Vizualna razlika izmedu industrijske i indijske konoplje??

Hempatia Soma iGrow Hemps garden

Napušena Vjeverica

Napušen Čan
Banovan
24.12.2009
1.002
189
88
Imam problem, mislim da je ovo odgovarajuci PDF.

Da ne duljimo, znamo osnovnu razliku izmedu indijske i industrijske - industrijska nema ili ima premalo THCa da bi postigla high bla bla.
Ali... koja je vizualna razlika izmedu te dvije sorte?

Imam jednu biljku, koja je odmalena razlicita od ostalih biljaka iako su iz istog paketa, zapravo iz istog vrha... al ova neka cudna, bas mi vuce na industrijsku.
Listovi su joj zavijeni prema gore odmalena (nije stres, sto posto), ima puno vise internoda od ostalih i k tome internode su jako jako guste, tj. svega cent dva razmaknute jedna od druge, izgleda neopisivo drugacije od bilo koje koje sam do sada imao.


:icon_confused:

Evo slikica:
http://ch-slike.com/F9Dr
http://ch-slike.com/F9Db

Inace, proklijale 26.6. nebitno al cisto info radi. Ova desno mi je sumnjiva skroz.
 

Vutra Samotnjak

VenloNL
Poznanik Foruma
07.06.2010
8.479
43.585
2.598
Ma de,vidiš da je prava marihuana na kilometar....imam sličnu i slične starosti:thumb:
Jedino što mi se ne čini da su iz istog vrha,paketa možda...ali vrha ?
A slika imaš na netu kolk'o voliš od industrijske,pa usporedi nekako.
 

Napušena Vjeverica

Napušen Čan
Banovan
24.12.2009
1.002
189
88
Ma iz istog je vrha majke mi. Ima ih 4 i sve su razlicite, cudo jedno. A vrh je bio 1g cca.

Uglavnom, trazio sam po netu i nisam nasao/skuzio zato sam otvorio ovu temu. Ne zelim da ova tema bude o mojim biljkama nego opcenito, da ljudi znaju razliku. Ja je ne znam i molim pomoc.
 

zlavjestica

Superstrpljiva neurotichna konsultantica
Poznanik Foruma
12.05.2012
1.026
1.565
188
ma i ja sam imala takvu jednu zdepastu.bila je i bujna i zdrava i sve je shtimalo..jedino su internodiji bili jako kratki,vechi listovi,deblja stabljika..chini mi se da je bila malo tamnija od ostalih i kasnila je za drugima...shto je bilo chudno jer je bila izgledom indica...a ipak je bila sporija od ostalih ( takodjer indica-uglavnom )..ali..ta biljka je na kraju bila savrshenstvo.mislim da nisam imala ljepshu biljku..uzhivala sam samo gledajuchi-toliko da sam ju jedva okrenula ( zato je se i sjecham )
btw. ako je iz istog vrha...pa ne mozhe biti industrija
iako..industrijske koje se uzgajaju zbog sjemena tj ulja.one su nizhe.zbijenije,krachi internodiji itd...
 

jesam

rokenrolerica
Urednik
Moderator
14.01.2012
2.238
10.096
358
Meni to nista ne izgleda jako gusto, zapravo izgleda bas lijepo. Imala ja jednu bas gustu, i tamno zelenu, i punu lisca i punu vrhova, zvala ju mala bombica, a kad sam malo proceprkala izmedju internoda, ono, boli glava, bijele paucine ko u prici, a na van se nije uopce vidjelo. Pa obrati paznju na to u nekoj kasnijoj fazi. Mada, nije to ni blizu te moje gustoce. Inace, gusto i tamno zeleno, apsolutni visak N, tako kazu.
 

Sulundar

Ready to grow!
19.08.2010
582
194
63
109
Nema nikakve razlike sve dok ne pocne cvetanje.Tada pocinju da izbijaju hermici i hed dosta zaostaje. Vise je sativastija,znaci standardne ili uze liske,visoki rast i redje internode. MOzda bi se nekim treningom to promenilo,ali da se pusti prirodno dfa raste,izduzilo bi se u neku ruznu trsku.

neko bi dosao u kontakt sa takvim semenom ako ima ptice,ili je nasao biljku,ili ne daj boze platio da se pukne ;p
Imalo je likova na forumu koji su pokusavali da uzgoje...ubrzo su se predomislili.Uzaludno gubljanje vremena i pespotrebno rizikovanje.
 

