Prilikom obrade rasvjetnih sustava, nigdje se ne spominje upotreba kondezatora. Prema tabeli koju je objavio GE lighting, da bi se smanjila struja (amperaža) sistema, a ujedino i smanjili troškovi predložene su sljedeće vrijednosti:
Watt 50 70 100 150 250 400 600 1000
--------------------------------------------------------------------------------------------
Kondezator 8 8-10 12 20 30 40 50 85
Vrijednosti kapaciteta kondezatora dane su u mikroFaradima. Kondezator mora imati na sebi oznaku da je za 250V +/- 10%.
Glavna uloga kondezatora je ta da smanji tzv. fazni pomak. Fazni pomak nastaje kao posljedica "prolaska struje" kroj tzv. jalovi otpor. Dakle, u našem slučaju iskoristivi otpor je otpor koji stvara žarulja jer od nje dobijamo korisnu energiju (svjetlo u našem slučaju). Ali, na tu žarulju je serijski povezana prigušnica, koja predstavlja tzv. induktivni otpor. Prolaskom struje kroz nju stvara se magnetno polje i energija koja se troši na njoj je jalova energija. Sustav troši više struje radi svladavanja ovog otpora, zj dolazi do faznog pomaka.
Kondezator je tzv. kapacitivni otpor. Kondenzator ima sposobnost "nabijanja" naponom, i takođe je jalovi otpor, ali on fazni pomak "okreće" u suprotnom pravcu od induktivnog. Prigušnica se uvjek spaja serijski, šta znaći da jedan kraj ide na fazu, a iz drgog kraja vodi se na trošilo (žarulju). Kondezator se spaja paralelno (znaći, jedan kraj na fazu, drugi na nulu). Ubacivši kondezator odgovarajučeg kapaciteta paralelno na izvor el. energije, onaj induktivni fazni pomak vratiti ćemo unazad i tako smanjiti jalovo rasipanje energije, dobiti stabilniji sistem i samim time smanjiti jakost struje (amperažu) koju naš sistem koristi. Manja struja = manja potrošnja el. energije.
Vrijednosti nisu krute, ali ako stavimo manji ili veći kapacitet (kondezator) ili nećemo dovoljno "izravnati" tok struje ili u drugom slučaju ćemo previše "izravnati" tok struje (umjesto induktivnog bi imali kapacitivni otpor).
Pomoću kondezatora bi mogli smanjiti račun za struju za nekih 10-ak %, ali ovo sigurno neće biti interesantno kod sustava do 600 W, jer se ne radi o velikim snagama, ali već kod snaga većih od 1000 W mogli bi uštediti primjetnu svoticu.
Eto, pokušao sam ovo opisati bez upotrebe stručnih izraza, dijagrama i proračuna. Iako najvjerovatnije neće biti zainteresiranih za postavljanje kondezatora, nek se nađe i ovo objašnjenje, ako ne zbog ničega, onda proširivanja znanja radi.
Poz
Watt 50 70 100 150 250 400 600 1000
--------------------------------------------------------------------------------------------
Kondezator 8 8-10 12 20 30 40 50 85
Vrijednosti kapaciteta kondezatora dane su u mikroFaradima. Kondezator mora imati na sebi oznaku da je za 250V +/- 10%.
Glavna uloga kondezatora je ta da smanji tzv. fazni pomak. Fazni pomak nastaje kao posljedica "prolaska struje" kroj tzv. jalovi otpor. Dakle, u našem slučaju iskoristivi otpor je otpor koji stvara žarulja jer od nje dobijamo korisnu energiju (svjetlo u našem slučaju). Ali, na tu žarulju je serijski povezana prigušnica, koja predstavlja tzv. induktivni otpor. Prolaskom struje kroz nju stvara se magnetno polje i energija koja se troši na njoj je jalova energija. Sustav troši više struje radi svladavanja ovog otpora, zj dolazi do faznog pomaka.
Kondezator je tzv. kapacitivni otpor. Kondenzator ima sposobnost "nabijanja" naponom, i takođe je jalovi otpor, ali on fazni pomak "okreće" u suprotnom pravcu od induktivnog. Prigušnica se uvjek spaja serijski, šta znaći da jedan kraj ide na fazu, a iz drgog kraja vodi se na trošilo (žarulju). Kondezator se spaja paralelno (znaći, jedan kraj na fazu, drugi na nulu). Ubacivši kondezator odgovarajučeg kapaciteta paralelno na izvor el. energije, onaj induktivni fazni pomak vratiti ćemo unazad i tako smanjiti jalovo rasipanje energije, dobiti stabilniji sistem i samim time smanjiti jakost struje (amperažu) koju naš sistem koristi. Manja struja = manja potrošnja el. energije.
Vrijednosti nisu krute, ali ako stavimo manji ili veći kapacitet (kondezator) ili nećemo dovoljno "izravnati" tok struje ili u drugom slučaju ćemo previše "izravnati" tok struje (umjesto induktivnog bi imali kapacitivni otpor).
Pomoću kondezatora bi mogli smanjiti račun za struju za nekih 10-ak %, ali ovo sigurno neće biti interesantno kod sustava do 600 W, jer se ne radi o velikim snagama, ali već kod snaga većih od 1000 W mogli bi uštediti primjetnu svoticu.
Eto, pokušao sam ovo opisati bez upotrebe stručnih izraza, dijagrama i proračuna. Iako najvjerovatnije neće biti zainteresiranih za postavljanje kondezatora, nek se nađe i ovo objašnjenje, ako ne zbog ničega, onda proširivanja znanja radi.
Poz