Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Medicina
Seme kanabisa - izvor zdravlja
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="wootrizza" data-source="post: 149531" data-attributes="member: 19080"><p>...</p><p>Sposobnost tela da se odupre i preventira bolest se ogleda u brzini kojom telo može stvoriti neophodne količine antitela koje će odbiti ili ugušiti inicijalni napad. Seme konoplje nam pruža izvrstan izvor globulinskog materijala. Jedenjem semenki konoplje mi našem telu obezbeđujemo rezervoar izvora imunoglobulina neophodnih za stvaranje antitela koja će se boriti i preventirati bolesti. Uz sve to, od semena konoplje dobijamo ulje koje sačinjava 35% ukupne težine semena. Ovo ulje, u odnosu na ostala prirodno ceđena, ima najmanju količinu zasićenih masnih kiselina (8%), najveću količinu polinezasićenih esencijalnih masnih kiselina (80%). Iza semena konoplje na drugom mestu je seme lana koje ima 72% polinezasićenih esencijalnih masnih kiselina. </p><p></p><p>Linoleinsku i linoleičnu kiselinu naše telo ne može da stvara, te ih mora dobijati putem hrane. Ove dve kiseline su najvažnije za ljudsko zdravlje. Uključene su u stvaranje životne energije iz hrane i kretanje te energije kroz telo. Mast je druga po zastupljenosti od supstanca u našem telu, prva je voda. Tačan procenat varira (zbog ishrane, načina života, vežbi, genetskih predispozicija) između 15-22%. U idealnoj varijanti, trećina unešenih masti bi trebalo da budu esencijalne masne kiseline. Najmanje 10% dnevnih kalorija treba da bude linoleinska kiselina, a 2% dnevnih kalorija linoleična kiselina. Optimalni odnos linoleinske i linoleične kiseline se krece od 2:1 do 4,5:1. Odnos od 2:1 je najpovoljniji za sprečavanje degenerativnih bolesti. Ulje semena lana sadrži 58% linoleinske kiseline i 14% linoleične kiseline, što je odnos 4,1:1, a ulje semena konoplje sadrži 55% linoleinske kis i 25% linoleične kiseline, što je odnos 2,2:1 i upravo taj odnos čini ulje semena konoplje najboljim izvorom za optimalno zdravlje i sprečavanje čitavog spektra različitih bolesti. </p><p>Pored toga, ove dve kiseline su uključene u prebacivanje kiseonika iz u vazduha u plućima do svake ćelije našeg tela. One imaju ulogu čuvanja kiseonika u ćelijskoj membrani, koji predstavlja barijeru u eventualnom napadu virusa i bakterija. Virusi i bakterije ne mogu napredovati u prisustvu kiseonika. Oksidacija je najvažniji proces u našem telu. Linoleinska i linoleična kis su prekursori (prethodnici, uslovno rečeno) za prostaglandine, koji su supstance slične hormonima i imaju ulogu u regulaciji mnogih funkcija u tkivima. Svi do sada identifikovani prostaglandini su klasifikovani u tri grupe – linoleinska kiselina je početni materijal za prvu i drugu grupu, a linoleična kiselina je početni materijal za treću grupu prostaglandina. </p><p></p><p>Prostaglandin E1 (PGE1) je najpoznatiji iz prve grupe. Pomaže u prevenciji srčanih napada i udara povezanih sa kardiovaskularnim oboljenjima, tako što sprečava krvna zrnca da se slepljuju i na taj način stvaraju ugrušak koji bi začepio arteriju. PGE1 ometa i umanjuje stvaranje holesterola i poboljšava cirkulaciju dilatacijom krvnih sudova. PGE1 takođe kontroliše stvaranje prostaglandina iz druge grupe, potom, uključen je zajedno sa T ćelijama u imunom sistemu i može preventirati rast ćelija raka obzirom da PGE1 reguliše stopu deobe ćelija. </p><p>Linoleinska i linoleična kiselina, i