UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

Hempatia Soma iGrow Hemps garden

GreenMan

Grizem beton,zvacem armaturu
Vutra Veteran
24.10.2004
1.801
169
88
49
www.legalizacija.org
UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

(Usvojena i proglašena rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 217 (III) od 10. decembra 1948. godine : 48 država je glasalo za, nijedna protiv, dok je 8 bilo suzdržano (ukljuèujuæi Jugoslaviju,Saudijsku Arabiju, Južnu Afriku i SSSR)

UVOD
Pošto je priznavanje urodjenog dostojanstva i jednakih i neotudjivih prava svih èlanova
ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira u svetu;
pošto je nepoštovanje i preziranje ljudskih prava vodilo varvarskim postupcima, koji su
vredjali savest èoveèanstva, i pošto je stvaranje sveta u kojem æe ljudska biæa uživati
slobodu govora i ubedjenja i biti slobodna od straha i nestašice proglašeno kao najviša
težnja svakog èoveka;
pošto je bitno da ljudska prava budu zaštiæena pravnim poretkom kako èovek ne bi bio
primoran da kao krajnjem izlazu pribegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja;
pošto je bitno da se podstièe razvoj prijateljskih odnosa medju narodima;
pošto su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo proglasili svoju veru u osnovna
ljudska prava, u dostojanstvo i vrednost èovekove liènosti i ravnopravnost muškaraca i
žena i pošto su odluèili da podstièu društveni napredak i poboljšaju uslove života u veæoj
slobodi;
pošto su se države èlanice obavezale da u saradnji s Ujedinjenim nacijama obezbede
opšte poštovanje i primenu ljudskih prava i osnovnih sloboda;
pošto je opšte shvatanje ovih prava i sloboda od najveæe važnosti za puno ostvarenje ove
obaveze;
Generalna Skupština proglašava
ovu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajednièki standard koji treba da
postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ društva, imajuæi ovu
Deklaraciju stalno na umu, težio da uèenjem i vaspitavanjem doprinese poštovanju ovih
prava i sloboda i da postupnim unutrašnjim i medjunarodnim merama obezbedi njihovo
opšte i stvarno priznanje i poštovanje kako medju narodima samih država èlanica, tako i
medju narodima onih teritorija koje su pod njihovom upravom.

èlan 1.
Sva ljudska biæa radjaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena
razumom i svešæu i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva.


èlan 2.
Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u
pogledu rase, boje, pola, jezika, veroispovesti, politièkog ili drugog mišljenja,
nacionalnog ili društvenog porekla, imovine, rodjenja ili drugih okolnosti. Dalje, neæe se
praviti nikakva razlika na osnovu politièkog, pravnog ili medjunarodnog statusa zemlje ili
teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom,
nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi naèin ogranièena.

èlan 3.
Svako ima pravo na život, slobodu i bezbednost liènosti.

èlan 4.
Niko se ne sme držati u ropstvu ili potèinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su
u svim oblicima.

èlan 5.
Niko se ne sme podvrgnuti muèenju ili svirepom, neèoveènom ili ponižavajuæem
postupku ili kažnjavanju.

èlan 6.
Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt.

èlan 7.
Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve razlike na podjednaku zaštitu
zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši
ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju.

èlan 8.
Svako ima pravo na delotvorni pravni lek pred nadležnim nacionalnim sudovima protiv
dela kojima se krše osnovna prava koja su mu priznata ustavom ili zakonima.

èlan 9.
Niko ne sme biti proizvoljno uhapšen, pritvoren, niti proteran.

èlan 10.
Svako ima potpuno jednako pravo na pravièno javno sudjenje pred nezavisnim i
nepristrasnim sudom koji æe odluèiti o njegovim pravima i obavezama, i o osnovanosti
svake kriviène optužbe protiv njega.

èlan 11.
1. Svako ko je optužen za krivièno delo ima pravo da se smatra nevinim dok se na osnovu
zakona krivica ne dokaže na javnom pretresu na kojem su mu obezbedjena sva jamstva
potrebna za njegovu odbranu.
2. Niko se ne sme osuditi za dela ili propuštanja koja nisu predstavljala krivièno delo po
unutrašnjem ili medjunarodnom pravu u vreme kada su izvršena. Isto tako ne sme se
izricati teža kazna od one koja se mogla primeniti u vreme kada je krivièno delo izvršeno.

èlan 12.
Niko se ne sme izložiti proizvoljnom mešanju u privatni život, porodicu, stan ili prepisku,
niti napadima na èast i ugled. Svako ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvog mešanja
ili napada.

èlan 13.
1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine države.
2. Svako ima pravo da napusti svaku zemlju, ukljuèujuæi svoju vlastitu, i da se vrati u
svoju zemlju.

èlan 14.
1. Svako ima pravo da traži i uživa u drugim zemljama azil od proganjanja.
2. Na ovo pravo se ne može pozvati u sluèaju gonjenja koje se istinski odnosi na krivièna
dela nepolitièke prirode ili na postupke protivne ciljevima i naèelima Ujedinjenih nacija.

èlan 15.
1. Svako ima pravo na državljanstvo.
2. Niko ne sme samovoljno biti lišen svog državljanstva niti prava da promeni
državljanstvo.

èlan 16.
1. Punoletni muškarci i žene, bez ikakvih ogranièenja u pogledu rase, državljanstva ili
veroispovesti, imaju pravo da sklope brak i da zasnuju porodicu. Oni su ravnopravni
prilikom sklapanja braka, za vreme njegovog trajanja i prilikom njegovog razvoda.
2. Brak se može sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak lica koja stupaju u brak.
3. Porodica je prirodna i osnovna æelija društva i ima pravo na zaštitu države i društva.

