Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Sport
Ronjenje s bocama
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Papa Romeo" data-source="post: 219130" data-attributes="member: 16675"><p> <table style='width: 100%'><tr><td>MIslim da ovo puno bolje objasnjava desavanja sa nasim organizmom pod vodom i na povisenom pritisku, sa malom opaskom u tekstu koju cu navesti Post Scriptum, iliti Post Copy-Pasteum <img src="" class="smilie smilie--sprite smilie--sprite1" alt=":)" title="Smile :)" loading="lazy" data-shortname=":)" /></td><td></td></tr><tr><td><strong><span style="color: #000080"><br /> ŠKOLA RONJENJA NA DAH ZA KLINCE 3.dio<br /> </span></strong> <table style='width: 100%'><tr><td><img src="http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-1.jpg" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></td><td><img src="http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-2.jpg" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></td><td><img src="http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-3.jpg" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></td></tr><tr><td><strong>P R I T I S A K</strong><br /> <br /> Kada ronite ispod površine, voda koja vas okružuje pritišće vaše tijelo. Tlak utječe na one dijelove tijela koji su ispunjeni zrakom. Zračni prostori u tijelu su sinusi, pluća i uši. Povišeni tlak pritišće vaše zračne prostore.<br /> <br /> U ušima možete osjećati lagani pritisak. On će postati vrlo neugodan ako ne izjednačite tlak. Možda ste to već osjetili kada ste ronili po dnu dubokog bazena. Neki ljudi osjećaju pritisak u ušima drugačije od drugih. Ne brinite! Naučit ćete kako izjednačiti tlak, tako da vas neće pritiskati. Ne možete osjećati pritisak u plućima i sinusima jer se oni automatski prilagode. </td><td>Vaše uši osjećaju pritisak jer ih voda (koja ih okružuje) pritišće. To uzrokuje rastezanje bubnjića. Preveliko rastezanje bubnjića može jako boljeti, što nije dobro! Da biste izjednačili tlak: zatvorite dišne puteve nosa, te zatvorite usta.<br /> <br /> Nježno izdahnite usmjerujući zrak u srednje uho. Osjetit ćete promjenu i možda ćete ćuti “klik”, kao kada se dižete liftom na visoki kat. Važno je da naučite nježno izdisati. Nakon malo vježbe mnogi ronioci mogu izjednačiti tlak gutanjem. </td><td>MOŽETE SPRIJECITI PRITISAK U UŠIMA. <br /> <br /> Jednostavno izjednačite tlak u unutarnjem uhu u odnosu na okolni tlak. Vježba je najvažniji dio. Kada zaranjate započnite s izjednačavanjem prije no što osjetite pritisak u ušima. <br /> <br /> Nastavite izjednačavati cijelo vrijeme dok zaranjate, tj. dok ne dođete do planirane dubine. Uši vas nikad ne smiju boljeti. Ako vas bole izronite, prekinite ronjenje i odmorite se. </td></tr><tr><td><img src="http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-4.jpg" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></td><td><img src="http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-5.jpg" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></td><td><img src="http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/beq_017.jpg" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></td></tr><tr><td><strong>P O T H L A Đ I V A N J E</strong><br /> <br /> <strong> Hipotermija</strong> je padanje temperature tijela toliko nisko da se tijelo ne može samo ponovo zagrijati. Kada vam je hladno počnete drhtati. Drhtanje je način na koji se tijelo pokušava zagrijati. Ako se tijelo toliko rashladi da ni drhtanje ne pomaže nastupit će hipotermija. Ovo se roniocima može desiti ako ostanu predugo u vodi bez obzira bila ona hladna ili topla.