još nekoliko visoko nezasićenih masnih kiselina koje telo pravi od njih, su neophodne najaktivnijim tkivima koja zahtevaju razmenu energije i elektrona i kiseonik. Ta tkiva se najviše nalaze u mozgu, retini, unutrašnjem uhu, adrenalnim i testikularnim tkivima. Ove dve kiselina nose visoku (finu) energiju koju zahtevaju najaktivnija tkiva, i nose kiseonik u dovoljnim količinama. Može se reći da životna energija teče kroz telo putem esencijalnih masnih kiselina i njihovih derivata. </p><p></p><p>Više od pola ukupnog ulja pronađenih u biljkama sa tamno zelenim lišćem čini linoleinska kiselina (zeleno lišće asdrži 1% ulja). Najveća joj je koncentracija u membranam hloroplasta, gde se vrši fotosinteza. Kada sunčev zrak padne na list, pi-elektronski oblaci cis-dvostrukih veza kod linoleične kiseline apsorbuju energiju fotona, ponašajući se poput elektrona u laserskim materijalima. Pi-elektroni transformišu solarnu energiju u hemijsku energiju, koju linoleična kiselina prenosi gde god je to u telu potrebno. Linoleična kiselina je 5 puta reaktivnija na svetlost od linoleinske kiseline. Sunčeva svetlost ~1000 puta uvećava sposobnost linoleične kiseline da reaguje sa kiseonikom. </p><p>To je i problem sa nezasićenim masnim kiselinama, pogotovo sa onim koje imaju više cis-dvostrukih veza – jako su osetljive na svetlost i razbiće se vrlo brzo na svetlosti. Ulja brzo postanu užegla i nepodesna za jelo. To ujedno čini i posebnu prirodu masnih kisleina koja ih čini esencijalnim, tj neophodnim za život – velika uloga u apsorpciji kiseonika i transformaciji sunčeve energije, a sa druge strane raspadaju se kada su direktno izložene vazduhu i sunčevoj svetlosti. Kada su izložene svetlosti, počinju lančane reakcije slobodnih radikala. Dovoljan je jedan foton kojeg će uhvatiti elektron od ugljenika koji se nalazi pored para ugljenika povezanih cis- vezom. Taj ekscitovani elektron napušta orbitu, sudara se sa drugim elektronima ili se povezuje sa vodonikovim jezgrom izazivajući na taj načiin lančane reakcije, koje se dalje nastavljaju i traju 30,000 ciklusa. Veze pucaju duž lanca kiseline, novi i drugačiji molekuli se stvaraju. Mnogi od tih molekula, uključujući ozonide i perokside (koji uništavaju plućno tkivo), hidroperokside, polimere, a pogotovo hidroperoksialdehidi, su jako toksični za telo. </p><p>Iako život ne može bez svetla i kiseonika – osetljive esencijalne masne kiseline ubrzo postaju toksične ukoliko se sa njima postupa nepravilno. Priroda je rešila ovaj paradoks ubacivanjem moćnih antioksidanasa i lešinara slobodnih radikala (koji imaju ulogu u kontroli stope oksidacije i zarobljavanju slobodnih radikala pre nego što lančane reakcije izmaknu kontroli), od koji su najpoznatiji vitamin A i vitamin E. A kada pogledamo koje sve vitamine sadrži seme konoplje vidimo da su to vitamini A, C, E, B1, B2, B3, B6 i D. Priroda je stvorila vitamine A i E da se rastvaraju u polinezasićenim masnim kiselinama i na taj način ih čuvaju dok one obezbeđuju nesmetan protok životne energije kroz telo. </p><p></p><p>Biljkama je stvoreno perfektno skladište esencijalnih masnih kiselina gde su zaštićene od kiseonika i sunčeve svetlosti – seme. Dokle god u našoj ishrani imamo zastupljena cela semena, naša životna energija će biti napunjena vitalnošću. A u svetu semena – seme konoplje u sebi sadrži savršen balans esencijalnih masnih kiselina koji zahteva naš organizam. Zato narode – semenke, kikiriki, semenke, zanimacija, sport za zube...:icon_lol:</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="wootrizza, post: 149531, member: 19080"] ... Sposobnost tela da se odupre i preventira bolest se ogleda u brzini kojom telo može stvoriti neophodne količine antitela koje će odbiti ili ugušiti inicijalni napad. Seme konoplje nam pruža izvrstan izvor globulinskog materijala. Jedenjem semenki konoplje mi našem telu obezbeđujemo rezervoar izvora imunoglobulina neophodnih za stvaranje antitela koja će se boriti i preventirati bolesti. Uz sve to, od semena konoplje dobijamo ulje koje sačinjava 35% ukupne težine semena. Ovo ulje, u odnosu na ostala prirodno ceđena, ima najmanju količinu zasićenih masnih kiselina (8%), najveću količinu polinezasićenih esencijalnih masnih kiselina (80%). Iza semena konoplje na drugom mestu je seme lana koje ima 72% polinezasićenih esencijalnih masnih kiselina. Linoleinsku i linoleičnu kiselinu naše telo ne može da stvara, te ih mora dobijati putem hrane. Ove dve kiseline su najvažnije za ljudsko zdravlje. Uključene su u stvaranje životne energije iz hrane i kretanje te energije kroz telo. Mast je druga po zastupljenosti od supstanca u našem telu, prva je voda. Tačan procenat varira (zbog ishrane, načina života, vežbi, genetskih predispozicija) između 15-22%. U idealnoj varijanti, trećina unešenih masti bi trebalo da budu esencijalne masne kiseline. Najmanje 10% dnevnih kalorija treba da bude linoleinska kiselina, a 2% dnevnih kalorija linoleična kiselina. Optimalni odnos linoleinske i linoleične kiseline se krece od 2:1 do 4,5:1. Odnos od 2:1 je najpovoljniji za sprečavanje degenerativnih bolesti. Ulje semena lana sadrži 58% linoleinske kiseline i 14% linoleične kiseline, što je odnos 4,1:1, a ulje semena konoplje sadrži 55% linoleinske kis i 25% linoleične kiseline, što je odnos 2,2:1 i upravo taj odnos čini ulje semena konoplje najboljim izvorom za optimalno zdravlje i sprečavanje čitavog spektra različitih bolesti. Pored toga, ove dve kiseline su uključene u prebacivanje kiseonika iz u vazduha u plućima do svake ćelije našeg tela. One imaju ulogu čuvanja kiseonika u ćelijskoj membrani, koji predstavlja barijeru u eventualnom napadu virusa i bakterija. Virusi i bakterije ne mogu napredovati u prisustvu kiseonika. Oksidacija je najvažniji proces u našem telu. Linoleinska i linoleična kis su prekursori (prethodnici, uslovno rečeno) za prostaglandine, koji su supstance slične hormonima i imaju ulogu u regulaciji mnogih funkcija u tkivima. Svi do sada identifikovani prostaglandini su klasifikovani u tri grupe – linoleinska kiselina je početni materijal za prvu i drugu grupu, a linoleična kiselina je početni materijal za treću grupu prostaglandina. Prostaglandin E1 (PGE1) je najpoznatiji iz prve grupe. Pomaže u prevenciji srčanih napada i udara povezanih sa kardiovaskularnim oboljenjima, tako što sprečava krvna zrnca da se slepljuju i na taj način stvaraju ugrušak koji bi začepio arteriju. PGE1 ometa i umanjuje stvaranje holesterola i poboljšava cirkulaciju dilatacijom krvnih sudova. PGE1 takođe kontroliše stvaranje prostaglandina iz druge grupe, potom, uključen je zajedno sa T ćelijama u imunom sistemu i može preventirati rast ćelija raka obzirom da PGE1 reguliše stopu deobe ćelija. Linoleinska i linoleična kiselina, i još nekoliko visoko nezasićenih masnih kiselina koje telo pravi od njih, su neophodne najaktivnijim tkivima koja