sta je bilo sa CRO Gerila siteom

Hempatia Soma iGrow Hemps garden
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
12.06.2006
10
1
0
to je bio site od naseg decka iz zagreba s dosta linkova na nase stranice vezane za dziku,jos neki dan sam bio na njegovom situ da bi danas otisao nesto pogledati i sita nema,ukinut je,da li neko nesto zna o tome ili tog decka,da li ce stranica ponovo proraditi,stvarno steta jer je bilo dosta korisnih informacija i svega.
site je http://www.geocities.com/crogerila/gla/home.html
 

gens

Aktivan Član
20.07.2006
426
28
18
Èek, èek, kak misliš mrtav?

Mrtav èovjek ili mrtav site?
 
07.11.2006
12
4
0
Sreæom, downloadirao sam word s uputama za indoor uzgoj s cro gerile prije nego je sajt pao.

Prenjet æu ga ovdje, nadam da nije dupli post.

____________________________________________________


[quote:ff8538ad3f]1. odabir sjemenki
2. životni ciklus cannabisa
3. fotoperiod i cvjetanje
4. Uzgoj u zatvorenim prostorima (INDOOR)
5. Prihranjivanje biljaka
6. Metode uzgoja
7. Minimalni uvjeti za uzgoj
8. Voda, temperatura, zrak i vlažnost zraka
9. Uzgajivaèke tehnike
10. Bolesti i nametnici
11. Razmnožavanje i kloniranje biljaka
12. Berba i sušenje


KUÆNI UZGOJ


UVOD


Dakle, prije nego se upustite u uzgoj biljaka u kuæi, svakako se dobro pripremite. To znaèi da nije dovoljno samo odluèiti posaditi sjemenke u posude i èekati da iz njih izrastu biljke. Sama priprema za kuæni uzgoj, prije svega znaèi, nauèiti sve o Cannabisu, a zatim nauèeno i primijeniti. Možda se ovaj uvod nekome može èiniti dosadan i bez sadržaja, no èinjenica je da je bolje uèiti na pogreškama drugih. Svatko tko se prvi put upusti u kuæni uzgoj, napraviti æe niz pogrešaka koje æe uloženi trud, vrijeme i novac poveæati a urod smanjiti. Iako je uzgoj Cannabisa vrlo jednostavan i kada je kuæni uzgoj u pitanju, svodi se na prostor i svjetlost. No upravo, ta dva bitna elementa stvaraju poteškoæe poèetnicima. Ovaj se tekst sastoji od niza naslova koje možete èitati na preskok, no savjetujem Vam da ga proèitate u cijelosti.

Prvi tekst o uzgoju, objavljen na ovim stranicama, bio je pun grešaka. Iako je bio namijenjen poèetnicima, nije bio od velike pomoæi. Upravo svjestan tog problema, dugo sam pripremao potpun tekst koji æe biti potpuno razumljiv svima. Za ovaj uradak osim osobnog iskustva, koje je sada poprilièno veliko, koristio sam se i sadržajima s drugih web stranica, no najveæi dio teksta je prijevod uzgajanja marihuane od Eda Rosenthala & Mela Franka. No iako vrlo sadržajan ovaj tekst nije potpuni prijevod, no sve bitne ali i one nebitne sitnice oko indoor uzgoja nalaze se u njemu.

1.ODABIR SJEMENKI


1.2 SJEME CANNABISA

Cannabis Sativa stvara sjemenke, koje botanièari zovu orašèiæima. Boja sjemenki nije pokazatelj kvalitete, takoðer to se ne može reæi ni za velièinu. Boja sjemenki može biti siva, tamno smeða ili crna, ponekad su sjemenke jednobojne a ponekad su tigrasto prošarane. Kada birate sjemenke za uzgoj bitno je znati odlike biljke koja ih je proizvela. U svakoj pojedinoj sjemenci genetski zapis nosi veæ unaprijed odreðene odlike koje æe biljka razviti tokom svoga razvoja.

1.3. PODRIJETLO SJEMENKI

Nabaviti sjemenke nije problem. Svaki put kada nabavite travu za pušenje, u njoj se najèešæe nalaze i sjemenke, sviða li vam se dim, odnosno odgovara li vam snaga trave svakako zadržite sjemenke. Pri tome pazite da ne miješate sjemenke razlièitih trava, jer ukoliko poželite, kasnije tokom uzgoja proizvesti vlastito sjeme, najbolje je spajati odlike razlièitih biljaka. Ukoliko posadite sjemenke iz samo jednog izvora, vrlo se lako može dogoditi da ih je proizvela samo jedna biljka, pa se u sljedeæe generacije prenose neželjene odlike, kao što je npr. dvospolnost (hemrafroditizam je èest kod kuænog uzgoja). Sjemenke možete nabaviti i preko interneta, no kako u tome nemam iskustva jer èini mi se previše riskantno nabavljati ih tim putem ne mogu vam reæi kakve su odlike takvog sjemenja. Najbolji moguæi izbor je nabaviti sjemenke nastale kuænim uzgojem, jer one u sebi nose odlike koje su podesnije za kuæni uzgoj.

1.1.3. DOBRA SJEMENKA

Dobra sjemenka je ona koja æe niknuti!!! Iako postoji mnogo naèina kako natjerati sjemenku da proklija, ja èu vam opisati onaj koji ja koristim. Sjemenku pogledajte, ako je zelena, bacite je. Ako je boja sjemenke siva, smeða ili crna ili je pak tigrasto prošarana to je to. Protrljajte sjemenku nježno prstima, ako se ljušti bacite je, u suprotnom to je to. Sama velièina sjemenke nije bitan faktor, ali obièno za sadnju birajte najveæe sjemenke. Kada ste na opisan naèin provjerili sjemenke, uzmite ih i stavite namakati u èašu s vodom sobne temperature. Sjemenke koje odmah potonu na dno èaše s velikom æe vjerojatnosti niknuti, te ih pustite da se namaèu nekoliko sati. Sjemenke koje plutaju promuækajte nekoliko puta tokom namakanja od 4 do 5 sati. Tako namoèene sjemenke posadite u tlo dubine do 1cm i zalijte vodom. Nemojte dozvoliti da se sjemenke osuše jer tada neæe proklijati. Sjemenke oèe proklijati na toplom mjestu u razdoblju od 4 do 10 dana.

2. ŽIVOTNI CIKLUS CANNABISA


Cannabis Sativa jednogodišnja je biljka. To prije svega znaèi da biljka u normalnim uvjetima, nikne izraste, procvjeta i da plod u vremenu manjem od jedne godine. Kada je rijeè o kuænom uzgoju, treba naglasiti da biljku možete uzgajati onoliko koliko to sami želite, i to od 3 mjeseca pa do nekoliko godina.

2.1. KLIJANJE

Završetkom zime, u proljeæe pod utjecajem temperature i vlage, sjemenka Cannabisa nabubri, a embrio u sjemenci oživi. Sjemenka puca po sredini i iz nje izlazi korijen koji pod utjecajem gravitacije raste prema dolje. Biljka izbija iz zemlje, usidrena svojim korijenom, šireæi svoje embrijske listiæe (cotyledons-ovalni embrijski listovi) koji obasjani sunèevom svjetlošæu poèinju proces fotosinteze, stvarajuæi hranu za daljnji razvoj biljke.

2.2 VEGETACIJSKI RAST

Vegetacijski rast Cannabisa možemo uvjetno podijeliti na dva stadija:1.poèetni vegetacijski rast i 2.pravi vegetacijski rast.
Biljka je proklijala i poèinje njen razvoj, raste prvi par listova koji se razlikuju od embrijskih po svom obliku i velièini, sastoje se od jednog pera èiji su krajevi ricasti. Sljedeæi par listova veæi je od prethodnog i ima obièno tri pera. Svaki sljedeæi par listova veæi je od prethodnog i broj pera po lisnom paru raste. Kada, broj pera dostigne maximum od 9 ili 11 pera po lisnom paru, završava poèetni vegetacijski rast, koji u prirodi traje 4 do 6 tjedana.
Pravi vegetacijski rast je period maksimalnog rasta biljke. Biljka ne može rasti brže, negoli njeni listovi procesom fotosinteze proizvedu dovoljno hrane za daljini razvoj. Zanimljivo je da biljka u izvrsnim uvjetima može rasti i do 15cm dnevno, no uobièajeni rast je od 2,5 do 5cm dnevno. Broj pera po listu odreðen je tokom srednjeg vegetacijskog razdoblja. Raspored listova na glavnoj stabiljci mijenja se iz nasuprotnog u naizmjenièan. Internode (prostor izmeðu jednog para listova do drugog) se smanjuju, a rast listova izgleda gušæi. U prirodi to traje od 3 do 5 mjeseci.

2.3. PREDCVIJETANJE

To je kratko razdoblje koje traje od jednog do dva tjedna. Rast biljke usporava se i biljka poèinje novi program rasta zapisan u njezinim genima. Dolaskom jeseni smanjuje se broj sati dnevne sunèeve svijetlosti, te hormon cvjetanja prelazi kritièni nivo i potièe biljku na cvjetanje. Biljka hormon cvjetanja proizvodi od poèetka svoga rasta u noænim satima, no kako su dani u proljeæe i ljeti duži, on ne prelazi kritièni nivo. Hormon cvjetanja vrlo je osjetljiv na svjetlost, te se on pod utjecajem svjetla raspada.

2.4 CVIJETANJE

Cannabis Sativa jednospolna je biljka, odnosno svaka pojedina biljka ili je muška ili ženska. Muške biljke, u prirodi poèinju cvjetati prije ženskih i to u razdoblju od 3 do 4 tjedna iz jednostavnog razloga, otpuštanja polena i oplodnje ženskih biljaka. U poèetku gornje se internode izdužuju i u vremenu od nekoliko dana stvaraju se prvi cvijetovi. Muški cvjetovi mali su i obièno obojeni zeleno, a ponekad mogu biti žuti ili ružièasti. Oni se razvijaju u grozdove èije kuglice vise, a kada se otvore ispuštaju oblake polena. Jednom kada proizvodnja polena prestane, muške biljke slabe i na kraju umiru.

Ženski cvijetovi sastoje se od dvije male, oko 1cm duge, obièno bijelo obojene dlaèice (stigme) koje se dižu iz komuške (mahune) u obliku slova V. Sama komuška, jajastog je oblika i zapravo je promijenjen list (brakteja) u èijoj se unutrašnjosti nakon oplodnje razvija sjemenka. Ženski cvijetovi razvijaju se grozdasto, gusto zbijeni i uspravni. Cvjetanje obièno traje od jednog do dva mjeseca, odnosno prestaje oprašivanjem pri èemu se poèinju stvarati sjemenke. No cvjetanje se može produžiti pod uvjetom da nije došlo do oprašivanja i u prirodi æe trajati do prvog mraza, a u kuænom uzgoju ovisiti æe o kolièini svijetla i traje od 7 do 9 tjedana.

2.5. STVARANJE SJEMENKI

Nakon oprašivanja, svaki pojedini cvijet stvara jednu sjemenku, koja komušku cijepa tokom svog razvoja, a sama komuška poprima oblik sjemenke. Kada polen s muških cvijetova dospije na stigmu, ona se povlaèi i oplodnja je gotova. Sam proces dozrijevanja sjemenki traje od desetak dana pa do 4 tjedna. Biljka postepeno gubi klorofil na svojim listovima, te naposljetku umire sa dozrelim sjemenkama. Razvoj sjemenki zahtijeva veæe kolièine hranjiva i minerala, koje biljka osim iz tla izvlaèi i iz svojih listova, naime kako više ne raste ona troši vlastite resurse pohranjene u listovima.

3. FOTOPERIOD I CVIJETANJE

Za uzgajivaèa trave bitno je znati povezanost biljke s njezinom okolinom, odnosno reakcija biljke na fotoperiod. Fotoperiod je dnevni broj sati svjetla u odnosu na mrak (noæ).U prirodi duže noæi (jesen) upozoravaju biljke, da je vrijeme za poèetak cvjetanja i stvaranja sjemenki, prije negoli doðu zimski mrazevi. Dok su dani dovoljno dugi (više od 12 sati), biljka je u vegetacijskoj fazi, pa èak i ako se pojave cvijetovi, oni oèe biti malom broju i nedovoljno razvijeni (to se inaèe u prirodi vrlo rijetko dogaða). Nasuprot tome, ako su dani previše kratki (manje od 10 sati dnevnog svijetla), biljka brzo poèinje cvjetati, no cvijetovi su takoðer slabo razvijeni.

Osjetljivost biljke na duge noæi u izravnoj je vezi s hormonom cvjetanja. Hormon cvjetanja biljka stvara, od trenutka klijanja, ali samo tokom noæi. Dovoljno je kratkotrajno i vrlo slabo svijetlo da hormon cvjetanja postane neaktivan i poène se raspadati. Kada su noæi dovoljno duge, hormon cvjetanja prelazi kritièni nivo, te biljka poèinje novi režim razvoja, odnosno poèinje cvjetati.

Prirodni fotoperiod mijenja se kroz godišnja doba. S prvim danom proljeæa, dnevna svijetlost raste s 12 sati svijetla, da bi dosegla svoj maksimum 21.06. (poèetak ljeta). S prvim danom ljeta broj sati dnevnog svijetla postepeno pada, da bi 21.09. (jesen), došao na 12 sati. Broj sati dnevnog svijetla od poèeka jeseni i dalje pada, da bi 21.12 iznosio svega 9 sati (45° geog. širine, naša hemisfera).

Osim gore navedenog, fotoperiod ovisi i o terenu, pokrivenosti neba oblacima i geografskoj širini. Teren, koji je brdovit, ima nešto kraæi fotoperiod od terena koji se nalazi na ravnici. No, ovi su utjecaji manji kada je u pitanju uzgoj, ali ih svakako treba uzeti u obzir.

