Razlog zasto je indijska konoplja (kanabis) ilegalna

Hempatia Soma iGrow Hemps garden
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
10.07.2007
22
129
0
37
Evo ja sam se malo potrudio da prevedem tekst sa engleskog, tj. satrao sam se dok sam preveo, tekst sa linka (tpuc.org) kojeg je netko negdje ostavio na forumu. Ja mislim da se ništa neće dogoditi preko noći već ljudima treba govoriti istinu o vutri pošto su svi totalno uvjereni u neistine. Također mislim da se sa jednim ili dva plakata ne može ništa postići jer plakati malo govore. Potrebna je kompletna edukacija naroda a za to je potrbno vremena jer neki ljudi uče i čitav život :eek:hno: Sljedeći je tekst dosta edukativan pa ga probajte raširiti svuda po net-u a i vani, ali isto tako treba s ostalim materijalom kojeg ima pun kufer, napraviti tekstove, skripte, blogove, letke, plakate i sve živo i neživo što može pomoći u otkrivanju istine. Ovaj je forum definitivno polazna točka. Nadam se da ćete uživati u tekstu, pozdrav vutroljupci!!

:bis:


Razlog zašto je indijska konoplja (kanabis) ilegalna (efekti na um i tijelo nemaju veze s tim)

Kažu da je kanabis opasan. Ali to nije istina, ona nije štetna za ljudsko tijelo ni um. Ona ne predstavlja opasnost široj javnosti, već je velika prijetnja naftnim kompanijama, alkoholnoj i duhanskoj industriji, te velikom broju kemijskih korporacija (koje proizvode lijekove). Velike biznis kompanije, s puno novca i utjecaja, skrivaju istinu od ljudi. Istina je da kad bi se konoplja počela koristiti za golemi niz komercijalnih proizvoda, ona bi stvorila atomsku bombu u industriji, vjerojatno revoluciju! Najbogatiji su se zato urotili za širenje dezinformacija o biljci koja, kad bi se pravilno koristila, mogla bi upropastiti njihove kompanije.

Odakle uopće riječ “marijuana”? Sredinom 1930-ih, ta je riječ stvorena da sakrije dobru sliku i fenomenalnu povijest konoplje - kao što ćete pročitati dalje u tekstu. Činjenice navedene ovdje, s referencama u zagradama, općenito se mogu provjeriti u Encyclopedia Britannica koja se preko 150 godina tiskala na papiru izrađenom od konoplje:

[FONT=&quot]✔[/FONT] Svi udžbenici do 1880. godine bili su napravljeni od papira dobivenog preradom konoplje ili lana (Jack Frazier. Hemp Paper Reconsidered. 1974.)

[FONT=&quot]✔[/FONT] Bilo je legalno plaćati porez konopljom u Americi od 1631. pa sve do ranih 1800-ih. (LA Times. 12. kolovoz 1981.)

[FONT=&quot]✔[/FONT] Odbijanje uzgoja konoplje u Americi tijekom 17. i 18. stoljeća bila je čak kažnjivo zakonom! Mogli ste biti u zatvoreni u saveznoj državi Virginiji zbog odbijanja uzgoja konoplje od 1763. do 1769. godine (G.M. Herdon Hemp in Colonial Virginia).

[FONT=&quot]✔[/FONT] George Washington, Thomas Jefferson i drugi očevi Amerike su uzgajali konoplju. (Dnevnici Washington-a i Jefferson-a. Jefferson je donio sjeme konoplje iz Kine do Francuske, te potom i do Amerike.)

[FONT=&quot]✔[/FONT] Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica papira u Americi, a koja je prerađivala konoplju. Također, rat se 1812. godine vodio oko konoplje. Napoleon je želio spriječiti izvoz konoplje iz Moskve u Englesku. (Jack Herer. Emperor Wears No Clothes)

[FONT=&quot]✔[/FONT] Tisućama godina, 90% svih brodskih jedara i konopa (užeta) su pravljeni od konoplje. Riječi “platno” je nizozemska riječ za konoplju (kanabis). (Webster's New World Dictionary.)

[FONT=&quot]✔[/FONT] 80% svih tekstila, tkanine, odjeće, posteljine, ručnika itd. su izrađivane od konoplje sve do 1820-te, odnosno do početka korištenja pamuka za tkaninu.

[FONT=&quot]✔[/FONT] Prve Biblije, karte, pomorske mape, zastave, prvi nacrti Deklaracije nezavisnosti i prvi Ustav SAD-a su napravljeni od konoplje. (U.S. Government Archives.)

[FONT=&quot]✔[/FONT] Prvi uzgajani usjevi u mnogim američkim državama su bili usjevi konoplje. 1850-a je bila godina vrhunca za proizvodnju u Kentucky-u gdje je te godine proizvedeno 40.000 tona konoplje. Sve do 20.-og stoljeća konoplja je zaslužna za najveći priljev novca u državnu blagajnu Amerike. (State Archives.)

[FONT=&quot]✔[/FONT] Najstariji poznati zapisi o uzgoju konoplje dolaze iz Kine još prije 5.000 godina, iako proizvodnja konoplje vjerojatno seže još i do drevnog Egipta.