<br /> <br /> Najopasnija činjenica kod hipotermije jest da se može desiti a da osoba nije svjesna što se događa. Osoba se može osjećati nespretno i zbunjeno, a drhtanje može prestati jer više nema osjećaja za hladnoću. Pothlađivanje možete izbjeći tako da : <br /> <br /> <strong> 1. </strong> Izađete iz vode kada vama ili vašem partneru postane prehladno. <br /> <br /> <strong> 2. </strong> Nosite odgovarajuću zaštitu za tijelo kao što je mokro odijelo. <br /> <br /> <strong> 3. </strong> Pratite ponašanje vašeg partnera. Izađite iz vode ako vaš partner počne nekontrolirano drhtati ili se čudno ponaša. <br /> <br /> Što trebate učiniti ako vi ili vaš partner dobijete hipotermiju: <br /> <br /> 1. POZOVITE POMOĆ. Pozovite spasioca, policajca, ili neku odraslu osobu da vam odmah pomogne. <br /> <br /> 2. Skinite mokru odjeću i osušite se. Obucite suhu i toplu odjeću. Popite toplu tekućinu. <br /> <br /> <strong> ZAPAMTITE: DA BISTE IZBJEGLI HIPOTERMIJU IZAĐITE IZ VODE KADA POČNETE OSJECATI HLADNOCU</strong> </td><td><strong>H I P E R V E N T I L A C I J A</strong><br /> <br /> Disanje je vrlo važno. Za disanje nam je potreban zrak. Zrak sadrži 21% kisika. Kisik omogućava rad srca i razmišljnje. Kada udahnemo u sebe unosimo kisik koji je dio zraka koji udišemo. <br /> <br /> U plućima kisik ulazi u krv. Naša je krv kao autobus. Kako autobus putuje, kisik silazi na stanicama i pomaže srcu da pumpa, tijelu da se pokreće, plućama da dišu, i mozgu da misli. Kada sav kisik iziđe iz autobusa, iskorišteni kisik osnosno ugljični dioksid ulazi u autobus i vozi se natrag do pluća. <br /> <br /> Kada izdišemo dopuštamo iskorištenom kisiku, koji je sada ugljični dioksid da iziđe iz našeg tijela. Vaš mozak zna kada i koliko udisati i izdisati po količini ugljičnog dioksida kojeg osjeća u plućama. Kada udahnete vaša su pluća puna friškog kisika. Kada se kisik zamijeni ugljičnim dioksidom vaš vam mozak kaže da udahnete. Kada izdahnete ugljični dioksid završava jedan ciklus disanja. <br /> <br /> Sa svakim novim udahom započinje novi ciklus. Kako se ovaj proces dešava za cijelo vrijeme disanja, kako možemo disati previše? Kako možemo hiperventilirati? <strong><br /> <br /> Hiperventiliranje</strong> je način zavaravanje mozga, tako da on misli da tijelo ne treba disati. Ako hiperventiliramo, ugljični dioksid prebrzo izlazi iz tijela. Bez dovoljno ugljičnog dioksida koji govori mozgu da diše, mozak misli da tijelu ne treba kisik. <br /> <br /> Što se može desiti roniocu poslije hiperventilacije? Najvjerojatnije ronilac neće osjećati potrebu za disanjem jer je mozak prevaren. Mozak će prestati razmišljati jer nema dovoljno kisika koji mu je potreban. Kada mozak prestane razmišljati tijelo prestaje dobivati njegove poruke. Tijelo prestaje raditi i dolazi do nesvjestice. Nesvjestica znači da mozak ne razmišlja i da se tijelo ne može pomicati. </td><td><strong> Hiperventilacija</strong> je opasna za ronioce na dah. Zamislite da zaspite pod vodom. To uopće nije preporučljivo, a još je manje zdravo! Ronioci na dah koji ne znaju za hiperventilaciju se mogu onesvjestiti pod vodom. To se naziva nesvjestica plitke vode, jer se može desiti i u plitkoj i u dubokoj vodi. <br /> <br /> Ronioci na dah ne bi smjeli hiperventilirati. <br /> <br /> <strong> 1.