Cannabisu je opæenito potrebno do dva tjedna svijetlošæu neometanih noæi da bi se pojavili cvijetovi. Period potreban za pojavu cvijetova u uskoj je vezi sa (1) vrstom, (2) starošæu biljke, (3) spolu i (4) uvjetima uzgajanja.

(1). Vrste konoplji, koje se uzgajaju, na višim geografskim širinama, zbog kratkoæe sezone uzgoja, brže reagiraju na duže noæi. Tako primjerice neke varijacije konoplji reagiraju veæ pri devet do deset sati trajanja noæi, varijacije s umjerenih geografskih širina obièno reagiraju s jedanaest do trinaest noænih sati. Ekvatorske varijacije reagiraju s 12 do 13 (pa i više od 13 sati) sati dugih noæi. Dakle sa 13 sati dugih, svijetlošæu neometanih noæi, sve æe vrste Cannabisa procvjetati u vremenskom razdoblju do dva tjedna.
(2). Starije biljke brže, (zbog svoje razvijenosti) reagiraju na duže noæi. Tako primjerice, biljka stara 3-5 mjeseci, može poèeti cvjetati s veæ 4 duže noæi. Mlaðe biljke, sporije reagiraju.
(3). Muške i ženske biljke, sigurno æe procvjetati, ako su noæi duže, u vremenu do dva tjedna. No za razliku od ženskih biljaka, muške biljke èesto æe poèeti cvjetati sa starošæu od 3 do 5 mjeseci, potaknute svojim unutrašnjim biološkim satom, a da pri tom noæ može trajati svega 6 sati.
(4). Hladnije temperature (ispod 10°C), usporavaju pojavu cvijetova, ali i sam proces cvjetanja. Osim toga, loši uvjeti uzgajanja, s nižim temperaturama od prosjeka, loše utjeèu na razvoj ženskih cvijetova. Cvijetovi se èesto neæe razviti u svojoj punoj velièini.

Dva su osnovna naèina primjene fotoperioda kod uzgoja Cannabisa: 1.) produljivanje dana i 2.) produljivanje noæi.
1.) Cvjetanje Canabisa može se odgoditi ako se pomoæu umjetno dobivenog svijetla produlji dužina dana. Tako ako uzgajivaè, uzgaja Cannabis u posudama na otvorenom prostoru, može iskoristiti Sunce kao osnovni izvor u proljeæe i ljeti, a koncem ljeta biljkama produžiti trajanje dana tako da ih ili u predveèer osvijetli umjetnom rasvjetom ili da ih potpuno nastavi uzgajati pod rasvjetom. Drugi naèin je uzgajanje Cannabisa pod umjetnom rasvjetom u zatvorenim prostorima gdje nema prirodnog izvora svijetlosti. Na taj se naèin Cannabis može uzgajati onoliko vremena koliko to uzgajivaè želi 3,4,5 mjeseci pa i godinu dana.
2.) Sklanjanjem biljke u mraèan prostor, može se produljiti noæ i potaknuti biljku na cvjetanje, prije nego što bi sam proces poèeo prirodnim putem.

Dakle, uzgajanje u zatvorenim prostorima može poèeti i završiti u bilo koje doba godine pod uvjetom da biljkama ponudite umjetnu rasvjetu i što je najbitnije uzgajanje traje onoliko koliko to uzgajivaè želi. Pod umjetnom rasvjetom biljkama se daje od 14 do 18 sati pa i 24 sati svijetla dnevno dok ne postignu željenu razvijenost, a zatim da bi ih se potaklo na cvjetanje pruža im se oko 10-11 sati svijetla





4. UZGOJ U ZATVORENIM PROSTORIMA (INDOOR)

Cannabis je vrlo prilagodljiva biljka, može se uzgajati gdje želite ako joj pružite minimalne uvjete, no to ne znaèi da æe i rezultati biti onakvi kakvi želite da budu. Indoor uzgoj, obuhvaæa uzgoj od staklenika, garaža, soba pa sve do ormara i tuš kabina. Dakle osim prostora, najbitniji uvjet je rasvjeta koju èete pružiti vašim biljkama, jer kao i svim biljkama tako je i canabisu potrebno svijetlo kao osnovni uvjet za razvoj i rast. No za dobar uzgoj, Cannabisu nije dovoljna svijetlost vaših dnevnih boravaka. Nemojte niti sluèajno usporeðivati canabis sa npr. fikusom, jer fikus kao sobna biljka visinu od dva metra dostigne za dvije do tri godine, dok u prirodi u jednoj godini može narasti nekoliko pa i desetke metara. Fikus je genetski prilagoðen da raste s vrlo malo svijetla, puzeæi se razvija oko stabla domaæina, dok ne postigne visinu njegove krošnje, kada se razvije u drvo s krošnjom. Cannabis je jednogodišnja biljka (iako je možete uzgajati i više od godinu dana), to znaèi da mora proklijati, izrasti, procvjetati i dati plod u razdoblju od nekoliko mjeseci.Za sve to canabisu je potrebna velika kolièina svijetla bilo iz prirodnog izvora (Sunce) ili svijetla dobivenog pomoæu umjetne rasvjete. Treba biti uporan i ne obeshrabriti se poèetnièkim greškama, a njih æe biti poprilièno, bez obzira koliko ste se pripremili za uzgoj. Iako su informacije na stranim web stranicama, toène i podrobne, o uzgoju èete nauèiti samo na temelju vlastitih iskustava. Ja sam u poèetku imao poprilièno teškoæa, nije mi polazilo za rukom klonirati biljke sve do prije mjesec dana, u poèetku nisam kužio koliko zapravo svijetla treba mojim biljkama i koliko najmanje trebam uzgajati biljke a da se ne moram bojati da æe mi urod biti loš ili da u polovici faze cvjetanja nemam dovoljno prostora za daljnji uzgoj.

4.1. PROSTOR ZA UZGOJ

Kada znate gdje èete uzgajati svoje biljke ili biljku, lakše èete odabrati i izvor svijetla za vaše biljke. Ako biljke uzgajate u prostoru gdje dopire mnogo prirodne svijetlosti, kao npr. u stakleniku, tada možete dopustiti da se biljke razviju u svojoj punoj velièini, možete ih uzgajati samo pomoæu prirodnog svijetla ili kao dodatak prirodnom svijetlu koristiti umjetnu rasvjetu. Ako je prostor malen (ormar ili tuš kabina), tada èete ih uzgajati onoliko koliko vam to prostor dozvoljava, a za rasvjetu èete koristiti floroscentne lampe (cijevi od 18W) ili štedne sijalice od 23W. Dakle prostor æe odrediti konaènu visinu vaše biljke, a samim time i tip rasvjete koji èete koristiti. Namjerno sam Indoor uzgoj zapoèeo s prostorom, a ne sa rasvjetom kako je to uobièajeno na stranim web stranicama. Dakle, ako niste ogranièeni visinom prostora, onda èete biljkama pružiti vegetacijsko razdoblje dok ne postignu visinu od otprilike 1,5m ili više, a zatim ih staviti u fotoperiod manji od 12 sati svijetla. Ako je visina prostora ogranièena na npr. 1,5m, tada èete biljke uzgajati 4 do 7 tjedana. Minimalna visina biljke, na kojoj je možete natjerati da procvjeta jest 29-32cm, a to je visina koju biljka dostigne zavisno o svojoj genetici u vremenu od 20 do 40 dana, no to æe vam u konaènici donijeti i minimalan urod po stabiljci. Ja sam poèeo s jednim obiènim ormarom, u koje sam prije više od dvije godine uzgojio svoje prve dvije biljke, zatim zbog želje da uzgojim više biljaka, uredio sam i drugi ormar. Sada sam od aluminijskih profila sastavio krletku koja mi omoguæava uzgoj desetak biljaka do visine od 2,5m (iako ih ne uzgajam do te visine). Dakle, kada odaberete prostor, znate visinu do koje možete uzgajati biljke, tada možete odabrati i rasvjetu koju èete koristiti za uzgoj. Sam prostor potrebno je dodatno urediti, to znaèi zidove prostora i strop (bilo da je to ormar ili dio sobe) obložiti aluminijskom folijom ili obojiti u bijelo, kako bi se svjetlost reflektirala prema biljkama. Morate misliti i na manipulaciju biljkama, kabele, zalijevanje i drugo.

4.2. SVIJETLOST

Sunce kao izvor svijetlosti, najjeftinije i najbolje što biljkama možete priuštiti. To ne znaèi da ga umjetna rasvjeta ne može dobro zamijeniti. Po mojem iskustvu biljke koje se uzgajaju pri dobroj umjetnoj rasvjeti, rastu brže, i opæenito izgledaju bolje. No Sunce je besplatno, pa se samo iz tog razloga isplati koristiti ga kao osnovni izvor svijetlosti koristeæi umjetnu rasvjetu kao dodatak kako bi te produžili dan u toku vegetacijske faze. Biljke koje rastu pri nedovoljnoj kolièini svijetlosti imaju veæi razmak izmeðu internoda, a sporedne grane slabo ili nikako se ne razvijaju dok nisu u fazi cvjetanja. Da bi biljke rasle u lijepo formiran grm potrebno im je pet sati nièim neometanog direktnog sunèevog svijetla. S dva do tri sata direktnog Sunèevog svijetla dobiti èete dobro razvijen vrh u konaènici uzgoja. Veliki nedostatak Sunca kao izvora svijetlosti je npr. ako se koristite balkonom, vaše biljke vidljive su neželjenim oèima, zatim tu su i neželjeni nametnici poput crvenog pauka, koji može uništiti vašu biljku za nekoliko dana. Svakako najveæi nedostatak je što se Suncem možete koristiti samo u razdoblju od proljeæa do kraja ljeta, jer naši krajevi dobivaju svijetlost slabog intenziteta tokom jeseni i zime, da biste vaše biljke uzgajali na balkonu ili pak u dnevnom boravku. Ako kombinirate Sunce i umjetnu rasvjetu, onda to èinite samo u vegetacijskom razdoblju. Kada su vaše biljke u fazi cvjetanja, a sezona je kasnog ljeta, jeseni ili zime, koristite samo jaku umjetnu rasvjetu. Kada je u pitanju umjetna rasvjeta onda je njen nedostatak njezina cijena. Oprema ili lampe za uzgoj èesto su skupe, a tu je i trošak elektriène energije. Ja osobno koristim floroscentne cijevi i štedne žarulje, jer po svojoj cijeni i lake dobavljivosti, te manipulacije prilikom uzgoja daju dobre rezultate.

4.2.1. Umjetna rasvjeta

Ova tema, najbitnije je kada je u pitanju kuæni uzgoj. Prije svega, poèetnik æe si postaviti pitanje kakve lampe koristiti. To prije svega ovisi o prostoru u kojem èete uzgajati vaše biljke. Sigurno je da se neæete baciti u mukotrpnu potragu za HID lampama i opremom ako svoje biljke uzgajate u npr. prostoru poput ormara, takoðer u takav prostor ne možete staviti niti floroscentnu cijev od 40W, pa ipak i za takav prostor možete osigurati dobru i kvalitetnu rasvjetu.

Sada æemo malo o lumenima. Na svakoj kutiji za sijalice, piše koliko lumena one isijavaju. To je jedinica koju èete koristiti i za odreðivanje tipa i broja lampi za prostor u kojem namjeravate uzgajati vaše biljke. Na 0,5m2 idealna rasvjeta za odlièan rast i razvoj biljaka bilo bi snaga svijetlosti od 12 000-13 000 lumena, minimum bi bio 9 000-10 000 lumena. No minimum minimuma bilo bi 5 000-6 000 lumena, no pri tom osvjetljenju nemojte uzgajati biljke više od 6 tjedana (vegetacijska faza), takve biljke neæe razviti sporedne grane, internode æe biti veæe (biljke kao da trèe prema svijetlosti), no ipak moguæe je dobiti dobre vrhove.

Obiène sijalice, kada je u pitanju kuæni uzgoj nisu primjerene, ne toliko zbog toga što isijavaju svijetlo slabog intenziteta (100W =1350-1400 lumena, 150W =2150-2200 lumena), veæ što najveæi dio el. energije pretvaraju u toplinsku, pa ih je nemoguæe staviti blizu vrhova biljke i to je glavni razlog njihove neefikasnosti.

4.2.2. Floroscentne cijevi

Floroscentne cijevi dobre su i pogodne za kuæni uzgoj. Obièno se koriste cijevi od 40W, koje se smještaju vrlo blizu vrhova 4-6cm, i koje isijavaju oko 3 000 lumena. No zbog svoje dužine, ne možete ih smjestiti u ormar. Floroscentne cijevi od 18W, stanu u ormar, no pored njih èete morati kombinirati i drugu rasvjetu, kao što su npr. štedne žarulje. Mana floroscentnih lampi je svakako njihova duljina i to što svoju svijetlost ne bacaju jednakim intenzitetom po cijeloj svojoj duljini. Najjaèi intenzitet svijetla je po sredini cijevi koji slabi prema krajevima cijevi. Ove lampe najpodesnije su za vegetacijsku fazu, te kloniranje biljaka. I treba reæi da ih u svijetu upotrebljava veliki broj growera. Kada ih koristite, zbog upotpunjavanja spektra koristite razlièite tipove npr. cool white i grolux (iako grolux ima slabije karakteristike).