[FONT=&quot]✔[/FONT] Rembrandtova, Van Goghova, Gainsboroughova, kao i djela većine ostalih slikara iz tog doba, bila su uglavnom slikana na platnima od konoplje.

[FONT=&quot]✔[/FONT] 1916.g., Vlada SAD-a predvidjela je da će do 1940-ih svi papiri biti zamijenjeni papirom od konoplje i da neće više biti potrebe za sjećom stabala. Izvješća studija Vlade izvjestila su da je 1 jutar (jedinica za zemlju) konoplje jednako iskoristiv kao 4,1 jutar stabala. Bilo je u planu provesti u djelo neke dijelove tog izvješća, ali je konoplja kasnije zabranjena. (U.S. Department of Agriculture Archives.)

[FONT=&quot]✔[/FONT] Kvalitetne boje i lakovi su pravljeni od ulja sjemenki konoplje sve do 1937. godine. U Americi se 1935. godine 58.000 tona sjemena konoplje iskoristilo za proizvodnju boja i lakova. (Svjedočenje Shermana Williamsa (Paint Co.) prije Marihuana Tax Act-a (Zakona o porezu na marihuanu) američkog Kongresa iz 1937.g.)

[FONT=&quot]✔[/FONT] Model-T, auto koji je napravio Henry Ford bio je pogonjen benzinom konoplje a sam je automobil također bio izgrađen od konoplje! Na njegovom velikom imanju, Ford je fotografiran u vlastitom polju konoplje (ako se netko želi uvjeriti evo link na sliku http://www.newagecitizen.com/images/FordHempFarmera.JPG ). Automobil “napravljen od tla” imao je kontrolne ploče također izrađene od konoplje čija je čvrstoća 10 puta jača od čelika. (Popular Mechanics, 1941.)

[FONT=&quot]✔[/FONT] 1938. godine, konoplja je nazivana “Billion dollar crop” (“Usjev od milijardu dolara”). Tada je prvi put usjev koji donosi dobit imao poslovni potencijal da premaši zaradu milijardu dolara. (Popular Mechanics, veljača 1938.)

[FONT=&quot]✔[/FONT]Mechanical Engineering Magazine (veljača 1938.) je objavio članak pod naslovom “The Most Profitable and Desirable Crop that Can be Grown”(“Najprofitabilniji i najpoželjniji usjevi koji se mogu uzgajati.”). U članku je objavljeno da kad bi se konoplja uzgajala tehnologijom 20.-og stoljeća da bi usjevi konoplje bili jedni od najvećih poljoprivrednih usjeva u Americi i u svijetu.

Sljedeće informacije dolaze izravno iz 14-minutnog filma Ministarstva poljoprivrede SAD-a (United States Department of Agriculture) iz 1942.-e koji ohrabruje i podučava “patriotske američke poljoprivrednike” da proizvedu 350.000 jutara konoplje svake godine za ratne potrebe, citiram:

“... [Kada su] Grecian hramovi bili novi, konoplja je već bila davno poznata u službi čovječanstva. Tisućama godina, čak i tada, ova je biljka uzgajana za proizvodnju užadi i tkanine u Kini, te drugdje na istoku. Stoljećima prije, sve do 1850.-ih, gotovo svi brodovi koji su plovili zapadnim morima su imali užad i jedra izrađena od konoplje. Jer, za mornara, konoplja je bila neophodna ... Sada, sa filipinskim i istočno-indijskim proizvođačima konoplje koji je stavljaju u ruke japanaca ... američka konoplja mora zadovoljiti potrebe naše vojske i mornarice, kao i naše industrije ... Mornarica naglo troši svoje resurse. Kad se to potroši, američka konoplja mora opet doći, konoplja za privez brodova, konoplja za vuču, konoplja za pribor i opremu, konoplja nebrojene koristi na brodovima i na obali. Baš kao u dane kada je Stari hrabar čovjek plovio morima pobjednički, s jedrima od konoplje. Konoplja za pobjedu! (Hemp for victory!)”

Ovjereni dokaz iz Library of Congress (knjižnice Kongresa), koji je pronašao istraživač Jack Herer, opovrgava tvrdnje drugih vladinih agencija koje tvrde da ovaj film “Hemp for victory” iz 1942.-e (USDA film) ne postoji.

Uzgoj i proizvodnja konoplje ne štete okolišu. USDA Bulletin #404 je donio zaključak da konoplja proizvodi četiri puta više pulpe (srži, kaše) s najmanje četiri do sedam puta manje zagađenja.

Iz časopisa Popular Mechanics, veljača 1938:
“Ima kratku fazu vegetacije i rasta ... Može rasti u bilo kojoj državi ... Dugo korijenje prodire i ostavlja tlo u savršenom stanju za sljedeću godinu usjeva. Sa svojim gustim lišćem raste 2 do 3 metra iznad tla ... Konoplja, ti novi usjevi neizmjerno mogu doprinijeti američkoj poljoprivredi i industriji.”