zlavjestica

Superstrpljiva neurotichna konsultantica
Poznanik Foruma
12.05.2012
1.026
1.565
188
Sulundar je napisao(la):
Nema nikakve razlike sve dok ne pocne cvetanje.Tada pocinju da izbijaju hermici i hed dosta zaostaje. Vise je sativastija,znaci standardne ili uze liske,visoki rast i redje internode. MOzda bi se nekim treningom to promenilo,ali da se pusti prirodno dfa raste,izduzilo bi se u neku ruznu trsku.

to si opisao ove za vlakno shto se proizvode...ali danas ima selektiranih sorti i za ulje..
dodushe...shto se industrijske konoplje tiche...pomalo je zhalosno da je kod nas to sve ostalo na razini iz 1978god. kada su i objavljivani radovi-koji su izvor ovih txt-ova shto se dan danas (jedva) mogu nachi na netu.
npr. ovaj sa agro kluba-to je samo skrachena verzija iz "specijalnog ratarstva" od todoricha i grachana.

a ako koga posebno interesira postoji jedna poluskripta "Predivo Bilje" u kojem je konoplja obradjena najvishe.ali..i ta se zasniva na relativno zastarjelim info i metodama..uglavnom ruskim..

mislim..ako nekoga bash uzhasno zanima i/ili se zheli pochet bavit intenzivnijim nasadima ( na ha ili vishe ha )mogu odvojit par sati i prekucat kompletno iz "specijalnog ratarstva"

+ ovdje se mozhe skinuti od komljenovicha "Predive biljke" u pdf-u (iz 2003 ali mislim da su vishe manje sve stari podaci-iz 70. i 80. god.)
prof. dr ilija komljenovi

ja stvaaarno duuugo nisam u toj struci.ali.akoima frishkijih agronoma..mozhda oni znaju za neke interne skripte..pa molim da se dopishe ishta takvo-ukoliko tko ima saznanja..
hvala
 

Napušena Vjeverica

Napušen Čan
Banovan
24.12.2009
1.002
189
88
Ja se vodim po logici... da ne postoji neka vizualna razlika izmedu indijske i industrijske, kako bi onda policija ikoga mogla optuziti za uzgoj indijske? Jel tako?
Znaci, citamo vijesti, hvala Bogu imamo forum s temom o vijestima... i svako malo malo neko padne s travom koja jos ni u cvijetanje nije presla... pa lik padne i zbroje kilazu i granja i lisca... nebitno.


No ako murja zna da je to indijska a ne industrijska, zasto i mi ne bismo znali? Ili oni idu na blef? Ako idu na blef, to nije sukladno ljudskim pravima zar ne.. necu rec sukladno zakonu kad je zakon u banani.. kud je los kud ga se tumaci kako koji sudac hoce...

Znaci, bit ovog posta:
Ako murja zna da je indijska a ne industrijska, vizualne razlike mora biti, ne bih bas rekao da oni to nose na analizu. A I DA NOSE na analizu, THCa jos nema jer nije usla u cvijetanje. Jel tak il nije? Kak sad ko je tu lud?

Postoji li mogucnost da je Vlada RH namjerno ove godine legalizirala uzgoj industrijske kako bi "pomogla" growerima?
 

PowerSeed

fuckin' admin
Urednik
Administrator
15.10.2006
22.849
44.456
3.198
Bekaa Valley
Napušena Vjeverica;221612 je napisao(la):
Ja se vodim po logici... da ne postoji neka vizualna razlika izmedu indijske i industrijske, kako bi onda policija ikoga mogla optuziti za uzgoj indijske? Jel tako? ...

tako je, nema neke velike razlike, ali ni jedan normalan grower nece trositi vreme i trud, + pare da bi uzgojio 3, 5, 7 il' 10 industrijalki... nek bude i 20... sto naravno i murija zna... a opet s druge strane ipak ima vizuelne razlike izmedju idustrijske i velikog broja danasnjih hibrida (pogotovo indica dominant), nije to tesko uociti kada ti je biljka pored biljke, posto u mom okruzenju ima dosta industrijalke prvom prilikom kada naletim fotkacu samo za napusenog, pa onda samo treba da uporedi te fotke sa fotkma iz ovdasnjih dnevnika, peace
p.s. a sto ti napuseni lepo ne uzgojis 5 il 10 komada u indooru industrijalki pa da resimo dilemu vizuelnog prepoznavanja, treba ti samo 3~4 meseca vremena, nesto malo struje i gnojiva a ne dobijes nista, no nema veze, bar razresimo dilemu :)
 