4.2.3. Štedne sijalice

Štedne sijalice su vrlo zanimljiv i nama u Hrvatskoj, vrlo isplativ izvor svijetla za uzgoj. Štedne sijalice snage 23W isijavaju svijetlost intenziteta 1 500 lumena. Kod nas se mogu naæi Philipsove i Osramove štedne sijalice od 23W, i prema mojim iskustvima èini se da su Philipsove nešto bolje. One sigurno nisu najbolji izvor svijetlosti, no ja ih koristim i imam odliène rezultate. S njima neæete uzgajati biljke visine preko 1,5m (iako nisam probao, no ako namjeravate, mislim da æe biti potrebno instalirati boèno jednu lampu po biljci). Biljke pod njima odlièno rastu ako ih koristite u dovoljnom broju, a ušteda je poprilièna kada je u pitanju elektrièna energija. Prema mojim iskustvima, (iako se nisam služio HID lampama), biljke ispod njih rastu zbijene, sporedne grane poèinju se razvijati veæ nakon deset dana (biljke su od poèetka rasta formirane u predivan grm), nad dvije biljke stavite 3 , a kasnije 4-5 lampi i garantiram vam odliène rezultate. Osim toga, one su pogodne za kloniranje (nakon skoro dvije godine neuspješnih pokušaja, napokon sam pod njima uspio stvoriti prve klonove, ali o tome kasnije). Iako ne znam njihove osobine spektra, èini mi se da imaju podjednaku snagu u plavom i crvenom dijelu spektra. Mana je u njihovom obliku i cijeni lampe, no sve im druge karakteristike idu u prilog (nažalost kuæni groweri vani ne koriste ih, jer imaju puno bolji izbor umjetne rasvjete poput HID lampi). Prednost im je i što se ne zagrijavaju previše da bi toplinom uništile vrhove, stavite ih na visinu od 3-4 cm od vrha biljke. No ako pored njih kombinirate i floroscentne cijevi tada vas ništa ne sprjeèava da uzgajate biljke do visine koju želite.

4.2.4. HID lampe

HID lampe zasigurno su najbolji izbor svijetla za uzgoj. Problem s njima nije u potrebnom prostoru (vrh biljke mora biti udaljen od njih kod nekih tipova i do dva metra), a niti u njihovoj cijeni (osim lampi potrebni su vam i odgovarajuæi adapteri pa su u startu poprilièno skupe) ili potrošnji el. energije (za uzgoj se koriste najèešæe one od 400W) veæ što ih je kod nas nemoguæe naæi (Rijeèko podruèje). Ne znam kakva je situacija u Zagrebu, no pretpostavljam da ih je moguæe nabaviti u Splitu jer je u njegovoj okolici smještena glavnina rasadnika za uzgoj cvijeæa u Hrvatskoj. Ako ih baš želite, kupite ih preko interneta, no pri tome pazite na potreban napon i ne zaboravite da morate kupiti i adapter te odgovarajuæi reflektor sa zaštitom koji je kod nekih tipova HID lampi obavezan.

HID lampe dolaze u razlièitim izvedbama, prema prostoru koji osvjetljavaju. Sigurno neæete kupiti lampe namijenjene za osvjetljivanje parkirališta, nogometnih igrališta ili bazena. Svakako se prije kupovine dobro informirajte i kupite one koje su namijenjene za uzgoj cvijeæa ili sobnog bilja u rasadnicima.

HID lampe dolaze u tri osnovne izvedbe: High Pressure Sodium (HPS), Metal Halide (MH) i Mercury Vapor. Karakteristike su im odliène, no nisam ih upotrebljavao, jer jednostavno nisam mogao doæi do njih, no u skoroj buduænosti imam namjeru nabaviti jednu takvu lampu, jer su im prednosti više nego oèite, npr. nije ih potrebno svaki dan pomicati, kao što je to kod floroscentnih cijevi ili štednih sijalica, što je više nego zamoran postupak. Osim toga kada se uzme u obzir intenzitet svijetlosti koji isijavaju cijena im i nije visoka kao što se to u poèetku èini, dapaèe ispada da su konaènici isplativije od drugih izvora svijetla. Na primjer MH 250W isijava 19 000-22 000 lumena, MH 400W 36 000 lumena.

Ako se odluèite za HID sustave imajte na umu, da je za prostor od 1m2 preporuèena lampa od 400W za odlièan uzgoj. Razlog tome je što se lampe postavljaju daleko od vrhova biljaka.

4.2.5. Moja iskustva s razlièitim izvorima svijetla

Kao što sam spomenuo poèeo sam s uzgojem u ormaru, gdje sam imao instalirane floroscentne cijevi od 18W (3 komada), obiènu sijalicu od 100W, a kasnije sam dodao i dvije štedne sijalice, ne mogu reæi da je taj pokušaj bio naroèito uspješan, iako su vrhovi bili odlièni. Naravno koristio sam se i Suncem, ali vrlo kratko razdoblje. Kada sam koristio samo Sunce (balkon i dnevni boravak okrenut prema jugu), rezultati su bili slabiji iako su biljke bile formirane grmoliko, tako da je prema mojim iskustvima puno bolja umjetna rasvjeta i uzgajanje biljaka do 1m visine (vegetacijska faza) pri osvjetljenju od 8 000 lumena po 0,5m2 ili 7 500 lumena po 0,5m2 a to je stvarno minimum minimuma, nego korištenje Sunca kao izvora svijetlosti samog ili u kombinaciji s umjetnom rasvjetom. Svakako nabolje rezultate postigao sam sa posljednjom berbom pri osvjetljenju od 12 500 lumena po 0,5m2 i to tako što sam prvih 6 tjedana uzgajao biljke pod konstantnim svijetlom, zatim dva tjedna pod osvjetljenjem koje sam postepeno smanjivao do 14 sati svijetla po danu, a zatim smanjio trajanje broja sati svijetla na 10,5 sati po danu, nekih 7 dana od pojave prvih cvijetova poveæao sam kolièinu svijetla na 11,5 sati do berbe. Biljke koje sam poèeo uzgajati ranije na balkonu, a zatim u dnevnom boravku koristeæi samo Sunce kao izvor svijetla, bile su puno manje, a cvijetovi biljaka slabije razvijeni od onih koje sam uzgajao samo pod umjetnom rasvjetom. No ipak, i sljedeæe godine namjeravam uzgajati biljke pod Suncem jer besplatno je besplatno bez obzira na kolièinu i kvalitetu. I još jedan mali savjet, probajte nabaviti timer za paljenje svijetla.

4.2.6. Timer ta paljenje i gašenje svijetla

Ni tako jednostavnu stvar poput timera, neæete pronaæi bez teškoæa. Vani možete naæi timere razlièitih izvedbi, od mehanièkih pa do digitalnih. U Rijeci, možete naæi samo mehanièke i to s jednodnevnim ili tjednim programom. Sasvim je svejedno koji kupite (jednodnevni su jeftiniji). Jednodnevni program znaèi, da kad ga namjestite za paljenje i gašenje on to radi sve dok mu sami ne promijenite vrijeme paljenja i gašenja. Tjedni timer, možete i morate podesiti tako da se svijetlo pali i gasi u odreðeno vrijeme za svaki dan u tjednu. Bolje je da kupite dnevni timer jer je praktièniji za upotrebu. Tjedni timeri su inaèe namijenjeni za urede i kioske. No ono što je puno bitnije, je podjela sati. Podjela sati, je nažalost kod nama u Rijeci dostupnih timera, ogranièena na dva sata, no ako imate sreæe možda nabavite one èija je podjela na 30 minuta. No u svakom sluèaju nabavite timer jer èete s njim imati manje teškoæa prilikom uzgoja, posebno u vrijeme cvjetanja. Ako se upustite u uzgoj bez timera, uvidjet èete koliki je napor uzgajati biljke.

4.3. Tlo i posude za uzgoj biljaka

U prirodi, cannabis razvija svoj korijenski sustav vrlo brzo. U suhim predjelima, biljka u potrazi za vodom može razviti korijen do dubine preko 2m. Korijenski sustav ima oblik mrkve, iz glavnog korijena koji se proteže u dubinu izbija niz sporednih korijena. U izrazito vlažnim i hranjivima bogatim vrstama tla, korijenski sustav biljke visoke oko 2m može biti dubok svega 20cm.

4.3.1. Posude za uzgoj

Svrha posude je da biljci omoguæi da iz tla crpi dovoljne kolièine vode i hranjiva, no i dobro razvijen korijen koji æe usidriti biljku i omoguæiti joj da raste u vis bez opasnosti da se prevrne ili da je vjetar išèupa.

Za uzgoj biljaka, koristite samo plastiène posude. Velièina posude ovisi o vremenu uzgajanja, odnosno visine do koje želite uzgajati vaše biljke, ali i o naèinu uzgoja biljaka. Ako vremenski period uzgajanja biljke do berbe iznosi manje od 4 mjeseca, a pri uzgoju se koristite svijetlom slabijeg intenziteta (manje od 12 000 lumena po 0,5m2), te uzgajate više biljaka na manjem prostoru, tada se neæete koristiti širokim cilindriènim posudama. Za takav tip uzgoja bolje je koristiti se jednolitrenim plastiènim bocama od ledenog èaja ili dvolitrenim plastiènim bocama od coca-cole (podrazumijeva se dodavanje hranjiva tokom uzgoja). Ako pak, želite uzgajati biljke duže vremensko razdoblje, pri svijetlu normalnog intenziteta do njihove pune visine i širine, tada èete ipak morati kupiti plastiène cilindriène posude (kada ih kupujte kupite onaj tip koji je više valjkastog oblika). Naravno, neæete sjemenku odmah posaditi u posudu dijametra 30 cm, biti æe dovoljna posuda dijametra 20cm, a nakon dva mjeseca uzgoja presadite je u posudu promjera od 25 do 40cm. Bitno je znati, veæ u startu koliko dugo želite uzgajati svoje biljke, jer ako ste odabrali plastiène boce, tada morate imati na umu da æe pokušaj presaðivanja biti gotovo nemoguæ, no prednost im je što zauzimaju manje prostora, a sasvim su dovoljne dubine.

Za sve one koji žele uzgajati biljke do pune visine, trebaju imati na umu da se za takav uzgoj koriste posude od 3,5 do 10 litara. Pri tom velièina posude nije bitna, ako ste u moguænosti svaki dan zalijevati biljke, jer biljke æe podjednako uspijevati i u posudi od 3,5 litre i onoj od 10 litara s tom razlikom što èete kod veæih posuda imati manju potrebu za dodavanjem hranjiva i zalijevanjem. No o tome æe biti rijeèi kod metoda uzgoja.

Ako imate podosta volje i živaca, možete sjemenke posaditi, u manje plastiène posude, a zatim ih kada biljke svojim korijenom ispune prostor u posudi, presaditi u posude za 1-2 broj veæi od prijašnje. No ne trebam vam ni reæi koliko je to nepraktièno ako uzgajate veæi broj biljaka. Prednost je ove metode uzgoja, što u startu možete poèeti s uzgojem veæeg broja biljaka, a zatim s vremenom premjestiti odreðen broj biljaka u drugi prostor za uzgajanje ili pak prestati uzgajati biljke koje zaostaju u razvoju. Na ovaj se naèin može postiæi da u konaènici uzgoja sve biljke budu podjednake visine.

Nemojte zaboraviti na dnu posude izbušiti rupe za otjecanje viška tekuæine. Dobro je na dno posude staviti sloj kamenèiæa ili kuglica za drenažu.

4.3.2. Priprema tla

Priprema tla za uzgoj u našim uvjetima neizvediva je po standardima koje canabis zahtijeva. Èesto, u razgovorima s pljugerima, možete èuti da canabis raste kao korov, no to nije toèno. Cannabis zahtijeva tla bogata hranjivima i mineralima za svoj rast. Biljka ima u svojim životnim fazama razlièite potrebe prema osnovnim elementima a to su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ti se elementi ne nalaze u èistom obliku veæ u spojevima. U fazi klijanja potrebno joj je više fosfata (P), u vegetacijskoj fazi potrebno joj je više dušiènih spojeva (N), željeza i magnezija (elementi u tragovima), a tokom cvjetanja potreban joj je kalij (K) te niz elemenata u trgovima (Fe,Mg,B,Zn,Cu).

Kod nas èete bez teškoæa pronaæi mješavine pripremljene za uzgoj razlièitih vrsta biljaka, kao npr. kisela tla za kamelije, rodondredone i azeleje, siromašna i porozna tla za kaktuse, bogata tla za pelargonije itd. No neæete naæi tlo koje æe pružiti najbolje uvijete za rast canabisa u svim njegovim životnim fazama.

Dakle, po moguænosti miješajte barem dvije vrste zemlje. Nikako nemojte uzeti tlo iz vrta, jer u njemu se nalaze sjemenke drugih biljaka, ali i mikroorganizmi koji u uvjetima kuænog uzgoja imaju više nego idealne uvjete za razvoj i mogu ugroziti vaše biljke. Mnogi uzgajivaèi peku mješavinu za uzgoj u peænici ili mikrovalnoj kako bi ubili nepoželjne organizme. Dakle, kada sastavljate mješavinu za uzgoj neka vam se polovica sastoji od humusa, a ostatak od mješavine za uzgoj sobnog bilja ili po moguænosti od mješavine za uzgoj pelargonija. Mješavine su sitan izdatak, pa kad ih kupujete, kupite one poznatih proizvoðaèa. Na vreæici imate otisnut postotak dušika, fosfora i kalija koji se u njoj nalaze (N-P-K), a kod boljih proizvoðaèa, u mješavini se nalaze i odgovarajuæi elementi u tragovima. Ako se koristite samo jednom vrstom zemlje, dodajte u nju jednu malu žlicu pepela nastalog sagorijevanjem drveta i jednu do dvije velike žlice kravljeg gnoja ili malu žlicu umjetnog gnojiva. I ovdje vrijedi jedno važno pravilo koliko svijetla pružite vašim biljkama tolike su njene potrebe za hranjivima. Biljke koje primaju svijetlost slabijeg intenziteta trebaju manje hranjiva, dok biljke koje primaju normalno svijetlo imaju veæu potrebu za hranjivima koje èete dodavati tokom uzgoja.