1930.-ih, inovacije u poljoprivrednim strojevima bi izazvale industrijsku revoluciju kad bi se primijenili na konoplju. Samo ovaj resurs (konoplja) mogao je stvoriti milijune novih radnih mjesta koji bi stvorili tisuće kvalitetnih proizvoda. Konoplja, da nije zabranjena, je mogla izvesti Ameriku (a i čitav svijet) iz Velike Depresije (Great Depression).



UROTA

William Randolph Hearst (Citizen Kane) i Hearst Paper Manufacturing Division (Hearts proizvodnja papira) Kimberly-a Clark-a imali su u vlasništvu ogromne šumovite površine. Hearst tvrtka radila je uglavnom proizvode od papira. Patty Hearst-ov djed, razarač prirode zbog svoje osobne koristi, gubio je milijarde dolara zbog konoplje.

1937. godine, DuPont (kompanija koja znanstvenim radom stvara nove proizvode) je patentirala proces dobivanja plastike iz nafte i ugljena. Godišnje izvješće DuPont-a pozvalo je dioničare da investiraju u njenu novu petrokemijsku industriju. Sintetika kao što su plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rayon, dacron itd., sada su mogla biti napravljena od nafte. Prirodna industrijalizacija konoplje mogla je uništiti više od 80% DuPont-ovog poslovanja.





Joj joj joj, pošto imam previše slova za jedan post, nastavlja se u sljedećem....
 
10.07.2007
22
129
0
37
Andrew Mellon (DuPont-ov bankar) postao je Hoover-ov tajnik riznice (Hoover’s Secretary of the Treasury) i DuPont-ov glavni investitor. Imao je veze sa Morgan-ima, Rockefeller-ima i Rothschild-ima koji su bili tri najveće bankarske obitelji onda, i danas. Mellon je postavio Harry J. Anslinger-a (Mellon je bio stric Anslinger-ove žene) na najvišu poziciju Federalnog zavoda za narkotike i opasne droge (Federal Bureau of Narcotics and Dangerous Drugs), danas Agencija za suzbijanje droga, DEA (Drug Enforcment Agency)

Ovi financijski tajkuni često su održavali tajne sastanke. Konoplja je proglašena opasnom i prijetnjom za njihove multi-milijarderske kompanije. Kako njihova bogatstva ne bi nestala, konoplja se morala istrijebiti. Ti ljudi su uzeli ne baš jasnu riječ iz meksičkog slanga “marijuana” i gurnuli je u svijest amerikanaca, a kasnije i cijelog svijeta.

MEDIJSKA MANIPULACIJA

Žuti tisak cvijetao je kasnih 1920-ih i 1930-ih godina. Hearst-ove novine (Hearts je bio vlasnik mnogih novina diljem Amerike) objavljivale su priče da “marijuana” uzrokuje razne strahote, nasilja, silovanja... Ludila koja izaziva “marijuana” bila su naslovi novinskih članaka u to vrijeme. Čitatelji su na taj način podučavani da je izmišljena “marijuana” (ne spominjući uopće konoplju!) odgovorna za sve, od prometnih nesreća pa sve do gubljenja razuma.

Filmove poput Reefer Madness (1936.), Marijuana: Assassin of Youth (1935.) i Marijuana: Devil's Weed (1936.) kreirali su ti isti industrijalci kao propagandu koja je od kanabisa napravila javnog neprijatelja. Njihova svrha je bila da se dobije potpora javnosti u donošenju “anti-marijuana” zakona.

Pročitajte sljedeće citate iz filma The Burning Question, poznatijeg kao Reefer Madness:

* Nasilna droga;
* Djela šokantnih nasilja;
* Neizlječivo ludilo;
* Efekti koji uništavaju dušu;
* Pod utjecajem marijuane sjekirom je pobio cijelu svoju obitelj;
* Gore, i smrtonosnije od ovih droga što uništavaju dušu (kokain, heroin), je ludilo marijuane;

Reefer Madness nije završio s uobičajenim “The End” (“Kraj”), već je film zaključen s riječima “Tell your children!” (“Recite svojoj djeci!”) preko cijelog ekrana.

U 1930-ima, ljudi su bili jako naivni, čak do točke neukosti. Mase su bile kao ovce koje čekaju da njima zavlada nekolicina moćnika. Oni nisu imali autoritete. Dovoljno je bilo da vijest bude u tisku ili na radiju i mase su vjerovale da je to istina. Učili su tako svoju djecu a njihova djeca su odrasla i sad su roditelji djece koja znaju i koja se već godinama opiru ali bezuspješno jer šačica bogatih moćnika drže stvari u svojim rukama.

14. travnja 1937., prohibicijski Marijuana Tax Law (Marijuana Zakon o porezu), odnosno zakon koji zabranjuje konoplju, bio je izravno doveden u House Ways (Dom) i Means Committee (Odbor). Ovaj odbor je jedini koji je mogao predstaviti prijedlog zakona Domu, a bez da ga predstavi drugim odborima. Predsjednik Senata SAD-a, Ways i Means Committee-a, u to vrijeme, bio je Robert Doughton, pristalica DuPont-a. On je osigurao da zakon prođe Kongres.