zahtevaju razmenu energije i elektrona i kiseonik. Ta tkiva se najviše nalaze u mozgu, retini, unutrašnjem uhu, adrenalnim i testikularnim tkivima. Ove dve kiselina nose visoku (finu) energiju koju zahtevaju najaktivnija tkiva, i nose kiseonik u dovoljnim količinama. Može se reći da životna energija teče kroz telo putem esencijalnih masnih kiselina i njihovih derivata. Više od pola ukupnog ulja pronađenih u biljkama sa tamno zelenim lišćem čini linoleinska kiselina (zeleno lišće asdrži 1% ulja). Najveća joj je koncentracija u membranam hloroplasta, gde se vrši fotosinteza. Kada sunčev zrak padne na list, pi-elektronski oblaci cis-dvostrukih veza kod linoleične kiseline apsorbuju energiju fotona, ponašajući se poput elektrona u laserskim materijalima. Pi-elektroni transformišu solarnu energiju u hemijsku energiju, koju linoleična kiselina prenosi gde god je to u telu potrebno. Linoleična kiselina je 5 puta reaktivnija na svetlost od linoleinske kiseline. Sunčeva svetlost ~1000 puta uvećava sposobnost linoleične kiseline da reaguje sa kiseonikom. To je i problem sa nezasićenim masnim kiselinama, pogotovo sa onim koje imaju više cis-dvostrukih veza – jako su osetljive na svetlost i razbiće se vrlo brzo na svetlosti. Ulja brzo postanu užegla i nepodesna za jelo. To ujedno čini i posebnu prirodu masnih kisleina koja ih čini esencijalnim, tj neophodnim za život – velika uloga u apsorpciji kiseonika i transformaciji sunčeve energije, a sa druge strane raspadaju se kada su direktno izložene vazduhu i sunčevoj svetlosti. Kada su izložene svetlosti, počinju lančane reakcije slobodnih radikala. Dovoljan je jedan foton kojeg će uhvatiti elektron od ugljenika koji se nalazi pored para ugljenika povezanih cis- vezom. Taj ekscitovani elektron napušta orbitu, sudara se sa drugim elektronima ili se povezuje sa vodonikovim jezgrom izazivajući na taj načiin lančane reakcije, koje se dalje nastavljaju i traju 30,000 ciklusa. Veze pucaju duž lanca kiseline, novi i drugačiji molekuli se stvaraju. Mnogi od tih molekula, uključujući ozonide i perokside (koji uništavaju plućno tkivo), hidroperokside, polimere, a pogotovo hidroperoksialdehidi, su jako toksični za telo. Iako život ne može bez svetla i kiseonika – osetljive esencijalne masne kiseline ubrzo postaju toksične ukoliko se sa njima postupa nepravilno. Priroda je rešila ovaj paradoks ubacivanjem moćnih antioksidanasa i lešinara slobodnih radikala (koji imaju ulogu u kontroli stope oksidacije i zarobljavanju slobodnih radikala pre nego što lančane reakcije izmaknu kontroli), od koji su najpoznatiji vitamin A i vitamin E. A kada pogledamo koje sve vitamine sadrži seme konoplje vidimo da su to vitamini A, C, E, B1, B2, B3, B6 i D. Priroda je stvorila vitamine A i E da se rastvaraju u polinezasićenim masnim kiselinama i na taj način ih čuvaju dok one obezbeđuju nesmetan protok životne energije kroz telo. Biljkama je stvoreno perfektno skladište esencijalnih masnih kiselina gde su zaštićene od kiseonika i sunčeve svetlosti – seme. Dokle god u našoj ishrani imamo zastupljena cela semena, naša životna energija će biti napunjena vitalnošću. A u svetu semena – seme konoplje u sebi sadrži savršen balans esencijalnih masnih kiselina koji zahteva naš organizam. Zato narode – semenke, kikiriki, semenke, zanimacija, sport za zube...:icon_lol: [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Medicina
Seme kanabisa - izvor zdravlja
Top
Bottom