PowerSeed

fuckin' admin
Urednik
Administrator
15.10.2006
22.849
44.456
3.198
Bekaa Valley
kupi hranu za srednje papige (ne za one male, tigrice), gotovo uvek u tom miksu imas i seme industrijalke (pogledaj sastav hrane pre no sto kupis, nije uvek ali po pravilu tamo bude odredjen % semena konoplje ;)
 

CATFISH

Aktivan Član
12.04.2012
93
15
8
48
Ili u trgovinu ribolovnom opremom,KILA sjemena konoplje košta 14-16kn ili oko 2e...Prodaje se masovno jer je ribice obožavaju zbog hranjive vrijednosti i ulja.Kad se prokuha i pusti klicu nekoliko mm navodno im lići na vodene pužiće...Nađe se i pokoje pakiranje s oznakom-proizvedeno u Hrvatskoj..Barem u ZG-u ima takoreći na svakom uglu malo bolja prodavaona za ribolov.
 

zlavjestica

Superstrpljiva neurotichna konsultantica
Poznanik Foruma
12.05.2012
1.026
1.565
188
[h=1]KONOPLJA-Cannabis sativa[/h][h=1][/h]PORIJEKLO I RASPOSTRANJENOST.
Domovina konoplje je centralna Azija ( sjeverozapadni dio himalaje ) Konoplja potjece od divlje konoplje koja se i danas nalazi u njenoj pradomovini.
Konoplja je vrlo stara kultura.Kinezi su je uzgajali 28 stoljeca prije nase ere.Iz njene pradomovine prosirili su je u Europu Kiti oko 15.stoljeca p.n.e.Slaveni su jos u svojoj pradomovini uzgajali konoplju.
Velika vaznost i sirenje konoplje u Europu u 16. 17. I 18. Stoljecu povezano je sa mnogobrojnim ratovima medju tadasnjim pomorskim silama.One su trebale ogromne kolicine konoplje-vlakna za jedra ratnog i trgovackog brodovlja pa su poklanjale mnogo paznje prizvodnji konoplje.Nestanak jedrenjaka doveo je do postupnog pada uzgoja konoplje u svijetu pa i kod nas.
Konoplja je veoma rasprostranjena.Uzgaja se od ekvatora sve do 67.s.š. jer se izvanredno lako prilagodjava razlicitim agroekoloskim uvjetima uzgoja.Pri tome se njezina svojstva znatno mjenjaju pod utjecajem klimatskih i pedoloskih prilika.
Najvece povrsine pod konopljom nalazile su se u bivsem SSSR-u.U ex Yu uzgajalo se cca 5000ha konoplje,od toga najvise u vojvodini.

[h=3]VAZNOST I UPOTREBA[/h]
U nasoj zemlji konoplja se uzgaja zbog vlakna i radi uljaKonopljino vlakno,koje se dobiva od njezine stabljike,spada u gruga vlakna,ali je zato cvrsto,izdrzljivo i otporno na mocenje.Zbog tih osobina upotrebljava se za izradu jedara,satora,cerada,vreca,radnih odijela itd.Zahvaljujui njegovoj otpornosti prema vodi,konopljino vlakno pogodno je za izradu ribarski mreza,vatrogasnih cijevi,spreznog pribora,uzadi itd.
Kada se od stabljike odvoji vlakno ostaje drvenasti dio koji se zove pozder .
Pozder je kalorican ogrijevni materijal a upotrebljava se i za proizvodnju celuloze,papira,izolacijskog materijala i slicno.
Konopljino sjeme sadrzi 30-35% ulja.Konopljino ulje pripada u lako susiva ulja,pa se pretezno upotrebljava za izradu boja i lakova.Kad se iz sjemena iscijedi ulje ostaju uljane pogace koje sluze kao koncentrirana hrana za sve vrste stoke.Nisu pogodne jedino za ishranuu bredjih zhivotinja, jer narkotichne tvari u pogachama mogu izazvati pobachaj.
Agrotehnichka vaznost konoplje takodjer je znatna.Zbog rasta i velike nadzemne mase energichno unishtava korove.Osim toga,ona relativno rano napushta tlo i ostavlja ga u dobrom stanju.Zbog svega toga konoplja je dobar predusjev ta vecinu ratarskih kultura,