Dr. James Woodward, liječnik i odvjetnik, svjedočio je prekasno (nakon što je zakon već donesen!) u ime American Medical Association (AMA, udruga liječnika Amerike). On je rekao Odboru (Committee) da je razlog zbog kojeg AMA nije ranije osudila Marijuana Tax Law (Marihuana Zakona o porezu) upravo taj što je Udruga tek saznala da je “marijuana” ustvari konoplja (!).

Samo nekolicina ljudi je, u to vrijeme, shvaćala da je smrtonosno ludilo o kojem su čitali na naslovnicama Hearst-a zapravo bila konoplja. AMA je zaključila da je cannabis lijek koji se mogao pronaći u brojnim ljekovitim proizvodima koji su se prodavali čitavo stoljeće prije toga.

U rujnu 1937., konoplja je postala ilegalna. Najkorisniji usjevi poznati čovjeku postali su droga i otada naš svijet pati.
Kongres je zabranio konoplju uz izgovor da je to najnasilnija droga poznata čovjeku. Harry Anslinger, koji je 31 godinu (!) bio voditelj Drug Commission (Komisije za drogu), promovirao je ideju da “marijuana” izaziva ekstremno nasilje kod konzumenta. Petnaestak godina kasnije, 1950-ih, pod komunističkom prijetnjom McCarthyism-a, Anslinger je rekao upravo suprotno: “marijuana toliko smiruje da se vojnici pod utjecajem neće htjeti boriti”.

Danas, naš planet je u očajničkoj nevolji. Zemlja je zagušljiva jer velike površine kišnih šuma (prašuma) nestaju. Zagađenje, otrovi i kemikalije ubijaju ljude. Ovi veliki problemi mogli bi nestati industrijalizacijom konoplje (to će se morati dogoditi, samo je pitanje vremena). Prirodna biomasa planeta Zemlje nam može dati sve energetske potrebe koje trenutno dobivamo od fosilnih goriva.Već smo potrošili 80% rezervi nafte i plinova. Potrebni su nam obnovljivi resursi. Konoplja može biti rješenje za goriva čije su cijene u drastičnom porastu.

MAGIČNA BILJKA

Konoplja ima višu kvalitetu vlakana nego što je imaju vlakna drveta. Daleko manje opasne kemikalije su potrebne da bi se dobio papir iz konoplje nego iz drva stabala. Papir doiven od konoplje vremenom ne žuti i vrlo je dugotrajan. Biljka raste vrlo brzo i dospijeva u jednoj sezoni dok je stablu potrebno vrijeme 50 godina i više (!).

Svi plastični proizvodi bi trebali biti pravljeni od ulja sjemenki konoplje. Plastika dobivena na taj način je biorazgradiva! Vremenom, ona bi se razgradila, a bez štete za okoliš. Plastika kakvu mi poznajemo bitno zagađuje okoliš. Ona se razgrađuje toliko sporo da će uskoro postati velik problem za Zemlju. Proces proizvodnje ogromnih količina prirodne (konopljine) plastike neće uništavati rijeke kao što je uništavaju DuPont i druge petrokemijske kompanije. Ekologija Zemlje se jednostavno ne uklapa u političke i planove naftne industrije. Konopljini proizvodi su sigurni i prirodni.

Lijekovi bi se trebali praviti od konoplje. Trebali bi se vratiti u dane kad je AMA podržala kanabis kao lijek. “Medicinska marihuana” se zakonski daje samo nekolicini ljudi, dok smo svi mi ostali prisiljeni na sustav koji se oslanja na kemikalije. Konoplja je samo zdrava za ljudski organizam.

Gladi u svijetu mogao bi doći kraj. Veliki raspon prehrambenih proizvoda se može dobiti od konoplje. Njene sjemenke su jedan od najvećih izvora bjelančevina u prirodi. Također, sadržavaju dvije esencijalne masne kiseline koje čiste naše tijelo od kolesterola. Ove se kiseline ne nalaze nigdje drugdje u prirodi! Konzumiranje sjemena konoplje je najbolja stvar koju možemo učiniti za svoje tijelo. Mogu se jesti kao i sve ostale jestive sjemenke a daleko su korisnije za organizam.

Odjeća bi se mogla izrađivati od konoplje. Odjeća od konoplje je izuzetno kvalitetna i dugog je vijeka. Ovako napravljenu odjeću mogli bi nositi i naši unuci. Danas, postoje tvrtke koje proizvode odjeću od konoplja, obično od 50% konoplje. Takve bi tkanine trebalo biti biti posvuda, ali umjesto toga, one su takoreći u “podzemlju”. Reklamiranje kvalitetnih konopljinih proizvoda nije dozvoljeno na našim “fašističkim” televizijama.

U Kentucky-u, saveznoj državi koja je ne tako davno bila najveći proizvođač konoplje, danas je zabranjeno nositi odjeću od konoplje! Možete li zamisliti da Vas bace u zatvor zbog nošenja kvalitetnih traperica?