Nikad ne upotrebljavajte tlo u kojem je rasla druga biljka. Nakon berbe bacite tlo u kojem ste uzgajali biljku. Ne koristite kisela tla ili treset pri sastavljanju mješavine za uzgoj, takoðer vam ne preporuèujem niti tla pripremljena za kaktuse.

5. PRIHRANJIVANJE BILJAKA

5.1. Elementi

Postoji 15 esencijalnih elemenata potrebnih za nesmetan rast i razvoj biljaka. Ugljik (C), vodik (H) i kisik (O), tri su osnovna elementa i biljka ih uzima iz zraka i vode. Ostalih 12 elemenata prvenstveno se apsorbiraju iz tla u obliku minerala ili iona (u anorganskom obliku). Oni su prirodni sastojak tla. Takoðer u komercijalnim mješavinama nalaze se u dovoljnim kolièinama. Problem s nedostatkom hranjiva, nastaje jer se biljke sade u male posude, pa one brzo potroše potrebna im hranjiva.

Elementi potrebni za normalan rast zovu se nutrienti. Ta tri primarna nutrienata su: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ta tri elementa glavni su sastojak svih umjetnih gnojiva za prihranjivanje biljaka. Na ambalaži svakog gnojiva nalazi se postotak u obliku oznake N-P-K, 15-10-11, ti brojevi znaèe da se u gnojivu nalazi 15 % dušika, 10% fosfora i 11% kalija, u obliku njihovih spojeva.

Tri sekundarna nutrienata su: kalcij (Ca), sumpor (S) i magnezij (Mg). Biljkama su potrebni za normalan razvoj i takoðer se u tlu nalaze u dovoljnim kolièinama.

Ostali elementi potrebni za razvoj biljaka su Fe,Zn,Mb,B,Mn i Cu. Zovemo ih elementi u tragovima jer su biljkama potrebni u malim kolièinama.

DUŠIK (N)- Dušik, je više nego drugi elementi u tlu povezan s živim ekosustavom. On neprestano kruži živim sustavima: iz tla dospijeva u biljni sustav i iznova se vraèa u tlo, njegova glavna zadaæa je da potièe na aktivnost mikroorganizme u tlu i esencijalan je za cjelokupni život na zemlji. Dušik je kljuèni element u strukturi amino kiselina, koje tvore bjelanèevine, te ali i druge biomolekule sadrže dušik. Klorofil, genetski materijal, te brojni enzimi i biljni hormoni koje biljka stvara sadrže dušik. Dakle, dušik ima važnu ulogu u mnogim procesima koji se odvijaju u biljkama u svim njihovim životnim fazama. Kada govorimo o canabisu, onda možemo reæi da on zahtijeva velike kolièine dušika, posebno u vegetacijskoj fazi. Doziranje dušika pri uzgoju, u primjerenim kolièinama u direktnoj je vezi s brzim i zdravim rastom biljke.

FOSFOR (P)- Fosfor je prisutan kod prijenosa energije iz tvari kao što su NADP i ATP, te molekularnih sustava poput gena. Energija je potrebna za disanje, fotosintezu i sintezu molekula. Canabis ima veæe potrebe za fosforom tokom klijanja, rane faze vegetacije, cvjetanja i stvaranja sjemenki. Može se reæi da su kod canabisa potrebe za fosforom velike.

KALIJ (K)- Kalij utjeèe na mnoge procese koji se odvijaju u biljkama ukljuèujuæi fotosintezu, disanje, sintezu bjelanèevina, te je povezan s drugim nutrientima. Upravo s fosforom, kalij je u dodiru najviše tokom rane faze rasta. Kalij je u vezi s razvojem stabiljke i otpornošæu biljke prema bolestima.

KALCIJ (Ca)- Kalcij ima ulogu u sintezi masnoæa i izgradnji staniènih membrana, on je takoðer prisutan pri mitozi (diobi stanice). Biljke uzimaju onoliko kalcija koliko im je to potrebno za normalan rast. U mješavinama za uzgoj malo je kalcija, no u vodi prisutan je u velikim kolièinama (voda iz vodovoda). On utjeèe na kemijske procese u tlu, te na PH tla.

SUMPOR (S)- Sumpor je prisutan u amino kiselinama i bjelanèevinama. On je važan sastojak biljnih vitamina kao što su biotin i tiamin, koji imaju važnu ulogu kod disanja i metabolièkih procesa (biljka sve vitamine potrebne za normalan razvoj stvara sama). U mješavinama za uzgoj nalazi se u dovoljnim kolièinama.

MAGNEZIJ (Mg)- Magnezij je ukljuèen u sintezu bjelanèevina i metabolizam ugljikohidrata. Magnezij je središnji element u strukturi molekua klorofila i ima znaèajnu ulogu u fotosintezi. Kvalitetne mješavine za uzgoj imaju ga u dovoljnim kolièinama.

ELEMENTI U TRAGOVIMA (Zn,B,Cu,Fe,Mn,Mb,)- Oni su posebno važni kao koencimi i katalizatori u mnogim biokemijskim procesima koji se odvijaju u biljkama.


5.2. PRIHRANJIVANJE UMJETNIM GNOJIVIMA

Za uzgoj velikog cannabisa, potrebno je redovito prihranjivanje umjetnim gnojivima. Kada se biljke uzgajaju u normalnim uvjetima, odnosno nalaze se u posudama primjerene velièine te što je najbitnije dobivaju svijetlo odgovarajuæeg intenziteta, onda sljedeæe opisane doze hranjiva mogu i moraju se primijeniti. No ako biljke rastu u lošijim uvjetima, prije svega misli se na to da primaju svijetlo slabijeg intenziteta od preporuèenog, treba biti oprezan pri upotrebi hranjiva, te je bolje upotrijebiti manje doze hranjiva jer pregnojavanjem možete uništiti biljku.

Hranjiva se mogu dodati prije saðenja kada se priprema mješavina za uzgoj ili tokom uzgoja. Gnojiva u rasutom stanju poput umjetnih koncentrata, humusa, komposta ili stajskog gnojiva stavljaju se prije saðenja jer ako se dodaju tokom uzgoja mogu prouzrokovati više štete nego koristi. Mogu uništiti dijelove biljke s kojima dolaze u kontakt poput stabiljke i korijena, ali i vrlo dobra su podloga za štetne mikroorganizme i gljivice, stoga se tokom uzgoja prihranjuje biljke s gnojivima u tekuæem stanju.

Tekuæa gnojiva miješaju se s vodom a mogu biti organska ili najèešæe kemijske smjese koje sadrže glavne nutriente (N-P-K) u odreðenom postotku. Nadalje, nutrienti mogu biti u jednakim proporcijama (npr. 20-20-20), razlièitim proporcijama (npr. 10-20-5) ili mogu sadržavati samo jednu komponentu (npr. 10-0-0). Na primjer oznaka (N-P-K),10-5-5, znaèi da se tekuæe gnojivo sastoji od 20% nutrienata, a 80% su inertne tvari (najèešæe voda).

Kada je u pitanju uzgoj canabisa, treba reæi da mu najviše odgovaraju gnojiva koja sadrže veæe kolièine dušika, no ipak u odreðenom manjem postotku moraju biti prisutni fosfor i kalij, a po moguænosti i elementi u tragovima. Ako biljke rastu u veæim posudama, nije ih potrebno prihranjivati 30 do 45 dana, no kasnije æe im prihranjivanje biti potrebno. Za manje posude a pri normalnom intenzitetu svijetlosti može se poèeti prihranjivati biljke s polovicom propisane doze od 3 ili 4 tjedna uzgoja.

Brzina rasta biljaka u zatvorenim prostorima ogranièena je prostorom, velièinom posude te osvijetljenošæu prostora i kolièinom hranjiva koje biljka može preraditi. Poveæano dodavanje hranjiva od propisanog neæe natjerati biljke da rastu brže, dapaèe nakupljena u tlu u poveæanim dozama uzrokovaæe trovanje tla a zatim i biljaka.

Glavnina tekuæih umjetnih gnojiva dizajnirana su za potrebe sobnog bilja. Cannabis nije sobna biljka, i potrebe za hranjivima daleko su veæe. Ako ste se potrudili oko mješavine tla za uzgoj, velika je vjerojatnost da potrebe za hranjivima budu podmirene s dozama tekuæih gnojiva za kuæno bilje, isto vrijedi ako koristite veæe posude ili redovito presaðujete biljke.

Ako koristite gnojiva koja sadrže 50-70% glavnih nutrienata (npr. 20-20-20), koja se vani èesto upotrebljavaju, tada prihranjujte poslije petog tjedna uzgoja i to svaka dva tjedna, 1 èep na 5 litara vode. Možete prihranjivati s pola èepa na pet litara vode svaki tjedan što je puno preporuèljivije. Zapamtite da je bolje èešæe prihranjivanje s manjim dozama, nego na primjer s punim dozama ali u veæim vremenskim intervalima.

Kada primjenjujete umjetna gnojiva, pazite da je zemlja vlažna, u sluèaju da je suha zalijte je prvo s obiènom vodom bez hranjiva. Promiješajte vodu s gnojivom prije nego zalijete biljke.

Ovisno o uvjetima u kojima uzgajate biljke, s doziranjem gnojiva treba biti vrlo oprezan. Ako se biljke uzgajaju pri slabom svijetlu, rast im je izdužen i u odnosu na visinu imaju malu lisnu masu, ne preporuèujem vam upotrebu gnojiva više od 1/3 propisane doze i u vremenskom intervalu manjem od 10 dana.

5.3. Pregnojavanje

Pregnojavanje biljaka vrlo je èest sluèaj kod uzgoja u zatvorenim prostorima. Pregnojavanje dovodi do veæih kolièina nutrienata u tlu, koje postaje otrovno za biljku koja u njemu raste. Prevelike kolièine dušika koèe proces osmoze i dovodi do dehidracije biljke. Pregnojavanje biljaka vrlo brzo dolazi do izražaja, vrhovi listova savijaju se, gube boju. Boja se mijenja iz žute u smeðu ili sivozelenu, listovi se suše i biljka umire. Sve te opisane promjene vrlo su brze. Ako ste ih primijetili postoji moguænost spašavanja biljke. Možete posudu s biljkom potopiti u vodu ili zalijevati s velikim kolièinama vode kako biste isprali zemlju. Listove koji su suhi odstranite, ako ste pravovremeno reagirali listovi koji se nisu osušili za dva do tri dana æe se oporaviti. Treba posebno naglasiti da je pregnojavanje izrazito opasno za biljke, više nego nedostatak nutrienata kod kojeg uvijek ima dovoljno vremena za reakciju.

5.4. Nedostatak nutrienata

Prije utvrðivanja nedostatka hranjiva kod biljaka, potrebno ju je pregledati i utvrditi da razlog ošteæenja nisu gljivice ili drugi organizmi. Èak i pod najboljim uvjetima uzgoja neæe svo lišæe izgledati perfektno niti imati potpuno zelenu boju. Mali donji listovi kod biljaka normalno umiru nakon mjesec do dva. Pod umjetnom rasvjetom donje lišæe može biti u sjeni ili predaleko od izvora svijetla da bi normalno obavljalo proces fotosinteze. Takvo lišæe postepeno gubi boju te prelazi u žutu sa smeðim površinama i naposljetku umire. Veliko lišæe na glavnoj stabiljci trebalo bi ostati zeleno i zdravo od 1m do 1,5m ispod vrha biljke. Èak i kod manjih rasvjetnih sustava. Niže sporedne grane i doljnje veliko lišæe na glavnoj stabiljci kod slabog svijetla može biti zahvaæeno ošteæenjima. Neki simptomi nedostatka nutrienata poèinju od dna biljke, ali oni opæenito zahvaæaju lišæe na glavnoj stabiljci, a tek kasnije lišæe na sporednim granama.

Neki simptomi nedostatka nutrienata poèinju od dna biljke zahvaæajuæi veliko lišæe, dok drugi poèinju sa rastuæim vrhovima. Te razlike ovise da li su nutrienti koji manjkaju pokretni ili nisu tj. mogu li se kretati iz starijeg lišæa u rastuæe vrhove. Nedostatak pokretnih nutrienata poèinje od dna biljke. Nedostatak nepokretnih nutrienata zahvaæa rastuæe vrhove, odnosno mlado lišæe. N, P, K, Mb, Mg i B su pokretni nutrienti, Mn i Zn su manje pokretni nutrienti dok su Ca, S, Fe i Cu opæenito nepokretni elementi.

Suha atmosfera i uvijek vlažna zemlja može uzrokovati smeðe (suhe) krajeve lišæa (vrlo èesto kod indoor uzgoja). Dakle, ako biljke zalijevate više negoli je to potrebno, a vlažnost zraka je izrazito niska (prostori koji se griju radijatorima), može se dogoditi da se vrhovi listova osuše. Smeði vrhovi listova mogu ukazivati na nedostatak nutrienata ali u tom sluèaju promjene æe biti vidljive i na drugim dijelovima listova.

Kloroza i nekroza su dva izraza koji opisuju simptome bolesti kod biljaka. Kloroza je gubitak zelenila odnosno klorofila. Klorotiæno lišæe ima svijetlo zelenu do žutu boju, i kada se dodaju potrebni nutrienti oporavlja se. Nekroza znaèi odumrle dijelove biljke (listovi), nekrotièni dijelovi svjetlosmeði su do tamnosmeði, i kada se dodaju potrebni nutrienti neæe se oporaviti, dakle to su potpuno mrtvi dijelovi biljke.

Simptomi nedostatka bilo N, P ili K imaju zajednièke osobine: doljnje lišæe žuti, dijelovi listova postaju nekrotièni a sve je to još povezano i s crvenom/ružièastom bojom stabiljke i lisnih peteljki. U takvoj situaciji dodajte hranjivo koje ima približno jednake proporcije spomenutih nutrienata.

