim ak je home made pa se može ponovo iskoristiti. Al tu onda ne radimo sa kemikalijama. Dal se vidi razlika da bi se moglo reći sa čime je gnojeno te dal kod krajnjeg konzumenta ima razlike u načinu djelovanja na njegovo lječenje? Možda ni nema uopće razlike ako se kemija koristi kak spada, no svi znamo da kod nas "od viška glava ne boli" pa trpamo sve i svašta a uopće se ne kužimo u sastav i kolko treba dozirati osobito kad su pesticidi ili antibiotici u igri... Druga stvar je kaj nam je u glavi organsko je najbolje a nismo ni svjesni kolko se ta organika unistava i mutira na dnevnoj bazi radi našeg nesvjesnog djelovanja a to kaj piše na flaši da je organsko a unutra stavljene alge koje su pune antibiotika, ribe pune teških metala itd to bogme niko ne gleda

Ako gledamo iz aspekta vrta, svake godine moramo gnjojiti bez obzira kojim gnojivom jer se rijetki pridržavaju plodoreda plus zemlja je vec iscrpljena a biljke se ne bune, imaš domaći proizvod i odličnog je okusa...

Ako je za lijecenje...bolje organik,ali ako te zanima kvantiteta...onda je bolja kemija

 

[No Joke]

@sir i vrhnje AN-mother earth
@420Florist neznam, nisam probavao. Probaj pa javi, treba se nekad i žrtvovat u korist edukacije

 

[sir i vrhnje]

Ev da nadopunim svoje istrazivanje o gnjojivima, ukratko isti vrag je sa cime se uzgaja u indooru, ali nije u outdooru, opsirno je ovo od stipeta napisano, dakle mineralnim gnojenjem ostaju soli u zemlji koje djeluju nepovoljno na zivi svijet u zemlji te na kraju dodjemo na to da jedino mozemo kemikalijama prihranjivati biljke jer nema vise niceg sto bi hranilo biljke, ako gledamo iz aspekta biljke, ona ne moze unjeti u sebe npr koprive, te koprive se moraju razloziti na atomsku razinu da ju biljka moze unjet u sebe kao dusik. Sto se tice indoora, tu je nebitno jer biljka ce unjet u sebe na atomskoj razini ono cime ju hranimo, sve ono sto ostaje u zemlji rijesava se flushem te njime mi diktiramo koliko i dal uopce ista ostaje od nutrijenata i soli u kanti di uzgajamo biljku, tu opciju nemamo u outdooru osim ako imamo razdoblje kisa, al opet soli ostaju u zemlji al su zbog odvodnje rasprsene po parceli sve dok ne dodju u potoke i rijeke. Ako i ne napravimo flush i kao neupuceni ne vidimo neku razliku u krajnjem proizvodu, ostaje nam vizualni aspekt u boji pepela i dal imamo vatromet dok pusimo jer nam se ostatak fosfora zapalio npr. Dakle u indooru flush je sve sto nam je potrebno da bi imali vrhunski proizvod

 

[portoriko123]

Kad je vec otvorena ova tema, mene zanima ima li razlike u izgledu i strukturi cveta kod primene mineralnih i organskih? Najvise me zanima da li ima razlike u velicini calyxa kod biljaka tretiranih organskom i mineralnom prihranom?

 

[sir i vrhnje]

Tu dolazi genetika u pitanje, mozes imati dva ista klona u potpuno istim uvjetima da bi znao ali samo za tu sortu, isto ti je i sa lampama, gledao sam video di su stavili desetak klonova razlicitih sorata jedan klon pod hps drugi pod led, kedne sorte su pokazale da su bolje pod ledom, druge pod hps a jedne da im je svejedno... Doduse mislim da bi se najbolji rezultati postigli da se prihranjuje sa gnjojivima koji su specijalizirani za konoplju, ovak se vecina toga svodi koliko si dobar grower i kakve uvjete mozes pruziti biljci

 

[deutch.marley]

EVO NESTO STO SAM ISKOPAO NA NETU , STO MOZDA VEC ZNATE ALI VRIJEDI PROCITATI
Hranjive tvari – Gnojiva
Svim živim organizmima treba hrana. Biljkama treba prihrana u obliku hranjivih tvari –gnojiva.
Hranjive tvari za unutarnji uzgoj uglavnom su u tekućem obliku. U krutom obliku nalazimo neke “boostere” cvatnje i neka hidroponska gnojiva (kompletno topiva u vodi). Praškaste su i neke hranjive tvari koje primjenjujemo folijarno – špricanjem po listu.
Hranjive tvari dijelimo na organske i mineralne. Organska gnojiva su biljnog i životinjskog porijekla, dok su mineralna gnojiva dobivena kemijskim procesom izdvajanja biljkama potrebnih elemenata. Korištenjem organskih dobivamo zdraviji plod boljeg okusa dok korištenjem mineralnih hranjiva gubimo na okusu ploda, ali je prinos znatno veći. Mineralne hranjive tvari lakše su za upotrebu od organskih, mogu se koristiti svakodnevno u prihrani i sigurne su za biljke ako se pridržavate sheme prihrane. Organska gnojiva mogu u sebi sadržavati elemente životinjskog porijekla – biljka treba 48 sati da ih “probavi”, pa se preporuča svako 3-4 zalijevanje obaviti samo običnom, pH prilagodjenom vodom.