Svijet je lud!. No, to ne znači da se morate pridružiti ludilu. Držite se zajedno. Širite vijest. Recite ljudima, a to uključuje i vašu djecu, istinu. Koristite proizvode od konoplje. Eliminirajte riječ “marijuana” i shvatite povjest koja ju je stvorila. Neka bude politički netočno govoriti i tiskati tu riječ. Borite se protiv propagande (koja je osmišljena tako da ide u prilog super bogatima) i laži. Konoplja se mora iskoristiti u budućnosti. Trebamo čist izvor energije kako bi spasili naš planet. Industrijalizirajte konoplju!

Alkoholne, duhanske i naftne kompanije daju više od milijun dolara svaki dan kako bi bili partneri sa Drug-Free America i drugim sličnim agencijama (sad se zapitajte zašto?). Svi smo već vidjeli njihove reklame. Njihov moto sada je: “Opasnije je nego što smo mislili.” (misleći pritom na konoplju – drogu(!)). Laži koje potiču iz moćnih korporacija, započele su još sa Hearst-om, a još su dobre i prolaze i danas.

Ispiranje mozgova se nastavlja. Danas nam reklame govore: “Ako kupite joint, doprinosite ubojstvima i ratovima bandi”. Najnovija anti-konopljina propaganda je: “Ako kupite joint ... promičete terorizam!”. Novim neprijateljem, “terorizmom” (koji je izmišljen isto kao i “marijuana”), mogu nam prati mozgove na bilo koji način koji im odgovara.

Postoji samo jedan neprijatelj, “prijateljski” ljudi kojima plaćamo porez, koji izazivaju ratove i uništavaju prirodu. Mi ih financiramo, a oni nam ubijaju svijet ravno ispred nosa.

13.000 Hrvata godišnje umre od posljedica pušenja duhanskih proizvoda. 200.000 ljudi u Europskoj Uniji umre svake godine smrću koju uzrokuje konzumiranje alkohola. Nikada i nigdje u svijetu nitko nije umro zbog korištenja kanabisa (!!).

Dakle, u cijeloj povijesti ljudskog roda nije zabilježena niti jedna smrt koja bi se mogla pripisati kanabisu. Naše društvo kažnjava konoplju ali dozvoljava uporabu ubojica: duhana i alkohola.

I opet ne ide sve ni u ovaj post, pa idemo u sljedeći....
 
10.07.2007
22
129
0
37
Konoplja treba biti deklasificirana i postavljena u ljekarne za ublažavanje stresa. Otvrdnuće i sužavanje arterija su loši, ali konoplja proširuje arterije, što je zdravo stanje. Mi smo bili toliko uvjetovani da smo mislili da je pušenje štetno. To nije slučaj za kanabis.

Unošenje THC-a, konopljine aktivne tvari, ima pozitivan učinak: ublažava astmu i glaukom (očni tlak). Također, ublažava mučnine uzrokovane kemoterapijom, otvara apetit i to je zdravo stanje bića.

Kažu da je stanje pod utjecajem kanabisa slično kao pijano stanje. Ali, istina je da kreativnost osobe može biti poboljšana pod utjecajem kanabisa. Percepcija vremena se lagano uspori tako da osoba bolje “osjeća” okolinu. Više cijeni sve umjetnosti, približi se prirodi i općenito postaje “svjesniji” pod utjecajem kanabisa. To je, ustvari, upravo suprotno stanje uma i tijela nego kao kod pijanog stanja.

Konoplja je vanzemaljska biljka. Postoje fizički dokazi da konoplja nije niti slična nijednoj drugoj biljci na ovom planetu. Pojedinci bi čak mogli pomisliti da ju je netko donio ovdje za dobrobit čovječanstva. Konoplja je jedina biljka kod koje se mužjaci (biljka muškog spola) pojavljuju na jedan, a ženke na drugi, vrlo različit način, i to je fizički vidljivo!

Nikad nitko ne govori o mužjacima i ženkama u biljnom svijetu, jer biljke ne pokazuju svoje spolove. Nijedna, osim konoplje (!). Da biste ustanovili spol bilo koje druge biljke na našem planetu, morate pogledati interno, u njen DNA. Npr., muška vlat trave (mislim na onu što se sadi po travnjacima i sl.) fizički izgleda isto kao i ženska vlat trave (to vrijedi i za ostale biljke). Biljka konoplje ima izražen spol. Uzgajivači znaju posjeći mužjaka prije nego što opraši ženke. Zašto? Zato jer najpotentnije cvijeće daje samo ženka.

Razlog zašto je ova čudesna, vrlo sofisticirana biljka budućnosti protuzakonita nema veze s tim kako ona utječe na nas.

Konoplja je zabranjena jer milijarderi žele ostati milijarderi!


“I posijat ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na ispaćenoj Zemlji”, Ezekiel, 34:29.

P.S. Mislim da riječ “droga” ne bi trebala biti korištena kao riječ koja pokriva sve kemijske tvari. Droge su poznate kao nešto loše. Jeste li svjesni da postoje legalne drogerije?! Da, u svakom gradu. Nevjerojatno. Svaka takozvana droga treba se razmatrati individualno. Kanabis je lijek, a ne droga. Mi se trebamo usuditi govoriti istinu, bez obzira kakav je zakon.
 