Nedostatak dušika (N)- Èest je problem kod uzgoja bilo u zatvorenim prostorima ili vani. Kod kratkotrajnog uzgoja teže je primijetiti nedostatak dušika, osim ako biljke ne rastu u izrazito nekvalitetnom tlu. Nedostatak dušika primjeæuje se kod dugotrajnijih uzgoja, biljka vrlo sporo raste. Pravi simptomi nedostatka dušika poèinju sa postepenim mijenjanjem boje donjih listova na glavnoj stabiljci, u blijedo zelenu pa sve do žute boje, a zatim listovi otpadaju, takoðer pojavljuju se nekrotièna podruèja na listovima. Nedostatak dušika primjeæuje se na stabiljci i peteljkama listova po crvenkastoj, bakrenoj ili ružièastoj boji. Biljka sporije raste, listovi su manji a kada se biljka uzgaja u malim posudama duže vrijeme, proces žuæenja listova i njihovog otpadanja može biti nagalo i brz. Tome je razlog što biljka nastoji dušik iz starijih listova prenijeti u rastuæe vrhove. Kad ste primijetili nedostatak dušika, dovoljno je biljku prignojiti s tekuæim gnojivom no pri tome ne pretjerujte, dovoljna je propisana doza. Inaèe, kada se biljku uzgaja duže vremensko razdoblje u veæim posudama, biti æe potrebno i dovoljno prihraniti biljku jednom u mjesec dana, poloviènom dozom hranjiva. Punom dozom prihranite biljku samo ako vam se èini da biljka ima problema s nedostatkom hranjiva. Biljka koju ste prihranili zbog nedostatka dušika reagira vrlo brzo, 3-5 dana nakon prihrane listovi dobivaju svoju zelenu boju. Tokom cvjetanja izbjegavajte prihranjivanje.

Nedostatak fosfora (P)- Nedostatak fosfora nije èest kod indoor uzgoja. Kod uzgoja vani povezan je sa suhim, alkalnim ili iscrpljenim tlom, takoðer dogaða se pri hladnijem vremenu. Karakteristièan je spor ili zakržljao razvoj. Lišæe je malo i tamno zeleno, stabiljka i peteljke listova crvenkaste su boje. Lišæe žuti i otpada. Kad prihranite biljku, lišæe se neæe oporaviti, no daljnji razvoj biljke biti æe zdrav.

Nedostatak kalija (K)- Nedostatak kalija èest je kod indoor uzgoja, èak i onda kad ga u tlu ima u dovoljnim kolièinama. Biljke u tom sluèaju izgledaju visoke i slabe, dakle karakteristièni su simptomi kao kod uzgoja pri svijetlu slabog intenziteta. Na velikim doljnim listovima pojavljuju se na vrhovima listova nekrotièni dijelovi, a pri jaèem nedostatku kalija mogu zahvaæeni listovi izgledati kao obrubljeni smeðim nekrotiènim dijelovima. Ako simptomi nisu izraziti nije se potrebno zabrinjavati, problem je više estetske prirode. Takoðer, simptomi mogu biti uzrokovani organskim gnojivima. Inaèe oporavak biljke vrlo je spor nakon prihranjivanja.

Nedostatak kalcija (Ca)- Nedostatak kalcija izrazito je rijedak i ne dogaða se ako ste u tlo dodali drvnog pepela. Takoðer, ako živite na Kvarneru i zalijevate vodom iz vodovoda nikad se neæete susresti s tim problemom, dapaèe dugotrajno zalijevanje takvom vodom može zasititi tlo kalcijem a to je problem koji je daleko èešæi. Kalcij je prije svega važan zbog PH ravnoteže u tlu, no previše kalcija može tlo uèiniti previše alkalnim.

Nedostatak sumpora (S)- Nedostatak sumpora nekada se može zamijeniti s nedostatkom dušika jer su simptomi slièni. Vrlo je rijedak nedostatak sumpora tokom uzgoja, a primijeti se po blijedim mladim listovima. Rješenje je u dodavanju MgSO4, no teže je naæi ga kod nas.

Nedostatak magnezija (Mg)- Nedostatak magnezija èest je ako se ne koriste mješavine za uzgoj poznatih proizvoðaèa. Èak i kad ga ima u dovoljnim kolièinama, do njega èesto dolazi ako se zaljeva s vodom iz vodovoda koja sadrži Ca i Cl, odnosno kad doðe do zasiæenja tla kalcijem i klorom. Simptomi nedostatka Mg, poèinju na doljnim listovima. Listovi gube zelenu boju, koja prelazi u svijetlo žutu do bijelu oko žila koje su zelene kao i ostali dio listova zelene boje. Taj proces poèinje od vrha lista. Simptomi su vrlo slièni nedostatku željeza, no kada se listovi poèinju kovrèati i umirati rijeè je o težem nedostatku magnezija. Ako pravovremeno reagirate, listovi se brzo oporavljaju. Treba dodati MgSO4, no kako je kod nas teže doæi do njega, posegnite za umjetnim gnojivima koji ga sadrže (umjetna gnojiva za vrtne ruže).

Nedostatak željeza (Fe)- Nedostatak željeza vrlo je rijedak kod kuænog uzgoja, ako do njega doðe, vjerojatno je tlo ili izrazito kiselo ili èešæe izrazito lužnato, tada imate puno više problema nego što je nedostatak željeza. Simptomi su gotovo isti kao i kod nedostatka magnezija, s tom razlikom što nedostatak željeza više pogaða mlado lišèe. Prva pomoæ je jednostavna, zalijte s gnojivom koji sadrži željezo, ili dodajte malo rðavog željeza, takoðer možete staviti stari èavao u tlo.

Nedostatak elemenata u tragovima vrlo je rijedak problem, stoga neæu opisivati simptome, ako se upotrebljavaju kvalitetne mješavine i upotrebljavaju umjetna gnojiva koja sadrže elemente u tragovima neæete imati problema kad je u pitanju nedostatak elemenata u tragovima. Ako naprotiv, za uzgoj koristite iscrpljena tla, tada vam nedostatak elemenata u tragovima neæe zadavati nikakve brige, buduæi da èete imati problema s gore opisanim nedostacima.

6. METODE UZGOJA

Kako vodiè za uzgajivaèe marihuane od Eda Rosenthala & Mela Franka navodi, postoji onoliko metoda uzgoja canabisa koliko i uzgajivaèa. Nijedna metoda koja æe biti opisana ne mora biti bolja od druge, vrijednost se ogleda u tome što uzgojite. Kao primjer, može vam poslužiti galerija na ovim stranicama, gdje slike nisu stavljene da bi prikazale samo klasiène primjere canabisa spremnog za berbu. Vi èete prije svega uzgoj prilagoditi svojim moguænostima a to su: raspoloživi prostor i rasvjeta koju možete pružiti vašim biljkama. Po slikama iz galerije možete vidjeti da obrezivanjem biljke dobivate moguænost da bolje iskoristite raspoloživi prostor i svijetlo. Èetiri opisane metode poslužiti æe vam prije svega da steknete uvid u naèin kako to rade drugi. No, jedno je sigurno, sami èete po moguænostima koje imate steæi s vremenom dovoljno iskustva da stvorite vlastitu metodu uzgoja.

6.1. Metoda rezanja rastuæeg vrha

Ova metoda ima svojih prednosti i mana. Zahtijeva sadnju sjemenki u veæe posude zbog dugotrajnijeg uzgoja. Samim time ogranièeni ste brojem biljaka koje možete posaditi u odreðenom prostoru. No, najveæi problem je što ne znate kojeg je spola vaša biljka, a vrijeme i uloženi trud znatan su ulog ako se ispostavi da je biljka muška. No ako, pokušate s klonom èiji spol znate onda je metoda odlièna.

Kada poèinjete iz sjemenki: Posadite nekoliko sjemenki u posude od 3-5 litara. Ovisno o broju biljaka koje niknu, u razdoblju od 6-8 tjedana uništite biljke koje zaostaju u razvoju ili koje vam se èine pretjerano velikim, odnosno pazite da vam u svakoj posudi ostane po jedna biljka s debljom stabiljkom, biljke koje ne želite dalje uzgajati odrežite pri dnu stabiljke, nemojte ih èupati.. Tokom 4-5 tjedna rasta, podrežite vrhove biljki tako da vam biljke budu u istoj razini, sporednim granama odsijecite vrhove do 4 internode. Ako imate dovoljno prostora i svijetla, možete postupak ponoviti nakon mjesec do dva dana ili se odluèiti da biljke stavite u fazu cvjetanja. Kada primijetite biljke s muškim cvijetovima maknite ih iz vrta. Ova metoda daje vam velike moguænosti i odlièna je jer možete uzgajati biljke dugo vremena, a da pri tom kontrolirate visinu biljke. Urod biljki veæi je nego kada uzgajate biljku bez podrezivanja jer grane bolje ispunjavaju raspoloživi prostor, no zato sam uzgoj iziskuje poprilièno vremena.

6.2. Metoda uzgoja više biljki u jednoj posudi

Ova metoda sastoji se u uzgoju tri biljke u posudi od 5 litara pa i više. Posadite desetak sjemenki, te u razdoblju do tri tjedna ostavite po tri biljke u posudi i nastavite ih uzgajati do vremena kad ih poželite staviti u fazu cvjetanja. Metoda je zahvalna samo iz jednog razloga, u svakoj posudi biti æe barem jedna ženska biljka. No, mane su što biljke neæe rasti jednako, a sporedne grane slabije æe se razvijati. No ako, znate karakteristike biljaka èije sjemenke sadite, a to možete samo ako su sjemenke iz vašeg uzgoja ili uzgoja vašeg prijatelja onda treba spomenuti da su biljke manjeg rasta, pogodnije za ovakav uzgoj. Inaèe, nikako nemojte u posudi ostaviti više od tri biljke. Kada je u pitanju urod, on je manji zbog slabijeg razvoja sporednih grana. Da biste pospješili njihov razvoj možete otkinuti doljnje velike listove do polovice visine biljke. Ova metoda nije moj favorit, no primjerena je za uzgoj i u malim i velikim prostorima.

6.3. Metoda uzgoja više biljaka na manjem prostoru

Metoda se sastoji od uzgoja biljaka u malim posudama. Pogodna je za uzgoj ogranièen prostorom, vremenom ili rasvjetom. U posude 1-2 litre sadi se nekoliko sjemenki, te se tri do èetiri dana nakon klijanja ostavlja po jedna biljka u svakoj posudi, koju se nastavlja uzgajati. Biljke koje zaostaju u razvoju mièu se iz daljnjeg uzgoja. Na ovaj naèin možete uzgojiti puno više biljaka na malom prostoru, te do maksimuma iskoristiti rasvjetu koja vam je na raspolaganju. Mane su ove metode, što biljke rastu nejednoliko, pa æe biti potrebna postolja za manje biljke. Ova metoda dugo je vremena bila moj favorit. Urod biljaka zbog kratkog razdoblja uzgoja (6-9 tjedana vegetacijske faze) nije velik, ali je zadovoljavajuæi. Jasno možete biljke koje rastu brže presaditi u veæe posude i nastaviti uzgajati u drugom prostoru ako njime raspolažete.

6.4. Metoda konstantnog uzgoja

Ova metoda zahtijeva tri ureðena prostora s odgovarajuæom rasvjetom. Prvi prostor koristi se za uzgoj biljaka do 8 tjedana, drugi veæi prostor za nastavak uzgoja sljedeæih 8 tjedana i treæi za fazu cvjetanja sljedeæih 8 tjedana. Ova metoda je zasigurno san svakog growera. No, prije svega treba poèeti pa s vremenom možda san postane stvarnost.

7. MINIMALNI UVJETI ZA UZGOJ

7.1 Minimalna rasvjeta

Prije ovog obnovljenog sajta, INDOOR uzgoj, bio je namijenjen poèetnicima s minimalnim prostorom i rasvjetom za uzgoj. Investirati u rasvjetu poprilièan je trošak, no èinjenica je da samo dobra rasvjeta znaèi dobre uvijete za uzgoj. HID sustav teško je nabavljiv u Hrvatskoj, no probajte ga nabaviti preko Interneta

Dakle, minimum èini rasvjeta i prostor. Minimum svijetla na 0,5m2 je od 5000-6000 lumena.
No biljke koje rastu pri tom intenzitetu svijetlosti pokazuju tendenciju brzog rasta, no taj brzi rast je rast stabiljke, tako da biljka visoka više od 50cm ima svega 8-9 razvijenih parova listova i to nakon 6-7 tjedana uzgoja, sporedne grane ne razvijaju se do faze cvjetanja. Ako sadite u proljeæe, pa koristite Sunèevo svijetlo tokom dana, situacija se mijenja ovisno o mjestu uzgoja, na balkonu je rast daleko bolji, dok u dobro osunèanoj prostoriji (na najboljoj moguæoj poziciji) rast je recimo bolji nego pri umjetnoj rasvjeti od 6000 lumena po 0,5m2, biljke razvijaju sporedne grane.

Donji minimum trebao bi biti od 9000-10000 lumena po 0,5m2, s takvom rasvjetom dobiti èete dobre biljke. Biljke, ako koristite male floroscentne cijevi (18W) ili štedne sijalice (23W), nemojte uzgajati preko visine od 1,30m vegetativne faze. Obavezno skinite doljnje veliko lišæe od jedne treæine do polovice visine biljke kako biste omoguæili nesmetan razvoj doljnih sporednih grana. To èinite postepeno otklanjajuæi svakih par dana po dva do tri lista poslije 6 tjedana uzgoja, nikako to ne radite u fazi predcvjetanja ili ranoj fazi cvjetanja.