[h=2]MORFOLOSKA I BIOLOSKA SVOJSTVA[/h]
KORIJEN
Konoplja ima vretenast korijen.Iz vrata glavnog korijena izbija postrano korijenje prvog reda, a iz ovig postranog korijenje drugog reda itd.
U rahlim tlima glavni korijen moze zaci u tlo i dublje od 2 m , ali je tada postrano korijenje slabije razvijeno.Na tezim tlimaglavni korijem rijetko prodire dublje od 39-40cm ,ali je u tom slucaju postrano korijenje izvanredno dobro razvijeno.
Opcenito se moze reci da je korijenov sustav konoplje slabo razvijen a i mala mu je upojna snaga. Nadzemni organi konoplje razvijaju se znatno brze nego korijenov sustav , pa o svim tim svojstvima korijena treba voditi racuna prilikon izvodjenja agrotehnichkih zahvata opcenito, a posebno prilikom obrade i gnojidbe.
STABLJIKA.
Konopljina je stabljika u mladom stadiju zeljasta i socna a 3-4 tjedna poslije nicanja odrveni.Kora joj je pokrivena grubim chekinjastim dlachicama.Konopljina stabljika ima svojstvo grananja koje nije pozheljno kod uzgoja konoplje za vlakno pa se suzbija gushcim sklopom(mali razmaci).Stabljika se sastoji od koljenca-nodij i medjukoljenca-internodij.Koljence je na mjestu gdje izbijaju dva nasuprot smeshtena lista.Kad listovi otpadnu,ostaju njihovi ozhiljci koji oznachavaju koljence.Broj medjukoljenaca varira od 6 do 15 ,a njihova duljina 5 do 40cm.Najdulja su medjukoljenca na sredini stabljike.U proizvodnji se vise cijene stabljike duljih medjukoljenaca ( kada je u pitanju uzgoj za vlakno op.)
Visina konoplje varira u ovisnosti o vishe faktora,pa se krece u granicama 0,5m do 6m.
Konoplje krajnjeg sjevera visoke su oko 0,5m a prema jugu sve su vishe,pa u najjuzhnijim toplim krajevima dosezhu i do 6m visine.Konoplja uzrastom sasvim uochljivo reagira na razlichitosti tla iste parcele,pa je vrlo pogodna i za ispitivanje jednolichnosti nekog tla,osobito ako je namjenjeno pokusnim ispitivanjima.Mushke biljke konooplje vishe su od zhenskih za 30-40cm odnosno 10-20%.
Kod konoplje se razlikuju visina stabljike i duljina cvata.Visina stabljike mjeri se od supkina koljenca (od ona 2 prva bebi lista op.) do vrha stabljike.Duljina cvata mjeri se od posljednjeg koljenca na kojem listovi josh izbijaju nasuprotno do vrha stabljike.Stabljika koja ima dulji predio cvata tj. koja se jace grana daje manje vlakna, a vise sjemena i obtatno.
Debljina konopljine stabljike najvecha je oko 1/3 visine.Prosjechna debljina stabljikw iznossi 4-5 mm.Kolicina i kakvocha vlakana usko je povezana sa odnosom izmedju visine i debljine stabljike, a izrazava se kvocijentom stabljike . Taj se kvocijent dobije kada se visina stabljike podijeli njenom debljinom.Sto je kvocijent vechi stabljika je visha i tanja, pa daje vishe i boljeg vlakna.
Na poprecnom presjeku stabljika se sastoji od epiderme (pokozhice), sloja lika,tvornog tkiva (kambija),sloja drveta i srzi.
Primarna konopljina vlakna nalaze se u sloju lika,a duga su u prosjeku 15mm.Sekundarna vlakna nalaze se u kambiju a nisu nikada duza od 4mm.
Srz stabljike susi se u toku sazrijevanja , pa je zrela konoplja shuplje stabljike,osim na bazi i vrhu.
Kolicina vlakana u konopljinoj stabljici krece se od 15% do 25%.Muske biljke imaju 2-4% vise vlakna..Najveci postotak vlakana nalazi se u sreedini stabljike i opada prema bazi ili vrhu.