FunkyZ

Aktivan Član
16.03.2009
115
1
0
36
svaka ti dala za ovo... :)
moracu da te pokradem kad nadjem zgodno mesto :)
 

Petar Pan

Aktivan Član
18.07.2006
228
55
28
davno, davno sam ovo počeo prevoditi, baš ovaj tekst. i onda odustao, a ne znam ni sam zašto. baš mi je drago da si ti to sad napravio, bravo!!! :clap:

p.s. imaš +1 rep od mene
 
24.06.2009
15
2
0
33
najljepsa ti dala Triptico!
samo kad bi mogli ovo pokazati ostatku zatupljenog svijeta di bi nam bio kraj!
TRAVA NIJE DROGA!
KONOPLJA ZA POBJEDU! xD
 
10.07.2007
22
129
0
37
Upravo to, izgleda da su oni nas sjebali tako što su nam lijek pretvorili u drogu šireći vijesti o nekakvoj marihuani koja radi ovo ono. Pa mi kad pričamo i pišemo ili kad izađemo prosvjedovati za legalizaciju vičući "Legalizirajte marihuanu", "Pušim, pa što!", "Trava nije droga", "Hoćemo lake i teške droge" i usto “DAJTE NAM IZBORA” nekome tko nema pojma (a većina nema pojma) zvučimo kao ništa drugo nego "Dozvolite nam da se drogiramo i da ništa ne radimo". Što da drugo ljudi misle nego da smo skupina luđaka koja želi zlo njima i njihovoj djeci. Jer, očigledno je da time tražimo nešto što bi postigli samo za SEBE a to u očima javnosti ispada sebično i zato smo mi uvijek manjina.

Naš je zadatak javnost informirati o konoplji, odnosno kanabisu (cannabis sativa), ali nikako o marihuani jer jedino javno mijenje je “Marihuana je droga” :ludaci_lol: (a ako je cannabis sativa = marihuana onda to ne stoji jer cannabis sativa je biljka, isto kao što je heroin droga a mak biljka, pa čitav svijet zna da mak nije heroin), i to je činjenica koja je ugrađena u svijest velike većine, ali čak i nas nazovimo aktivista i zato smo zarobljeni u ilegalnom svijetu konoplje.

Nitko i nikad u povjesti nije “zabranjivao” (stavljam ovaj izraz u navodnike jer mi uopće nije jasno kako netko može zabraniti biljku) sve do pojave biznisa. Na još veću žalost, konoplja nije jedini primjer u svijetu gdje se priroda iskorištava na sav mogući način kako bi se došlo do zarade. Mi smo u vremenu kad upravo to počinjemo shvaćati a jedan noviji primjer biljke koja je kod nas i u Europskoj Uniji i dalje ilegalna je stevija, biljka koja je odnedavna legalna u SAD-u ( http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=35244 , http://www.durmitorcg.com/forum/viewtopic.php?f=7&t=7282 ).

Nitko ne može i ne smije zabraniti prirodu u njenom vlastitom obliku. Raznim postupcima obrade iskorištavamo ju kako bismo dobili nužne stvari za bolji život. Recimo, kemijskom obradom crpimo maksimum iz šećerne repe i šećerne trske, izvlačimo glukozu i fruktozu kako bi dobili šećer koji je štetan za zdravlje ali odlučili smo da nam je prijeko potreban u svakodnevnoj prehrani. Sve da i nađemo bolje rješenje od šećer (možda gore navedena stevija), kako zabraniti trsku od koje netko drugi može napraviti biodizel. :knockknock:
Tako, naprimjer, kad bi se alkohol zabranio, kako zabraniti ječmeni slad od kojeg se inače prave pivo i viski, a netko drugi od njega pravi visokokvalitetno brašno; ili vinovu lozu, čiji su plodovi zdravi za organizam.
Isto to vrijedi i za duhan. Duhan će se uvijek koristiti jer on je dio prirode i kao takav je korišten tisućama godina za razne namjene. Može se zabraniti proizvodnja i prodaja proizvoda dobivenih od biljaka i njihovo reklamiranje (ako većina odluči), ali NEDOPUSTIVO je da čovjeku kao pojedincu netko zabrani mogućnost slobodnog izbora da istražuje i koristi bilo koji dio prirode u njenom prirodnom obliku. Većina će odlučiti da li proizvod koji je netko napravio obradom neke biljke iz prirode ima više štete ili koristi. Korištenje biljke u osobne svrhe ne smije biti zabranjeno. Sve to vrijedi i za konoplju, iz koje bi se kemijskom obradom također vjerojatno mogle dobiti i neke vrlo štetne supstance, ali i kvalitetna zdrava hrana, odjeća, lijekovi… Cannabis sativa, u svom prirodnom stanju, osušena, bez daljnje obrade, je pogodna za različite načine konzumacije, jedenjem i pušenjem, a ne djeluje kao opijat.


Trebamo biti realni, svi znaju “Heroin je droga” ali ti isti znaju i da “Mak je dobar za kolače”. Znaju oni i “Marihuana je droga” ali ne znaju za konoplju koja je lijek, hrana, odjeća, gorivo, poslovna mogućnost (konoplja će biti odličan biznis u brojnim granama industrije), PRILIKA!