Naglašavam da je optimum za dobar uzgoj 12000-13000 lumena po 0,5m2. Pri korištenju malih floroscentnih cijevi ili štednih sijalica, uzgajanje ne bi trebalo iæi preko visine 1,5m (vegetacijske faze), osim ako ne instalirate dodatne lampe koje æe svoju svijetlost isijavati po donjim dijelovima biljke, što se isplati (koristite štedne sijalice od 20 ili 23W) zbog veæeg uroda. Isto vrijedi ako koristite velike floroscentne cijevi od 40W.

7.2. Minimalno vrijeme uzgoja

Minimum, kada je biljka spremna za cvjetanje je visina biljke više od 30cm, no jasno neæete je staviti u mrak pri takvoj visini. Kolièina uroda kao i kvantiteta bila bi vrlo mala. Tu visinu biljka može pri optimalnom svijetlu doseæi u vremenu od 4 do 6 tjedana razvijajuæi pri tom 10-15 parova listova. Ovisno o raspoloživom prostoru i svijetlu biljku stavite u mrak za minimalan urod tek kada bude visoka od 45-55cm s minimumom 13 dobro razvijenih parova listova. Inaèe, pri minimumu svijetla, biljka æe veæ s 6 tjedana biti vrlo visoka, pa za minimum svijetla i prostora to je i vrijeme kada èete staviti biljke u mrak.

Dobar urod možete oèekivati ako biljke stavite u mrak poslije 10-14 tjedana uzgoja pri optimalnom intenzitetu svijetlu. Jasno što dulje budete uzgajali biljke, one æe imati bolji urod. Optimalna visina biljke spremne za cvjetanje i dobar urod za normalne prostore je 1,5m.

Minimalno vrijeme cvjetanje je 7 tjedana (s razdobljem predcvjetanja). Biljka æe procvjetati ako je razdoblje mraka veæe od 12 sati. Da bi se pospješilo cvjetanje biljku se stavlja u mrak u trajanju od 13-14 sati. Kada se pojave prvi cvijetovi, biljci se smanji razdoblje mraka na 12,5-13 sati. Ako želite brže dozrijevanje cvijetova, možete je konstantno držati u fotoperiodu od 14 sati mraka. Pri takvom fotoperiodu cvijetovi æe brže dozrijevati, no biti æe manji nego ako poveæate fotoperiod na 12,5-13 sati mraka pri èemu æe dozrijevanje cvijetova trajati 8-9 tjedana. Dakle, ako ste stavili male biljke ili biljke koje ste uzgajali do 8 tjedana, onda im svakako u razdoblju cvjetanja (kada se pojave prvi cvijetovi) pružite fotoperiod od 12,5-13 sati mraka.

8. VODA, TEMPERATURA, ZRAK I VLAŽNOST ZRAKA

8.1. Voda

Voda, fluid života èini više od 80% biljke. Svi životno važni procesi u biljci zapravo, odvijaju se u prisutnosti vode. Voda osigurava vodik neophodan za stvaranje ugljikohidrata. Ona služi i kao otopina nutrienata koji struje kroz sve dijelove biljke. No, unatoè njenoj važnosti, nije toèno da biljka brže raste, ako je tlo mokro. Èinjenica je da se rast biljke usporava pri velikoj vlažnosti tla. Proces fotosinteze odvija se normalno i kad je tlo oko biljke suho. Kad biljku zalijete, ne treba je više zalijevati dok površina tla na opip nije suha.

Koliko èesto èete zalijevati i s kojom kolièinom vode ovisi o velièini biljke, velièini posude, vrsti tla, temperaturi, vlažnosti zraka, strujanju zraka i tipu biljke. No, zalijevanje je od životne važnosti za biljke.

Kad posadite sjemenku, ne smijete dopustiti da se tlo oko nje i ona sama osuši. Pazite da je do klijanje uvijek u vlažnom mediju, posebno ako se proces klijanja odvija izvan tla, što mnogi groweri èine. Ako se vlažna sjemenka jednom osuši do klijanja neæe doæi. Ako su lampe ukljuèene pazite da su dovoljno udaljene kako ne bi svojom toplinom osušile tlo oko sjemenke, no nije ih potrebno ni imati upaljene osim ako je temperatura zraka niža od 16°C.

Kad se sadnica formira, ne treba je zalijevati dok površina tla na opip nije suha. Nemojte pri zalijevanju dopustiti da se voda cijedi iz posude odnoseæi hranjive sastojke. Ako biljku sadite u veæe posude, neæe je biti potrebno zalijevati toliko èesto, kao one koje rastu u malim posudama. Manje biljke kroz svoje listove isparavaju i manje vode, tako da æe u poèetku razvoja biljke biti potrebno zalijevati jednom do dva puta u sedam dana, kasnije æe je biti potrebno zalijevati èešæe, pa i svaki dan. Znaèi biljke zalijevamo prema potrebi tek kad je tlo 2-5cm u dubinu suho.

Kad zalijevanje nije dovoljno, to se vidi po listovima biljke koji se objese. Dehidracija nije problem, èim zalijemo biljku ona æe se oporaviti u vrlo kratkom vremenu. Biljka može par dana preživjeti bez vode, no ipak nemojte dozvoliti da se to dogodi. Važno je da biljku ne držite u vodi, canabis nije moèvarna biljka. Ako pri zalijevanju voda ostane u poklopcu, izlijte je.

Koristite mlaku vodu ili vodu sobne temperature kako biste što manje stresno djelovali na biljke, zalijevajte ih u jutarnjim satima, odnosno kada im palite svijetlo. Ako koristite vodu iz vodovoda, obavezno je pustite da odstoji u otvorenoj kanti barem dva dana, kako bi klor ishlapio. Ako voda sadrži velike kolièine kalcija, prokuhajte je. Najbolje je zalijevanje kišnicom. Ako pri zalijevanju vodom koja sadrži veæe kolièine kalcija namjeravate uzgajati biljke duže vrijeme, presaðujte ih jer se tlo mineralizira i ometa razvoj biljke.

Ako je tlo uvijek mokro, a vlažnost zraka u prostoru niska, što se èesto dogaða, vrhovi listova suše se.

8.2. Temperatura

Temperatura zraka ne bi trebala biti problem. Cannabis može izdržati temperature malo iznad nule do preko 37°C. Temperatura zraka je u uskoj vezi s razvojem odnosno rastom biljke. Opæenito su vrste canabisa prilagoðene toplijim klimama, no ima i varijacija kojima odgovara umjerena klima. Najbolje su temperature u rasponu od 20-25°C. Pri tim temperaturama razvoj biljke je najbolji. Varijacije iz tropskih podruèja traže temperature od 23-28°C. Može se slobodno reæi da su temperature naših soba najpodesnije za uzgoj Canabisa.

8.3. Zrak

Zrak osigurava biljci kisik i ugljièni dioksid. Kisik joj potreban za sagorijevanje ugljikohidrata iz kojih dobiva energiju za ostale životno važne procese. Tokom fotosinteze, biljka iz atmosfere uzima CO2 potreban za stvaranje ugljikohidrata. U procesu fotosinteze biljka koristi svjetlosnu energiju za cijepanje molekula vode pri èemu se u atmosferu oslobaða kisik. U procesu disanja i fotosinteze u biljci, oslobaða se u atmosferu puno više kisika nego što ga je biljka disanjem potrošila, a iz atmosfere biljka troši više ugljiènog dioksida nego što ga disanjem proizvede.

Uzgajivaèi vani, èesto upotrebljavaju umjetno dobiven CO2 i veæi intenzitet svijetlosti da bi potakli brži razvoj biljke. intenzitet svijetlosti veæi od 13000 lumena po 0,5m2 nije potreban baš iz razloga što bi trebalo osigurati dodatne kolièine CO2.

8.4. Vlažnost

Vlažnost zraka trebala bi biti normalna. Raspon od 40-80% relativne vlažnosti zraka najviše odgovara canabisu. Prevelika vlažnost zraka usporava isparavanje vode iz biljke, proces disanja i rast biljke. Nasuprot tome, niska vlažnost zraka, potièe biljku na brzo isparavanje vode, i može se dogoditi da biljka ne uspijeva apsorbirati dovoljne kolièine vode što je dovodi do dehidracije. U suhim sobama (centralno grijanje), potrebno je staviti posude s vodom koja æe polako isparavati i vlažiti zrak. U vlažnim prostorima nužno je provjetravanje odnosno ventiliranje. U svakom sluèaju provjetrite prostor u kojem uzgajate biljke barem jednom dnevno.

9. UZGAJIVAÈKE TEHNIKE

9.1. Prorjeðivanje

Prorjeðivanje je nužno kada u posudu sijete nekoliko sjemenki. U jednoj posudi ne biste trebali uzgajati više od tri biljke i to samo ako koristite velike posude (vidi metode uzgoja). Prorjeðivanje se vrši kada su biljke u treæem do petom tjednu uzgoja. ostavljajte samo biljke koje vam izgledaju zelene i zdrave bez razvojnih nedostataka. Normalno je posaditi tri sjemenke u posudu èak i ako u njoj namjeravate uzgajati samo jednu biljku. Biljke koje ne želite uzgajati ne èupajte, veæ ih samo odrežite pri dnu stabljike, a korijen ostavite u posudi. Biljke koje ste odrezali osušite, to æe vam biti prvi dodir s vlastito uzgojenim kanabisom s kojim se sigurno neæete baš napljugati.

9.2. Presaðivanje

Presaðivanje je jednostavno ako se služite plastiènim cilindriènim posudama. Opæenito, zahvalnije je biljke poèeti uzgajati u manjim posudama, a kada one potpuno ispune prostor posude svojim korijenom presaðuju se u za broj do dva veæu posudu. Presaðivanje je korisno iz više razloga, s vremenom u posudi se nakupi previše minerala iz vode koji otežavaju apsorpciju vode i nutrienata, isto tako kalcij u veæim kolièinama uèini tlo previše lužnatim. Znaèi primijetili ste da je vaša biljka ispunila prostor posude. Da biste je presadili prije je dobro zalijte, pustite da se višak vode ocijedi. Uhvatite rukom stabljiku pri dnu, a drugom primite posudu i potežite lagano u razlièitim smjerovima. Biljka bi trebala sama ispasti iz posude, no može se dogoditi da se korijen biljke uhvatio za površinu posude (ako je posuda od keramike). Ako se to dogodilo s nožem proðite po rubu posude kako biste odvojili korijenje. Isto tako može se dogoditi da se korijenje probije kroz otvore za drenažu. U tom sluèaju vratite ih u posudu pomoæu prsta ili olovke. Kad biljku presaðujete u veæu posudu radite to pažljivo kako ne biste oštetili korijenje. Na dno posude stavite sloj kamenèiæa ili kuglica za drenažu, zatim sloj zemlje. Biljku smjestite u centar posude i žlicom dodajte zemlju oko
 
07.11.2006
12
4
0
Nastavak...

____________________________________________________________

...rubova. povremeno pritisnite zemlju dlanom da se slegne. Ne smijete biljku zakopavati u dublju razinu nego kojoj je rasla prije. Sada dobro zalijte i prema potrebi dodajte još zemlje.

Presaðivanje se radi samo u fazi vegetacije, nikada ne presaðujte biljke u fazi cvjetanja. Isto tako nikada ih ne presaðujte u vremenu do dva tjedna kada ih namjeravate staviti u fazu cvjetanja.

Biljke sadite po moguænosti u tlo istog sastava u kojem su rasle prije saðenja kako bi stres bio što manji. Tablica pokazuje vrijeme kada biljka otprilike ispuni posudu odreðene velièine.

VELIÈINA POSUDE VRIJEME UZGOJA
dijametar 10cm 3.-4. tjedan
dijametar 15cm 4.-5. tjedan
dijametar 20cm 6.-8. tjedan
posude preko 6 litara oko 10. tjedna

Ako ste biljke sadili u plastiène posude (boce od ledenog èaja), i odluèili se za duži uzgoj, presaðivanje æe biti malo otežano. Posuda u koju èete presaditi biljku mora biti dublja. Dobro natopite biljku. Ne pokušavajte je išèupati iz plastike. Uzmite dobar nož ili škare i prerežite posudu po visini pazeæi da ne oštetite korijenje. Prerežite je s dvije suprotne strane i lagano otvorite. Daljnje presaðivanje je isto kao i kod cilindriènih posuda.

9.3. Potpornji za biljke

U prirodnom okruženju, biljka je stalno izložena vjetru ili vremenskim nepogodama poput kiše. Ti prirodni stresovi tjeraju biljke da jaèaju svoje stabljike kako ne bi pukle. U našim sobama niti puše vjetar niti pada kiša. Biljka je èvrsta onoliko koliko joj je potrebno da nosi težinu vlastitog lišæa. Stoga pri nespretnom rukovanju može se prelomiti. Zato je vrlo korisno 2-3 puta tjedno premještati biljke ili ih jedanput do dva puta na dan protresti. Na taj naèin stimulirate biljku da dio svoje energije potroše na razvoj stabljike.

Biljke koje zbog nedovoljnog svijetla imaju izdužene stabljike, možda æe trebati potporanj. Pored biljke zabijte tanji i èvršæi štap i zavežite biljku za njega. Nemojte je stisnuti, nego dozvolite da ima dovoljno prostora da se stabljika na tom mjestu nesmetano razvija.

9.4. Jednoliki rast

intenzitet svijetla drastièno pada što je izvor svijetla udaljeniji od vrha biljke. Neæe sve biljke rasti istim tempom bilo zbog genetike ili zbog manjeg intenziteta svijetla koje primaju. Kada biljke nisu jednake visine, biljke koje su niže primati æe manje svijetla i njihov æe se rast sve više usporavati. Vrlo je bitno da vrhovi svih biljaka bez obzira na visinu budu jednako udaljeni od izvora svijetlosti. Možete biljke poredati po visini i izvor svijetla postaviti u kosini, na taj naèin æe svi vrhovi biljaka biti jednako udaljeni od izvora. Drugi naèin je da postavite niže biljke na postolja i tako ih približite izvoru svijetla. Za postolja vam mogu poslužiti kutije ili knjige. Kada saznate kojeg su spola vaše biljke, premjestite ženske biljke tamo gdje je intenzitet svijetla najjaèi.