èlan 17.
1. Svako ima pravo da poseduje imovinu, sam i u zajednici s drugima.
2. Niko ne sme biti samovoljno lišen svoje imovine.

èlan 18.
Svako ima pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti; ovo pravo ukljuèuje slobodu
promene veroispovesti ili uverenja i slobodu da èovek sam ili u zajednici s drugima,
javno ili privatno, manifestuje svoju veru ili uverenje poduèavanjem, obièajima,
molitvom i obredom.

èlan 19.
Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude
uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje
bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

èlan 20.
1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
2. Niko se ne može primorati da pripada nekom udruženju.

èlan 21.
1. Svako ima pravo da uèestvuje u upravljanju javnim poslovima svoje zemlje,
neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
2. Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu službu u svojoj zemlji.
3. Volja naroda je osnova državne vlasti: ova volja treba da se izražava na povremenim i
slobodnim izborima, koji æe se sprovoditi opštim i jednakim pravom glasa, tajnim
glasanjem ili odgovarajuæim postupkom kojim se obezbedjuje sloboda glasanja.

èlan 22.
Svako, kao èlan društva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje
privredna, društvena i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za slobodan
razvoj svoje liènosti, uz pomoæ države i putem medjunarodne saradnje, a u skladu sa
organizacijom i sredstvima svake države.

èlan 23.
1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na praviène i zadovoljavajuæe
uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti.
2. Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad.
3. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuæu naknadu koja njemu i njegovoj
porodici obezbedjuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja æe, ako
bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zaštite.
4. Svako ima pravo da osniva sindikat i uèlanjuje se u njega radi zaštite svojih interesa..

èlan 24.
Svako ima pravo na odmor i razonodu, ukljuèujuæi razumno ogranièenje radnog vremena
i povremeno plaæeni odmor.

èlan 25.
1. Svako ima pravo na standard života koji obezbedjuje zdravlje i blagostanje, njegovo i
njegove porodice, ukljuèujuæi hranu, odeæu, stan i lekarsku negu i potrebne socijalne
službe, kao i pravo na osiguranje u sluèaju nezaposlenosti, bolesti, onesposobljenja, udovištva, starosti ili drugih sluèajeva gubljenja sredstava za izdržavanje usled okolnosti
nezavisnih od njegove volje.
2. Majke i deca imaju pravo na naroèito staranje i pomoæ. Sva deca, rodjena u braku ili
van njega, uživaju jednaku socijalnu zaštitu.

èlan 26.
1. Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba da bude besplatno bar u osnovnim
i nižim školama. Osnovno obrazovanje je obavezno. Tehnièko i struèno obrazovanje
treba da bude svima podjednako dostupno na osnovu njihove sposobnosti.
2. Obrazovanje treba da bude usmereno ka punom razvitku ljudske liènosti i uèvršæivanju
poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapredjuje razumevanje,
trpeljivost i prijateljstvo medju svim narodima, rasnim i verskim grupama, kao i delatnost
Ujedinjenih nacija za održanje mira.
3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju decu.

èlan 27.
1. Svako ima pravo da slobodno uèestvuje u kulturnom životu zajednice, da uživa u
umetnosti i da uèestvuje u nauènom napretku i u dobrobiti koja otuda proistièe.
2. Svako ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proistièu iz svakog
nauènog, književnog ili umetnièkog dela èiji je on tvorac.

èlan 28.
Svako ima pravo na društveni i medjunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni
u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni.

èlan 29.
1. Svako ima obaveze prema zajednici u kojoj je jedino moguæ slobodan i pun razvitak
njegove liènosti.
2. U vršenju svojih prava i sloboda svako se može podvrgnuti samo onim ogranièenjima
koja su predvidjena zakonom iskljuèivo u cilju obezbedjenja potrebnog priznanja i
poštovanja prava i sloboda drugih, kao i zadovoljenja praviènih zahteva morala, javnog
poretka i opšteg blagostanja u demokratskom društvu.
3. Ova prava i slobode se ni u kom sluèaju ne mogu ostvarivati protivno ciljevima i
naèelima Ujedinjenih nacija.

èlan 30.
Nijedna odredba ove Deklaracije ne može se tumaèiti kao pravo za ma koju državu,
grupu ili lice da obavlja bilo koju delatnost ili da vrši bilo kakvu radnju usmerenu na
rušenje prava i sloboda koji su u njoj sadržani.
 

kanehbosem

Rehabilitacija kanabisa !!!
Banovan
12.10.2006
619
46
48
svaka èast green

pretpostavljam da vas iz ove povelje najviše interesira 18 (raste) i 19

pa ak vas mrzi èitanje evo vam na


èlan 18.
Svako ima pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti; ovo pravo ukljuèuje slobodu
promene veroispovesti ili uverenja i slobodu da èovek sam ili u zajednici s drugima,
javno ili privatno, manifestuje svoju veru ili uverenje poduèavanjem, obièajima,
molitvom i obredom.

èlan 19.
Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude
uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje
bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
 

unknower

buntovnik bez razloga ;)
17.06.2006
882
96
0
Da inace u Srbiji po ovom zakonu sto jos nije promenjen (ako se bude i menjao ?) sluzbeno lice ako na duznosti spreci osobu u izrazavanju svog misljenja i uverenja kao i rasturanja propagandnog materijala bice osudjeno do 3 godina zatvora...cini mi se da je 3 ako nije 5