Na primjer, evo baš nedavno ja sa svojom bakom koja pati od reume i baš joj pričam kako postoji mast od neke biljke kanabis koja ublažava reumatske bolove a ona se sva zainteresirala jer stvarno je koljena bole, teško hoda. Međutim, kad sam joj rekao da ne može dobiti tu mast jer je biljka od koje se pravi zabranjena, nije mogla vjerovati. – Kako zabranjena? – rekla mi je. - To ti je ona biljka što je zovu marihuana, trava, znaš? – odgovorio sam. S izrazom lica djeteta (koje kao kad nauči nešto novo), ostala je zbunjena i začuđena ( kao - Pa kako to?) Znala je ona što je to marihuana jer uvijek nam je govorila “Čuvajte se dico one bidne trave”.

Takva je većina starije populacije i oni su potpuno krivo informirani (nemaju pojma). Oni vjeruju u sve što se nalazi na tv-u i u novinama. Populacija srednje dobi odgojena je od strane tih istih sada staraca i oni su radna populacija koja bi mogla imati velike koristi od konoplje kad bi se bolje informirala, kako zbog lijekova i hrane, tako i zbog odjeće. Međutim, odgoj ostaje u krvi i teško ga je odbaciti (onakav si kako si odgojen kao mali) pa ta populacija malo teže popušta nećemu što nije njihovih uvjerenja (ljudi su se oduvijek bojali onoga o ćemu nemaju znanja). Mi mladi ljudi, koji smo u ovom trenutku najinformiranija populacija, uviđamo probleme koji su nastali i još nastaju, te upozoravamo na njih a ne možemo ništa poduzeti jednostavno iz razloga što nemamo toliku moć upravo radi društva koje ta krivo podučena generacija nameće. Tu dolazi do konflikta između generacija i sigurno će doći do bitnih promjena.


Te srednje i starije populacije su većinski glasači u ovoj zemlji i kad bi dobre strane konoplje bile u medijima, izazvale bi kod njih daleko veću pažnju i zainteresiranost (na našim prostorima ljudi su podosta neinformirani i slabog obrazovanja, mnogi nebi uopće poistovijetili marihuanu sa konopljom ili kanabisom). Zamislite kad bi u javnosti (a ovdje mislim u prvom redu na tv i tisak, ali i na ne manje važno aktivno informiranje manjih masa ljudi, naših prijatelja, kolega, susjeda i sugrađana, od strane nas samih) često viđali naslove i slušali priče kao “Konoplja kao lijek”, “Magična biljka s dalekog Istoka”, “Izliječite se od nesanice”, “Ublažite reumatske bolove” “Ljekovitost kanabisa i kanabisovog ulja”, “Kanabis: Lijek za PTSP”, “Kanabis-turizam”, “Usjevi od milijun dolara”, “Konopljom iz krize”…. Sigurno bi promijenilo svijest građana.




Mi imamo pravo glasa ali ne i slobodnog izražavanja jer zakon brani da promičemo cannabis sativu jer ju je definirao kao drogu a zabranjeno je promicati drogu. Uskraćen nam je izbor! Kad bi netko mogao financirati neke neovisne novine ili tv pa da promiče istinu o konoplji (a tako i o drugim stvarima), tada bi se lagano mijenjalo stanje svijesti u narodu i ono naše “Dajte nam izbora” uz naslove, plakate i povike “Umirem a imam lijek”, “Ne želim se trovati kemijskim tabletama”, “Kanabis-turizam”, “Ima nas i nije nas malo”, “Konoplja je lijek”…., bi tada imalo puno više smisla i sigurno bi se promijenilo mijenje, ali korumpiranost brani da se to dogodi.

Nema dekriminalizacije. Dekriminalizacija nije ništa drugo nego “Ajde kad ste već tako uporni onda možete imati malo, za osobnu uporabu”, a što je to nego kompromis, I to takav da opet ne ostavlja nikakvu mogućnost iskorištenja te biljke za veće ciljeve. Legalizacija je ono što je potrebno i ona će se dogoditi tek kad bude morala, a to će nažalost biti tek kad ovi bogati iscrpe sve slične resurse a svijet postane očajan.

Zamislite koliko se papira proizvodi danas. Većina toga proizvodi se kročenjem tih tropskih šuma koje su ogromne površine i koje su toliko potrebne planetu da njihovo nestajanje bitno utječe na klimatske promjene. Godišnje se kroči 125.000 km kvadratnih tih šuma i to uglavnom radi papira (manji dio zbog namještaja i građevinskih dasaka). Ljudi su već prokrčili 50% toga, i to samo u zadnjih 100 godina, zato jer je nekom majmunu isplativije radit s tim nego s konopljom ili bilo čim drugim. I tako je u svim industrijama, od poljoprivrednih do farmaceutskih, i u svim sferama ovog zaduženog društva. :signs054:
 
09.07.2009
42
5
0
33
Bas to kad ti kazes: "legaliziraj travu". Sto ce ljudi koji ne puse ili neznaju o tome pomisliti nego: vidi ga oce da se napusava, i onda kaze: ma ne da triba legalizirat nego jos kazne postroziti.