</strong> Nemojte hiperventilirati. Uvijek dišite normalno. <br /> <strong> 2.</strong> Završite zaron kad osjetite potrebu za zrakom. <br /> <strong> 3.</strong> Održavajte dobru kondiciju i vježbajte. Opustite se i odmorite između ronjenja. <br /> <br /> Kako ostati pod vodom duže ako ne smijemo hiperventilirati? Ronioci na dah mogu ostati pod vodom duže jačajući pluća i tijelo vježbanjem. Što više vježbamo ronjenje na dah, to će naše tijelo i pluća moći duže izdržati bez kisika. Kao što vježbanje pomaže jačanju tijela, tako vježbanje podvodnog plivanja i ronjenja na dah jača naša pluća. Naše tijelo ne može odmah postati jako, već je za to potrebno vrijeme. <br /> <br /> <strong><em> Zato zapamtite: vježbajte što češće! Ako ne možete ići vježbati na more, vježbajte plivanjem u bazenu ili nekom drugom aktivnošću. </em></strong><br /> <br /> Pametni ronioci na dah znaju spriječiti nesvjesticu plitke vode slijedeći 4 sigurnosna pravila maloprije nabrojena. Zapamtite ta pravila i uvijek ih se pridržavajte bez obzira ronili u bazenu ili otvorenoj vodi. Kada vježbate ronjenje na dah ili plivanje, važno je: <br /> <strong> 1.</strong> Uvijek vježbajte sa partnerom. <strong> 2.</strong> Zamolite spasioca ili instruktora da vas nadgleda. Recite im što ćete vježbati i raditi. <br /> <strong> 3.</strong> Vježbajte kraće zarone da biste došli do dugih. <br /> <strong> 4.</strong> Uzmite dovoljno odmora između treninga ronjenja na dah. </td></tr></table></td><td></td></tr></table><p></p><p></p><p></p><p>P.S. Ne cuje se nikakav "klik" prilikom izjednacavanja pri zaronu, "klik" se desava pri penjanju na vecu nadmorsku visinu kada usled nizeg vazdusnog pritiska bubne opne bivaju napregnute iz unutrasnjeg dijela uha prema vani, a do kliktanja dodje nakon gutanja (pokret koji pravimo zdrijelom i korijenom jezika kao da gutamo hranu) a posledica je naglog izjednacavanja pritiska u unutrasnjem uhu sa atmosferskim pritiskom.</p><p></p><p>Kod ronjenja sa bocam je bitno da od samog pocetka zarona pocnete izjednacavati pritisak, jer ako vas uho zaboli na nesto vecoj dubini 20-30 metara ne smijete naglo izranjati zbog dekompresione bolesti, a o tome drugi put.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Papa Romeo, post: 219130, member: 16675"] [TABLE] [TR] [TD]MIslim da ovo puno bolje objasnjava desavanja sa nasim organizmom pod vodom i na povisenom pritisku, sa malom opaskom u tekstu koju cu navesti Post Scriptum, iliti Post Copy-Pasteum :)[/TD] [TD="width: 15"][/TD] [/TR] [TR] [TD="colspan: 2"][B][COLOR=#000080] ŠKOLA RONJENJA NA DAH ZA KLINCE 3.dio [/COLOR][/B] [TABLE] [TR] [TD="align: center"][IMG]http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-1.jpg[/IMG][/TD] [TD="align: center"][IMG]http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-2.jpg[/IMG][/TD] [TD="align: center"][IMG]http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-3.jpg[/IMG][/TD] [/TR] [TR] [TD][B]P R I T I S A K[/B] Kada ronite ispod površine, voda koja vas okružuje pritišće vaše tijelo. Tlak utječe na one dijelove tijela koji su ispunjeni zrakom. Zračni prostori u tijelu su sinusi, pluća i uši. Povišeni tlak pritišće vaše zračne prostore. U ušima možete osjećati lagani pritisak. On će postati vrlo neugodan ako ne izjednačite tlak. Možda ste to već osjetili kada ste ronili po dnu dubokog bazena. Neki ljudi osjećaju pritisak u ušima drugačije od