9.5. Obrezivanje i rezanje biljaka

Rezanje vrhova naizgled se èini ružan naèin da se izaðe na kraj s nejednolikim rastom u vrtu. No kod metoda uzgoja proèitali ste da mnogi uzgajivaèi to rade poslije 4. tjedna uzgoja kako bi potakli biljke da ispune prostor u vrtu. Na internodama gdje se spajaju lisne peteljke sporedne grane razvijaju se prema tome koliko svijetla primaju. Rezanjem vrha biljke pružate sporednim granama više svijetla i one pokazuju tendenciju bržeg rasta. Biljke koje tako podrežete imaju oblik dijametralno suprotan od onog koji bi biljka imala da je niste podrezali. Groweri to rade kako bi ispunili sav raspoloživ prostor u svom vrtu dakle zbog kvantitete, sama kvaliteta nije upitna ako biljke uzgajate duže vrijeme. Umjesto jednog velikog vrha možete dobiti dva, èetiri ili više vrhova koji i ne moraju nužno biti manji. Pogledajte galeriju i razmislite. Isto tako možete podrezati i sporedne grane.

Skidanje velikih listova kako bi sporedne grane dobivale više svijetla takoðer je metoda koju mnogi groweri koriste pri uzgoju. obièno se otklanja lišæe do polovice visine biljke. Nikada se ne podrezuje ili skida lišæe u fazi predcvjetanja i ranoj fazi cvjetanja biljke. Dva tjedna nakon pojave cvijetova možete skinuti listove koji smetaju.

9.6. Trening biljaka

Biljka raste iz vrhova na glavnoj stabljici i sporednim granama. Rastuæi vrhovi sadrže hormone koji djeluju kao inhibitor rasta. Ti hormoni sprjeèavaju sporedne grane bliže vrhu da se razvijaju (iz njih se kasnije razvijaju grane s cvijetovima). Što su sporedne grane udaljenije od rastuæeg vrha to je utjecaj inhibitorskih hormona manji, a hormona rasta veæi, pa se razvijaju sporedne grane. Zato su sporedne grane pri normalnom intenzitetu svijetlosti najduže pri dnu biljke. To je glavni razlog što canabis ima oblik božiæne jelke. To je i razlog zašto se sporedne grane brže razvijaju kada se odreže vrh biljke. Kad odsijeèemo vrh biljke, toèke rasta postaju najviše sporedne grane, koje su prije rezanja vrha bile jedva vidljive. Pod umjetnom rasvjetom intenzitet svijetla je daleko manji pri dnu biljke, pa su najrazvijenije sporedne grane po sredini biljke.

Neki groweri ne vole rezati vrh biljkama, pa ni ja. Može se sprijeèiti djelovanje inhibritora rasta savijanjem vrha biljke u fazi cvjetanja. To sprjeèava brz rast ali i poveæava razvoj sporednih grana. Vrh biljke savitljiv je u dužini od 5 do 15cm. Vrh savijte tako što èete komadiæ žice saviti u obliku slova C, nemojte ga saviti previše prema dole, i pružite mu dobar izvor svijetlosti (štedne sijalice su stvorene za to), nakon par dana maknite žicu. Ako vam se dogodi da vam vrh pukne, uzmite štapiæ i postavite ga na prekinuto mjesto i sve povežite platnenom trakom, ozljeda æe zacijeliti nakon par dana. Savijajte vrh pažljivo i neæete imati problema. Na taj naèin možete poveæati svoj urod. Nemojte se bojati zarotirati stabiljku ako je potrebno. Ovom tehnikom možete dobiti da vam vrh raste u obliku slova S ili u spiralu. Metoda izgleda komplicirana, no zapravo vrlo je jednostavna i omoguæiti æe vam bolji urod. Isto se može primijeniti i na sporedne grane.

Osim u fazi cvjetanja metodu možete koristiti i toku faze vegetacije ili da biste dobili bolje formiran grm s veæim sporednim granama ili da usporite rast biljke. Svakako preporuèljivo jednom u 2 mjeseca uzgoja. No nemojte pretjerivati, perverzije se ne isplate.

10. BOLESTI I NAMETNICI

Bolesti biljaka mogu imati razlièite uzroke, poèevši sa lošim uvjetima uzgoja pa do organizama koji se u kuænim uvjetima odlièno osjeæaju. Kada promatramo organizme koji su uzroènici bolesti kod biljaka, onda je lepeza vrlo široka od bakterija, virusa i gljivica pa do nametnika poput crvenog pauka i razlièitih insekta.

10.1. Mikroorganizmi

S obzirom da canabis nije udomaæen u našim krajevima, mali je broj mikroorganizama kojima je specijalnost da ga napadaju. Kada je u pitanju kuæni uzgoj, onda je utjecaj mikroorganizama poput virusa i bakterija gotovo neznatan i biljka je prirodno zaštiæena od njih.

Gljivièna oboljenja èešæa su zbog nepravilne brige oko biljke. Najèešæa gljivièna oboljenja koja se javljaju kod uzgoja jesu oboljenja korijenskog sustava i stabljike. Javljaju se prilikom pretjeranog zalijevanja i vrlo vlažne atmosfere u prostoru u kojem se biljka uzgaja. Biljka se zaljeva tek kada se tlo u lonèanici osuši do dubine oko 1cm i pri tom se pazi da se zaljeva oko stabljike, a ne po njoj. Truljenje korijenja prepoznaje se po smeðoj ili crnoj boji korijena. Stabljika koja je napadnuta gljivicama, takoðer gubi boju i postaje mekana (gnjila) i to najèešæe na mjestu gdje se dodiruje s tlom, truljenje ide u visinu i dubinu od 1 do 2cm. Ako se na vrijeme primijeti biljku treba tretirati fungicidom.

Kada su u pitanju klonovi, onda treba posebno naglasiti da su u periodu dok ne puste korijenje izrazito osjetljivi na gljivice koje su glavni razlog neuspješnosti kloniranja.

Kako biljka stari, tako se na njoj poveæavaju dijelovi koji prirodno odumiru. Treba imati na umu da u fazi cvjetanja biljku zalijevamo po potrebi ako želimo sprijeèiti gljivièna oboljenja cvijetova. Najbitnije je održavati pravilnu vlažnost zraka. Pljesni, kojih je izrazito velik broj hrane se najèešæe mrtvom organskom masom, pa imajte na umu da svoje vrhove sušite na suhom i prozraènom mjestu.

10.2. Nametnici

U umjetno stvorenom okolišu gdje uzgajamo biljke, u poèetku se u pravilu ne susreæemo s organizmima koji napadaju biljke. Vani, ogroman je broj organizama kojima je biljka izložena i koji je ugrožavaju, no vani je prisutan i poveæi broj organizama koji se njima hrani i na taj naèin štite biljku.

Kada organizmi preko naše odjeæe, ruku ili na bilo koji naèin dospiju u prostor za uzgoj mogu uzrokovati pravu katastrofu. U našim prostorima nema vjetra, kiše ili njihovih prirodnih neprijatelja koji bi regulirali njihovu brojnost. Nametnicima odgovaraju klima i biljke u prostoru za uzgoj, a kako nema niti jednog prirodnog regulatora njihove brojnosti oni se nekontrolirano razmnožavaju i u kratkom vremenu mogu uništiti vaše biljke. Posebno treba naglasiti da nametnici koji se jave prilikom uzgoja postaju prijetnja i pri narednim pokušajima.

Najèešæi nametnici koji se pojavljuju kod uzgoja jesu crveni pauk i lisne uši. Crveni pauk je vrsta grinja koja èesto napada kuæne biljke. Vrlo ih je teško primijetiti golim okom. Mladi crveni pauk proziran je i mijenja boju u zelenu dok siše biljne sokove. Odrasli su crne boje ili su poluprozirni. Lažni crveni pauk crvene je boje. Bitno je znati da kada jednom primijetimo crvenog pauka treba odmah reagirati iako je tada najvjerojatnije kasno. Kad se kolonija razvije možete vrlo malo uèiniti. Preporuèuje se pranje biljke u vodenoj otopini sapuna, no puno je bolje takve biljke potpuno ukloniti iz prostora za uzgoj. Gotovo je nemoguæe ukloniti potpuno crvenog pauka. Ako ste na vrijeme zapazili promjene na listovima, otkinite list i na svijetlu pogledajte donju stranu lista. Ako primijetite da na žilama postoje jajašca koja izgledaju poput bijele prašine (brašna) ili dva do tri odrasla primjerka crvenog pauka tada vam se isplati prskati biljku insekticidom namijenjenom suzbijanju crvenog pauka, no ako primijetite pauèinu i veæi broj odraslih crvenih paukova tada uništite biljku. Suzbiti crvenog pauka kada se on pretjerano razmnoži nemoguæi je zadatak. Kako biste sprijeèili pojavu crvenog pauka, nabavite FLOROVIN štapiæe koji se preventivno stavljaju par dana od klijanja biljke i štite biljku 42 dana od crvenog pauka i lisnih ušiju.

Lisne uši, primijetiti èete, samo kada su odrasle, obièno su bijele boje a svoja jajašca ostavljaju kao i crveni pauk s doljnje strane lista i izgledaju kao i jajašca crvenog pauka ali bez pauèine. Osim toga, odrasli primjerci imaju krila i ispuštaju žuækasti slatki iscjedak.

Ako koristite insekticid u obliku spreja, obavezno ga upotrijebite i nakon 14 dana, kako biste potpuno uništili crvenog pauka ili biljne uši. Naime, sprej efikasno uništava samo odrasle primjerke, a larve se normalno razvijaju.

Florovin štapiæi kao preventiva efikasni su, samo ih zabodite nekoliko dana nakon klijanja biljke. Ako je proljetno-ljetni period, nakon 42 dana zabijte još jednu dozu. Rana jesen s prvim hladnoæama tjera crvenog pauka u toplije ambijente a to je vaš prostor za uzgoj. Još jednom ponavljam bolje je sprijeèiti pojavu crvenog pauka jer je on izrazito poguban kada se jednom naseli na vaše biljke.

Drugi nametnici, nisu èesti no treba paziti da ih ne unesete u prostor za uzgoj. Protiv velikih insekta nije potrebno koristiti insekticide, uklonite ih sami. Imajte na umu da ih svijetlo privlaèi, pa za svaki sluèaj upotrijebite ljepljive trake koje su jeftine i efikasne.

11. RAZMNOŽAVANJE BILJAKA

11.1. Dobivanje sjemenki

Cannabis sativa u prirodi oprašuje se pomoæu vjetra. Zrela ženska biljka može nositi na desetke tisuæa sjemenki. U indoor uzgoju, poželjno je izdvojiti muške biljke od ženskih iz prostora za uzgoj kako ne bi došlo do neželjene oplodnje.

Polen koji dospije na ženski cvijet (stigme) biva uvuèen u mahunu u kojoj se stvara sjemenka. Nakon otprilike dva tjedna sjemenka postaje vidljiva i svjetlozelene je boje. To još nije potpuno zrela sjemenka. Zrelost sjemenke možete ocijeniti po njezinoj boji. Boja zrelih sjemenki je èešæe tamna, odnosno smeða ili crna ili rjeðe svijetlo siva. Samo dozrijevanje, ovisi o uvjetima u kojima biljka raste. Kada primijetite da pojedine sjemenke ispadaju iz mahuna ako biljku lagano potresete tada ih možete sakupiti s cijele biljke.

Oprašiti biljke možete sami. Skupite polen s muške biljke tako da potresete otvorene muške cvijetove na papir ili vreæicu. Bitno je da oprašujete žensku biljku najranije dva tjedna od pojave cvijetova. Polen možete nanijeti na cvijetove koje želite oprašiti pomoæu štapiæa za uši. Pri tome pazite da u prostoriji nema jaèeg strujanja zraka poput propuha ili ventilatora. Kada skupljate polen pazite da ne pada po vašoj odjeæi jer ga na taj naèin možete prenijeti na ženske biljke.

Drugi naèin pri kojem imate bolju kontrolu željenog oprašivanja je da polen skupite u najlonsku vreæicu. Vreæicu s polenom stavite na granu koju želite oprašiti, pazeæi pri tom da se polen ne rasipa iz vreæice.

Sam polen vrlo je stabilan, pa jednom osloboðen može oploditi žensku biljku i do mjesec dana. Polen koji ostane na listovima strujanjem zraka može dospjeti i na druge dijelove biljke koje niste namjeravali oprašiti. U jednoj studiji (1967), oprašivali su biljke sa polenom starim 3 tjedna i ustanovili da je postotak ženskih biljaka bio 20% viši u tako dobivenim sjemenkama od poèetne kontrolirane grupe. Takoðer, primijeæeno je da polen koji nije stariji od 6 sati daje manje poveæanje ženskih biljaka u odnosu prema muškim.

Kada oprašujete biljku odaberite doljnje grane (najbolje po sredini biljke), nemojte oprašivati vrh biljke. Po moguænosti skupite polen s dvije muške biljke željenih karakteristika. Jedna dobro razvijena sporedna grana može vam dati stotine sjemenki, dakle više nego što vam je potrebno.

11.2. Željene karakteristike biljaka

Dobiti biljke, koje rastu brže ili sporije, zbijene, ili one koje sazrijevaju brže ovisi o samim potrebama growera. Kada sam poèeo s uzgojem za oprašivanje sam birao najviše biljke, odnosno one koje najbrže rastu. Sada nakon nekakvog iskustva u uzgoju za oprašivanje koristim biljke koje rastu sporije i zbijenog su izgleda.