Triba opravo to sto Triptico kaze oglasavat narod u pojmu biljke a ne droge.

Zamisli jbt po zg-u jumbo plakati tipa: "Oslobodite biljku" "Saznajte istinu posjetite www.vutra.org" ovo www cisto za one malo gluplje koji nekuze da je vutra.org net stranica.
Ili jbt reklamu na tv-u, u novinama za tren bi bili informirani btw mislin da bi ljudi vise volili citati tekst "istina o travi" nego kako je neka kuja operirala nos ili stavila silikone.
 
09.07.2009
42
5
0
33
heh oni samo pisu o tome ne stavljaju slike da bar ima slika druga stvar evo vec 2 dana na naslovnici 24 sata kerum i ona njegova ljadro pa pustite covika na miru,jbt nek preimenuju u 24 traca a za sise i te stvari ima pun k stranica i puno bolje nego slika sisa. sry na off topicu
 
24.06.2009
15
2
0
33
mislim da se trava neće legalizirati još barem 50 godina dok se ne istrijebe neuke generacije zatupljivane ''marijuanom'' i dok se ne potroše zalihe nafte, ali tu su još uvijek farmaceutske kompanije koje će kočiti legalizaciju još 50 godina, onda je tu još stoka gladna novaca i glupi neuki neobrazovani ljudi kojima nemožeš utuviti u glavu da kanabis nije droga i da se jointom ne bodemo u venu :S

sry za oftopic ovo bi valjda trebalo u legalizaciju ic
 
  • Sviđa mi se
Reactions: Styx
06.10.2009
40
1
0
34
1. svaka cast za tekst
2. polako .. treba se pocet polako.. dajte ljudima da citaju ovo s vremena na vrjeme polako nesto ce se i pokrenuti... imat cemo i mi svoje vrjeme :D
 
  • Sviđa mi se
Reactions: vutrolizac1950

Sha

01.03.2009
2
1
0
39
Mozgam mozgam i sto vise mozgam to mi stvar izgleda sjebanije . . :ludaci_lol:


Hoce li se generacija ´´Baby Luzera´´ morati torpedirati poput kamikaza na trenutacne bogove ljudskog univerzuma aka lobije da bi uopce postigli ikakav ucinak ili ce, nas omladinu, bioloski jos nerazgradjenu zivotnim rabotanjem spasiti mali :alien555: ?
Ma nijedno, bojim se.

Sloboda izbora je fantomska kategorija u zemlji cudesa uncle Sam-ovi se igraju bez pravila i granica s olovnim vojnicima, koji, dizertirajuci s vremena na vrijeme izlaze na ulice i marshiraju sa svojim sarenim papiricima i parolama, veseleci se sto u zajednistvu i slozi zivot osjecaju zivotnijim a svoje duse manje olovnima . . U slobodno vrijeme pusi se trava i `roni se na dah`. Ali stvari u perspektivi pokazuju da legalizacija jedne biljke cini najmanji dio naseg problema, u krajnjoj liniji, pasivni otpor i mlitava neodlucnost koju zovemo vjera u bolje sutra ne nudi alternativu. A ni otvoreni otpor takodjer. Dapace. Znamo tko nam je opozicija i kakve su njene metode discipliniranja neistomisljenika. Sve dok samo masemo svojim`papiricima` bezazleni smo makar i oku mnogima neugodni, nema razloga da nas se dira. A probamo li se organizirati i djelovati iole smislenije, poput vutra.org platforme istupajuci javnim djelovanjem pitam se koliko bi nama ili ikome drugome trebalo da postignemo status drzavnih neprijatelja, dakle terorista, dame i gospodo. Covijek dok ne dozivi, ne vjeruje.
Cini mi se realnom sansa da ce, u trenutku kad se aktualne ekonomske sirovine istrose doci do legalizacije doticne biljcice u korist, pogodite koga :popcorn:? Velikih multikorp lobija koji su ekonomski i politicki suvereni, mogu i vec su ucijenili harac svakoj lokalnoj i medjunaodnoj zajednici na ovom svijetu potkopavajuci svoje trzisne konkurente. Opet, ne radi se samo o trenutku, to je cijeli pomno iskrojeni plan koji se prodaje pd `procese integracija` a potencijal ove biljcice zbilja je nemoguce ekonomski zanemariti. `Slobodno trziste`,`Europa bez granica`. . uskoro se lako moze desiti da cemo svi biti slobodni uzgajati/pusiti zeleno kolko nas volja, za vlastite potrebe, a da s druge strane nemamo sto jesti . . U zemlji cudesa, a svjedocili smo stostacemu, sve je moguce.
 
  • Sviđa mi se
Reactions: Meskalito
13.02.2008
21
1
0
40
Kratko i jasno: ilegalna je zato jer je država ne može oporezovati. Iz tog razloga je alkohol legalan - mi se opijamo a država ubire danak. Da travu proglase legalnom, svak bi je imao na balkonu.
Tako da sam uvjerenja da se u bližoj budućnosti nažalost neće ništa promjeniti po tom pitanju.
 
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.