LIST .
Iz koljenaca stabljike izbijaju po dva nasuprotna lista. Listovi stoje na stabljici nasuprotno po prilici do gornje trechine stabljike. Otuda navishe listovi se pocinju odvajati,najprije za 1-2 cm a zatim sve vishe i vishe.U predjelu cvata listovi su zbijeno poredani.
Listovi se sastoje od duge peteljke i plojke.Plojka lista prstasta je oblika, a sastoji se od 1 do 11 liski ( segmenata,listicha).Na bazi plojke lista nalaze se dva mala zaliska.U istim uvjetima uzgoja zhenske biljke imaju krupnije listove od mushkih biljaka.

CVIJET.
Konoplja je dvodomna biljka ,jer jedne biljke nose muske,a druge zenske cvjetove.Muske biljke u narodu se zovu bjelojke , a zenske crnojke zbog njihove boje; muske biljke su svjetlije a zenske tamnije zelene.
Cvjetovi muskih biljaka skupljeni su u cvat metlicu koji se nalazi na vrhu stabljike i postranih grana.Muski cvjetovi nalaze se na cvjetnim peteljkama, a sastoje se od peterodijelnog perigona i 5 prashnika.
Cvjetovi zhenskih biljaka skupljeni su u cvat oblika klasa koji izbija iz pazushka vrsnih listova.Zenski cvjetovi nemaju cvjetne peteljke pa su sjedechi.Sastoje se od ovojnih listica ( bractea),perigona i tuchka.
Cvjetanje muskih i zenskih biljaka moze biti istodobno (tkz. Ruski tip) ili zenske biljke cvjetaju ranije 10-15 dana prije muskih ( talijanski tip ).Cvjetovi su stranooplodni,a pelud se prenosi vjetrom.
Podjela na muske i zenske biljke velika je smetnja u prizvodnji konoplje ,jer se muske i zenske biljke uvelike razlikuju u vremenu dozrijevanja.Muske dozrijevaju oko mjesec dana ranije pa njihovo vlakno do zrelosti zenskih biljaka postane grubo i krhko, a ako se zhetva obavi ranije,dobije se manje vlakna.
Tu teskocu nastojalo se rijesiti na razne nacine npr. Smanjenjem broja muskih biljaka u usjevu,priblizavanjem chasa dozrijevanja muskih i zenskih i uzgojem jednodomne konoplje.U tome su postignuti znatni rezultati ali jos uvijek ne i potpuni uspijeh.
Rijesenje moze biti u trovrsnom nacinu uzgoja –uzgojem konoplje za vlakno-uzgojem konoplje za sjeme-kombiniranim uzgojem(za vlakno i sjeme)

PLOD.
Konopljin plod je orashac jajasta oblika i sa strane sploshten.Boje je zhutozelene do smedjezelene.Apsolutna tezhina je 17-23 g, a hektolitarska 50-55kg
Vegetacija konoplje za vlakno traje 110-149 dana,a konoplje za sjeme 150-190 dana.U nasim konopljarskim podruchjima veg.konoplje za vlakno obichno traje 130 dana a za sjeme 160 dana.
TIPOVI I SORTE
Kod konoplje se razlikuju tkz. Geografski tipovi koji su nastali pod utjecajem razlicitih klimatskih i drugih uvjeta uzgoja.Uzrok toje je velika promjenjivost i plastichnost konoplje, sto pokazuje da ona ima veoma labilna svojstva koja lako mjenja pod utjecajem odredjene sredine.Zbog toga su u raznim geografskim podruchjima nastali razni geografski tipovi koji se medjusobno znatno razlikuju.Najvazhnija su tri sljedecha tipa: sjeverni, srednjoruski i juzhni ili talijanski tip.
SJEVERNI TIP konoplje uspijeva u sjevernim krajevima SSSR-a.Visoka je oko 50cm,sitna lista i sitna sjemena ,a vegetacija joj traje 60-75dana.Za proizvodnju je od malog znachaja.
SREDNJORUSKI TIP rasprostranjen je od 51. Do 57.s.sh. tj. juzhno od Moskve .Visina 125-200cm ,a vegetacija traje 80-120dana.Gospodarstvena svojstva osrednja-uzgaja se u sjevernim krajevima ex Yu.
JUZHNI ILI TALIJANSKI TIP resprostranjen je u juzhnim zemljama europe,a i kod nas (ex Yu) zauzima najveche povrshine.Visina 250-350cm.Vegetacija traje 110-140dana.Izvrsnih gospodarstvenih svojstava.
Unutar pojedinog geografskog tipa razlikuju se sorte konoplje.Iako je tesko govoriti o pojedinim sortama jer konoplja u novim uvjetiima vrlo brzo mjenja svoja svojstva, ipak u odredjenim agroekoloshkim uvjetima konoplja ima neke svoje znachajke po kojima se sorte mogu razlikovati.
 