drugih. Ne brinite! Naučit ćete kako izjednačiti tlak, tako da vas neće pritiskati. Ne možete osjećati pritisak u plućima i sinusima jer se oni automatski prilagode. [/TD] [TD]Vaše uši osjećaju pritisak jer ih voda (koja ih okružuje) pritišće. To uzrokuje rastezanje bubnjića. Preveliko rastezanje bubnjića može jako boljeti, što nije dobro! Da biste izjednačili tlak: zatvorite dišne puteve nosa, te zatvorite usta. Nježno izdahnite usmjerujući zrak u srednje uho. Osjetit ćete promjenu i možda ćete ćuti “klik”, kao kada se dižete liftom na visoki kat. Važno je da naučite nježno izdisati. Nakon malo vježbe mnogi ronioci mogu izjednačiti tlak gutanjem. [/TD] [TD]MOŽETE SPRIJECITI PRITISAK U UŠIMA. Jednostavno izjednačite tlak u unutarnjem uhu u odnosu na okolni tlak. Vježba je najvažniji dio. Kada zaranjate započnite s izjednačavanjem prije no što osjetite pritisak u ušima. Nastavite izjednačavati cijelo vrijeme dok zaranjate, tj. dok ne dođete do planirane dubine. Uši vas nikad ne smiju boljeti. Ako vas bole izronite, prekinite ronjenje i odmorite se. [/TD] [/TR] [TR] [TD="align: center"][IMG]http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-4.jpg[/IMG][/TD] [TD="align: center"][IMG]http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/sl3-5.jpg[/IMG][/TD] [TD="align: center"][IMG]http://www.morsko-prase.hr/ronjenje/skola/beq_017.jpg[/IMG][/TD] [/TR] [TR] [TD][B]P O T H L A Đ I V A N J E[/B] [B] Hipotermija[/B] je padanje temperature tijela toliko nisko da se tijelo ne može samo ponovo zagrijati. Kada vam je hladno počnete drhtati. Drhtanje je način na koji se tijelo pokušava zagrijati. Ako se tijelo toliko rashladi da ni drhtanje ne pomaže nastupit će hipotermija. Ovo se roniocima može desiti ako ostanu predugo u vodi bez obzira bila ona hladna ili topla. Najopasnija činjenica kod hipotermije jest da se može desiti a da osoba nije svjesna što se događa. Osoba se može osjećati nespretno i zbunjeno, a drhtanje može prestati jer više nema osjećaja za hladnoću. Pothlađivanje možete izbjeći tako da : [B] 1. [/B] Izađete iz vode kada vama ili vašem partneru postane prehladno. [B] 2. [/B] Nosite odgovarajuću zaštitu za tijelo kao što je mokro odijelo. [B] 3. [/B] Pratite ponašanje vašeg partnera. Izađite iz vode ako vaš partner počne nekontrolirano drhtati ili se čudno ponaša. Što trebate učiniti ako vi ili vaš partner dobijete hipotermiju: 1. POZOVITE POMOĆ. Pozovite spasioca, policajca, ili neku odraslu osobu da vam odmah pomogne. 2. Skinite mokru odjeću i osušite se. Obucite suhu i toplu odjeću. Popite toplu tekućinu. [B] ZAPAMTITE: DA BISTE IZBJEGLI HIPOTERMIJU IZAĐITE IZ VODE KADA POČNETE OSJECATI HLADNOCU[/B] [/TD] [TD][B]H I P E R V E N T I L A C I J A[/B] Disanje je vrlo važno. Za disanje nam je potreban zrak. Zrak sadrži 21% kisika. Kisik omogućava rad srca i razmišljnje. Kada udahnemo u sebe unosimo kisik koji je dio zraka koji udišemo. U plućima kisik ulazi u krv. Naša je krv kao autobus. Kako autobus putuje, kisik silazi na stanicama i pomaže srcu da pumpa, tijelu da se pokreće, plućama da dišu, i mozgu da misli. Kada sav kisik iziđe iz autobusa, iskorišteni kisik osnosno ugljični dioksid ulazi u autobus i vozi se natrag do pluća. Kada izdišemo dopuštamo iskorištenom kisiku, koji je sada ugljični dioksid da iziđe iz našeg tijela. Vaš mozak zna kada i koliko udisati i izdisati po količini ugljičnog dioksida kojeg osjeća u plućama. Kada udahnete vaša