Dobivanje vlastitog sjemena poželjno je u indoor uzgoju. Èinjenica je da se biljke iz generacije u generaciju prilagoðavaju uvjetima u kojima rastu. Kada birate žensku biljku koju èete oprašiti, razmislite o njezinim karakteristikama i da li vam one odgovaraju. Da biste imali uvid u karakteristike pojedine biljke, potrebno je da pratite njezin razvoj kroz razlièite faze njenog života. Na taj naèin najviše èete nauèiti o potrebama svojih biljaka. Nauèiti èete i na koji æe vam naèin biljke vratiti uloženi trud.

Kod biljaka dobivenih željenim oprašivanjem, neæe sve biljke imati karakteristike koje želite veæ u sljedeæoj generaciji. Selekcija se radi iz generacije u generaciju. Otežavajuæa okolnost je što u svaku treæu ili èetvrtu generaciju morate u selekciju uvesti barem jednu biljku èiji genotip ne poznate. To morate raditi jer se potentnost biljaka poslije èetvrte generacije bitno smanjuje. Kada ste oprašili više biljaka nemojte miješati sjemenke, veæ ih spremite odvojeno i zapišite od kojih biljaka i kada ste ih dobili.

Držite se pravila da u selekciju uvrstite samo zdrave i otporne biljke izbjegavajuæi prirodne hermafrodite. Iako kod oprašivanja hermafrodita dobivate sjemenke s veæim postotkom ženskih biljaka ostaje èinjenica da je njihova potencija slabija. Imajte na umu da èete redovitim praæenjem vlastitih biljaka tokom uzgoja moæi razlikovati muške biljke od ženskih veæ nekoliko dana nakon klijanja. Ja par dana nakon klijanja biljki znam kojeg su spola s vjerojatnošæu veæom od 90%. Razvoj biljaka krije tajne koje èete saznati samo redovitim praæenjem biljaka.

Po moguænosti za dobivanje sjemenja koristite se klonovima.

11.3. Kloniranje biljaka

Kloniranje je vegetativno razmnožavanje biljaka, pri tome klonovi imaju sve karakteristike matiène biljke. Kloniranje je jednostavan postupak kada su u pitanju višegodišnje biljke, no kod canabisa to može postati prava noæna mora. Jednostavno ima biljaka (mislim na varijacije canabisa) koje se vrlo teško kloniraju. Moja je nesreæa što su svi moji pokušaji do nedavno bili potpuno neuspješni, no upornost se nagraðuje.

Kod klonova imate prednost što u potpunosti znate što èete dobiti na kraju uzgoja, pri tome ne mislim samo na spol veæ i na potenciju. Pa tako kada veæ uvelike pušite matiènu biljku od koje ste dobili klonove, znate i dali se isplati ostaviti klon za selekciju odnosno za dobivanje sjemenki.

Mana kloniranja je dugotrajnost postupka. Kada sadite sjemenku, s tri tjedna imate dobro razvijenu biljku. Kod klonova može proæi tri tjedna a da nemate biljku s korijenom koju možete posaditi.

Za kloniranje se uzimaju reznice biljke, najèešæe su to sporedne grane iako možete klonirati i sam vrh biljke. Bitno je pridržavati se pravila kloniranja jer o tome ovisi i uspješnost postupka. Možda, imate biljku kod koje je dovoljno otkinuti granu i zabiti je u zemlju ili staviti u posudu s vodom i nakon desetak dana biljka æe poèeti razvijati korijenje, no sumnjam u to.

Za sve koji se upuštaju u kloniranje opisati èu vam postupak, no prije èu vam dati osnovna pravila.
Pravilo 1. biljka od koje uzimate reznice treba biti u vegetativnoj fazi. Iako èete na raznim web stranicama proèitati da možete klonirati biljke u fazi cvjetanja, meni to nikada nije pošlo za rukom.
Pravilo 2. biljka bi trebala biti stara barem 8 tjedana. Iako, sporedne grane mogu biti dovoljno razvijene za kloniranje i nakon 4 tjedna, ostaje porazna èinjenica da reznicama treba i više od 20 dana da puste korijenje, a èak više od 80% klonova propadne zbog truljenja stabiljke bilo da ste reznicu zabili u zemlju ili stavili u posudu s vodom. Što je matièna biljka starija to je broj preživjelih veæi.
Pravilo 3. klon stavite u posudu s vodom. Iako reznicu možete zabiti u zemlju, èinjenica je da je veæi postotak uspješnosti kada reznice stavite u vodu. Posude koje koristite trebale biti široke ispunjene perlitom ili kamenèiæima za drenažu (nabavite u vrtnom centru).
Pravilo 4. klonove stavite pod slabo floroscentno svijetlo koje æe biti upaljeno 24 sata na dan. Možete ih staviti pod štedne sijalice na udaljenosti 50cm od vrha biljke. Možete ih smjestiti i pod floroscentno svijetlo od 8W kakvo se koristi za 24 litarske akvarije. Akvarij zatvoren s poklopcem idealno je mjesto za klonove.
Pravilo 5. pokušajte nabaviti hormonski preparat za zakorjenjivanje. U Rijeci èete teško doæi do njega jer iako potražnja postoji trgovci ga ne naruèuju. Jedino mjesto je sjemenara na glavnoj tržnici. Možete nabaviti preparat u obliku praha uvezen iz Slovenije. Postoje tri Rijeèanima dostupne verzije koje nose vrlo maštovita imena neokor 1, 2 i 3. Uzmite prah 1 za lisnate biljke ili ako ga nema broj 2 za poludrvenaste biljke.
Pravilo 6. klonovi zahtijevaju visok postotak vlage u zraku. Ako ih ne držite u akvariju ili plastiènom terariju za klonove (za Rijeèane: možete ga kupiti u vrtnom centru na Škurinjama), onda ih barem jednom dnevno prskajte.
Pravilo 7. dva dana prije nego odrežete sporednu granu s matiène biljke, s buduæeg klona maknite sve listove osim gornja dva jedva vidljiva lista. Listove skidate dva dana ranije kako bi rane zacijelile. To morate napraviti, jer reznica nema korijenje kroz koje bi crpila potrebnu vodu, pa bi se klonovi osušili jer bi kroz listove voda isparavala brže nego što je klon može nadoknaditi. Zanimljivo je što iako je reznica bez korijena, njezini listovi rastu, pa ako listovi postanu preveliki otkinite jedan list.
Pravilo 8. za kloniranje uzmite sporedne grane po sredini biljke, s minimalno 3 ili 4 internode. Dužina grane neka vam bude u rasponu od 9 do 12cm. Sama debljina grane nije bitna, no što je deblja to bolje.
Pravilo 9. koristite žilet za rezanje listova i same grane. Doljnji dio stabiljke zarežite po dužini od 1 do 2cm pod kutom od 45°. Na tom dijelu klon ne pušta korijenje, kroz taj dio biljka crpi vodu. Jedan centimetar od reza, na neošteæenom mjestu je prostor koji æe se prvi zakorijeniti, pa pazite da taj dio uvijek bude u vodi. Ako voda ispari dolijte je u posudu.
Pravilo 10. budite strpljivi.

Ako se držite navedenih pravila, biljka bi trebala pustiti korijenje u razdoblju od 14 do 21 dan.

Postupak:
1. Dva dana prije rezanja grane skinite sve velike listove žiletom, ostavljajuæi samo dva jedva razvijena lista na vrhu.
2. U èašu stavite kamenèiæe za drenažu (može i perlitni pijesak). Ako ste nabavili hormonski preparat za zakorijenjivanje stavite ga malo u èašu i izmiješajte ga sa kamenèiæima za drenažu. Dolijte vodu, no pazite da voda ne pokrije nekoliko milimetra kamenèiæe na vrhu. Nije potrebno u vodu stavljati nikakva hranjiva, no ako stavljate neka to bude manje od 1/10 propisane doze.
3. Granu skinite pomoæu žileta s matiène biljke. Doljnji dio zarežite pod kutom od 45° po dužini od 1-2cm.
4. Ako ste nabavili hormonski preparat za zakorijenjivanje, zabodite granu do dubine od 3cm i otresite je.
5. Sada granu stavite u posudu i držite pod konstantnim svijetlom. Ako s vremenom voda u posudi ispari dolijte je.
6. Redovito prskajte klonove barem jednom dnevno.
7. Nakon 15-20 dana klonovi bi trebali pustiti korijenje, te ih posadite u posudu sa zemljom.

12. BERBA I SUŠENJE

12.1. Kada je biljka spremna za berbu

Na ovo pitanje nije lako odgovoriti. Pogoditi pravo vrijeme za berbu, neæe poæi za rukom poèetnicima. No, evo male pomoæi u obliku ovog teksta.

Veæina growera svoje biljke beru kada polovica cvjetnih dlaèica promjeni boju iz bijele u smeðu. Pri tome imajte na umu da, kod kuænog uzgoja, biljka neæe sazrijevati jednoliko. Najèešæe prvo sazrijeva sam vrh biljke, pa tek onda doljnje sporedne grane i vrhovi na njima. Kada je u pitanju uzgoj pod umjetnom rasvjetom, posebno treba imati na umu i to koliko traje fotoperiod. Ako je biljci pružen fotoperiod od 12 sati mraka, tada cvjetanje traje dulje, ali biljka sporije sazrijeva. Kod manjeg fotoperioda od otprilike nešto više od 10 sati mraka, biljka æe brže sazreti za berbu. Pod umjetnom rasvjetom, može vam se èiniti da je vrh biljke spreman za berbu, no kad ga uberete i pogledate na dnevnom svijetlu, možete uvidjeti da ste biljku ubrali ranije negoli ste to željeli. No, u svakom sluèaju bolje ju je ubrati ranije negoli kasnije.

Isto tako, važno je skužiti što vam se najviše sviða kod dobrog dima, jer za svakog je to razlièito. Ja osobno volim se dobro zabiti, pa biljke berem kada 70-80% cvijetova promjeni boju. Èinim to postepeno, tj., prvo berem vrh biljke, pa kroz nekoliko dana sporedne grane ovisno o brzini sazrijevanja. Neki vole euforiæne senzacije koje izaziva THC, pa svoje biljke beru malo prije nego što polovica cvijetova sazri. Ono što najviše volite otkriti èete eksperimentiranjem s vlastitim biljkama.

Kljuèno vrijeme za berbu ovisi i o tome kako, gdje i kada èete sušiti ubrane biljke. Ako ste u žurbi i želite brzo sušenje vaših biljaka, tada ih je bolje ubrati što kasnije možete. Oni koji žele kvalitetu dima, morati æe pokazati strpljivost, što æe im se na kraju isplatiti.

12.2. Brzo sušenje

Ovaj pomalo nezahvalan naslov, namijenjen je nestrpljivima. Za one manje nestrpljive neka ga slobodno preskoèe. Brzo sušenje zapravo znaèi i lošiju kvalitetu dima.

Dakle, odstranite velike listove, isijecite biljku na manje dijelove: i to na sporedne grane
i sam vrh. Položite ih na osunèano mjesto par sati. Zatim ih objesite u mraènoj, suhoj i prozraènoj prostoriji kako bi se sušili dok ne postanu dovoljno suhi za pušenje.

Prethodno opisana metoda i nije najlošiji naèin za sušenje. Ne morate izlagati Suncu ubrane biljke. Možete ih sušiti u blizini radijatora, ventilatora ili nekog drugog izvora topline, no to vam ne preporuèujem.

Za one potpuno nestrpljive: dijelove ubrane biljke možete sušiti u peænici, pa èak i u mikrovalnoj. No takvim brzim sušenjem biljke gube dragocjeni THC, no od toga je puno gori okus dima koji èete dobiti naglim sušenjem biljke.

12.3. Dobra metoda sušenja

Ako ste uložili svoje vrijeme i trud u uzgoj, onda nemojte to upropastiti svojom nestrpljivošæu. Dobro mjesto za sušenje je svaka mraèna, suha i prozraèna prostorija. Mraèna prostorija, ne znaèi da ubrane biljke moraju biti u totalnom mraku, nego ih nemojte izložiti direktnom Suncu, jer ono ima loše djelovanje na stabilnost THC. Suha prostorija, znaèi da vlažnost zraka uvijek mora biti manja od vlažnosti biljke koju ste stavili sušiti. Prozraènost je vrlo bitni element prostora za sušenje, to znaèi da mora postojati cirkulacija zraka, pa stoga držite jedan prozor malo otvorenim. Kada je kišovito ili je zrak vlažan, zatvorite prozor.

Biljku je najbolje staviti sušiti u što veæim dijelovima, jer æe se tako sporije sušiti. Sporijim sušenjem èete omoguæiti da biljka složene šeæere pretvori u jednostavne. Samim tim što ste ubrali biljku, niste je ubili, naime životni procesi trajati æe dok se biljka potpuno ne osuši. Osim toga sazrijevanje cvijetova takoðer æe se nastaviti.

Velike listove potrebno je ukloniti, no listove na cvjetnim vrhovima ne dirajte. Stabiljku ili veæe dijelove sušite na konopcu, i to kao da vješate rublje poslije pranja. Izmeðu svake obješene biljke mora postojati dovoljan razmak za nesmetano kruženje zraka.

Kada biljka promjeni boju iz zelene u smeðo-zelenu boju, isprobajte je tako što èete smotati jedan dobar joint. Ako vam se okus dima sviða, a sam joint se ne gasi dok ga pušite, sa sušenjem je gotovo. Proces sušenja ovisi o kolièini biljaka koje stavili sušiti, vlažnosti zraka i velièini biljaka a traje od 10 do 20 dana.
 
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.