Hranjive tvari – gnojiva: Osnovna (bazna) i Aditivi (dodatci)
Osnovna gnojiva ili bazne hranjive tvari su ona koja sadrže tri glavna elementa dušik, fosfor i kalij: N-P-K. Dijele se na gnojiva za rast (grow) i cvatnju (bloom). Bazne hranjive tvari za uzgoj u zemlji su uglavnom u jednom pakiranju,”one hand”, dok su hidroponska 2 ili 3-komponentna – odvojeni su dušik od kalija i fosfora radi bolje kontrole. Pravih 100% hidroponskih organskih gnojiva nema dok uzgoj u zemlji podržava organske bazne hranjive tvari (u zemlji se mogu rastvarati tvari organskog porijekla). Samostalno mogu prehraniti biljku kroz sve faze razvoja.
Aditivi su hranjive tvari koji su dodaci baznim gnojivima. Ne mogu samostalno hraniti biljku i sastav im je obično obogaćen mikroelementima i aminokiselinama. Mogu biti organski ili anorganski (mineralni). U pravilu aditivi za poticanje rasta korijena i zelene mase – na bazi morskih algi koje sadrže kalcij, humijske i fulvijske kiseline, rhizoponic (korijen) i resine (kristalizacija i šećeri) su organskog porijekla. Većina ih se koristi u vegetaciji i prestaje se s primjenom nakon predcvatnje, znači u 3-4 tjednu cvatnje. Sadrže dodatnu količinu dušika, željeza, kalcija i magnezija koji su potrebni elementi za rast korijena i listova. Aditivi (hranjive tvari) koji sadrže molibden i bor – “viagru” za biljke su mineralnog porijekla.
Hranjive tvari ili dodaci za poticanje cvatnje zovu se “bloom booster-i”. U pravilu su anorganskog porijekla jer je vrlo teško organski izdvojiti potrebnu količinu kalija i fosfora za proces cvata. Primjenjuju se od 2-3 tjedna cvatnje, čim prestane period predcvata. Nalazimo ih u dvije kategorije – “rasčlanjeni” (više proizvoda u ciklusu, bolja kontrola, potrebno je više “znanja” pri korištenju) ili “one hand” (jedan proizvod, obično skuplji, ali jednostavan za korištenje). Za koji god se način odlučite financijski su na kraju vrlo slični – sve ovisi o Vašim željama, potrebama i vremenu.
Hranjive tvari ili gnojiva ako se koriste po shemi prihrane proizvođača ne izazivaju probleme pri uzgoju.
Dodatno se mora paziti na količinu hranjive otopine koju biljke dobivaju i problemi će izostati.

 

[Dangerdenso]

Meni je jos malo nejasno, gnojim sa bio bizzovom kompletnom paletom proizvoda, trenutno smo usli u cetvrti tjedan cvjetanja, sorta je rqs white whidow, mislio sam gnojiti jos tri tjedna i onda flush???? Ili ima netko bolju ideju??

 

[PowerSeed]

trenutno smo usli u cetvrti tjedan cvjetanja, sorta je rqs white whidow, mislio sam gnojiti jos tri tjedna

"White Widow finishes flowering after 9 weeks" . rano si planirao flush

 

[Dangerdenso]

bit pitanja je bilo flushati ili ne posto koristim organska gnojiva, i dali pocetkom 8 tjedna ili kasnije u zavrsnom tjednu??

 

[PowerSeed]

mislio sam gnojiti jos tri tjedna i onda flush

ja ne vidim da je to bit pitanja, iz tvog posta zakljucujem da si planirao flush. bit mog odgovora je vrlo jasna i vidi se iz citata sa rqs stranice. zasto bi flushao pocetkom 8 sedmice ako lepo kazu da zavrsava cvetanje posle 9 sedmice. a iz prvog posta se vidi da si planirao flushati posle 7 sedmice (4+3). zato sam ti odgovorio, sta god hoces da radis rano to planiras. a da li flush ili ne, sto nisi pitao, to je stvar tvog izbora. ja ga nikad ne radim a neki ga uvek rade

 

[Dangerdenso]

Bas sam mislio to sta si ti napisao, najvise me zanima dali uopce raditi flush, i dali tjedan prije berbe ili kasnije??