su pluća puna friškog kisika. Kada se kisik zamijeni ugljičnim dioksidom vaš vam mozak kaže da udahnete. Kada izdahnete ugljični dioksid završava jedan ciklus disanja. Sa svakim novim udahom započinje novi ciklus. Kako se ovaj proces dešava za cijelo vrijeme disanja, kako možemo disati previše? Kako možemo hiperventilirati? [B] Hiperventiliranje[/B] je način zavaravanje mozga, tako da on misli da tijelo ne treba disati. Ako hiperventiliramo, ugljični dioksid prebrzo izlazi iz tijela. Bez dovoljno ugljičnog dioksida koji govori mozgu da diše, mozak misli da tijelu ne treba kisik. Što se može desiti roniocu poslije hiperventilacije? Najvjerojatnije ronilac neće osjećati potrebu za disanjem jer je mozak prevaren. Mozak će prestati razmišljati jer nema dovoljno kisika koji mu je potreban. Kada mozak prestane razmišljati tijelo prestaje dobivati njegove poruke. Tijelo prestaje raditi i dolazi do nesvjestice. Nesvjestica znači da mozak ne razmišlja i da se tijelo ne može pomicati. [/TD] [TD][B] Hiperventilacija[/B] je opasna za ronioce na dah. Zamislite da zaspite pod vodom. To uopće nije preporučljivo, a još je manje zdravo! Ronioci na dah koji ne znaju za hiperventilaciju se mogu onesvjestiti pod vodom. To se naziva nesvjestica plitke vode, jer se može desiti i u plitkoj i u dubokoj vodi. Ronioci na dah ne bi smjeli hiperventilirati. [B] 1.[/B] Nemojte hiperventilirati. Uvijek dišite normalno. [B] 2.[/B] Završite zaron kad osjetite potrebu za zrakom. [B] 3.[/B] Održavajte dobru kondiciju i vježbajte. Opustite se i odmorite između ronjenja. Kako ostati pod vodom duže ako ne smijemo hiperventilirati? Ronioci na dah mogu ostati pod vodom duže jačajući pluća i tijelo vježbanjem. Što više vježbamo ronjenje na dah, to će naše tijelo i pluća moći duže izdržati bez kisika. Kao što vježbanje pomaže jačanju tijela, tako vježbanje podvodnog plivanja i ronjenja na dah jača naša pluća. Naše tijelo ne može odmah postati jako, već je za to potrebno vrijeme. [B][I] Zato zapamtite: vježbajte što češće! Ako ne možete ići vježbati na more, vježbajte plivanjem u bazenu ili nekom drugom aktivnošću. [/I][/B] Pametni ronioci na dah znaju spriječiti nesvjesticu plitke vode slijedeći 4 sigurnosna pravila maloprije nabrojena. Zapamtite ta pravila i uvijek ih se pridržavajte bez obzira ronili u bazenu ili otvorenoj vodi. Kada vježbate ronjenje na dah ili plivanje, važno je: [B] 1.[/B] Uvijek vježbajte sa partnerom. [B] 2.[/B] Zamolite spasioca ili instruktora da vas nadgleda. Recite im što ćete vježbati i raditi. [B] 3.[/B] Vježbajte kraće zarone da biste došli do dugih. [B] 4.[/B] Uzmite dovoljno odmora između treninga ronjenja na dah. [/TD] [/TR] [/TABLE] [/TD] [/TR] [/TABLE] P.S. Ne cuje se nikakav "klik" prilikom izjednacavanja pri zaronu, "klik" se desava pri penjanju na vecu nadmorsku visinu kada usled nizeg vazdusnog pritiska bubne opne bivaju napregnute iz unutrasnjeg dijela uha prema vani, a do kliktanja dodje nakon gutanja (pokret koji pravimo zdrijelom i korijenom jezika kao da gutamo hranu) a posledica je naglog izjednacavanja pritiska u unutrasnjem uhu sa atmosferskim pritiskom. Kod ronjenja sa bocam je bitno da od samog pocetka zarona pocnete izjednacavati pritisak, jer ako vas uho zaboli na nesto vecoj dubini 20-30 metara ne smijete naglo izranjati zbog dekompresione bolesti, a o tome drugi put. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Sport
Ronjenje s bocama
Top
Bottom