zlavjestica

Superstrpljiva neurotichna konsultantica
Poznanik Foruma
12.05.2012
1.026
1.565
188
UVJETI USPIJEVANJA

Prema toplini konoplja je skromnih zahtjeva .Zbroj temperatura potrebnih kroz vegetaciju je 1800-2000 c stupnjeva.Minimalna temp. Klijanja 1-2 c stupnja,a optimalna 30-35c stupnjeva.Za normalno klijanje i nicanje potrebna je temperatura tla od oko 8 c stupnjeva.
Za europsko konopljarsko podruchje optimalnom temperaturom u toku vegetacije smatra se 15-18c stupnjevaAko je vegetacija dulja (5-6 mjeseci ) , zadovoljit che nizha temperatura (15-17c),a ako je kracha ( 4 mjeseca ) konoplja zahtjeva vishi prosjek temperatura ( 16-18c ) .Konoplja izdrzhi negativne temperature do -4 c stupnja.
VODA je znachajna za konoplju,kako pokazuje i njen transpiracijski koeficijent koji je 600-700.Kritichno joj je razdoblje u pogledu vode vrijeme intenzivnog rasta , tj. od 30cm visine do punog cvjetanja , ali voda joj je veoma potrebna i od nicanja do pojave chetvrtog para listova.Pojava suse u to doba uz ostale shtetne posljedice ,pogoduje i masovnoj pojavi buhacha.
Konoplja kroz vegetaciju trazhi 400-500 mm oborina s tim da ih padne 30% od nisanja do cvatnje, 50% od pochetka cvatnje do desetak dana iza cvatnje i 20% do zavrshetka tj. berbe.Olujni pljuskovi vrlo shtetno dheluju na konoplju jer zbijaju tlo,lome mlade biljchice ,a ozljedjuju i starije biljke.
U odnosu na tlo konoplja ima velike potrebe.Velika nadzemna masa konoplje mozhe se izgraditi samo na tlu dobrih svojstava.Najbolja su za nju duboka, plodna,rahla tla,slabo kisela do neutralna,ni suvise suha ni suvishe vlazhna.
Najpoznatija proizvodna podruchja konoplje nalaze se na aluvijalnim tlima, uz doline Save,Drave;dunava,Morave,Tise i Mure i njihovih pritoka.I chernozemi su vrlo dobra tla za uzgoj konoplje jer daju konoplju duga vlakna ali u pogledu finoche vlakno zaostaje za onim s aluvija.Konoplja na podzolima po kolichini vlakna zaostaje za onim sa plodnijih tipova tla , ali daje najveche prinose sjemena.
(drugi puta agrotehnika :eek:d obrade tla, preko gnojidbe , sjetve,njege do zhetve )
+isprika na tipfelerima.
*preuzeto iz "Specijalno Ratarstvo" Gračan-Todorić
 
  • Sviđa mi se
Reactions: Z&N

Z&N

Aktivan Član
27.12.2009
3.360
5.539
298

zlavjestica

Superstrpljiva neurotichna konsultantica
Poznanik Foruma
12.05.2012
1.026
1.565
188
Konoplja-cannabis sativa II dio.


AGROTEHNIKA

Plodored . Konoplja dolazi na prvo mjesto u plodoredu jer izvrsno podnosi visoku koncentraciju hraniva u tlu.Iako dobro podnosi uzgoj u monokulturi , ipak je najbolje da se uzgaja u plodoredu.
Najbolji predusjevi za konoplju su zrnate mahunarke i okopavine gnojene stajskim gnojem.Uz intenzivnu agrotehniku, dobar predusjev mogu biti i strne zitarice.Konoplja je izvrstan predusjev za druge ratasrke kulture.
Obrada tla . Konoplja je jara kultura pa se za nju primjenjuje sustav obrade tla za jaine, a o predusjevu ovisi koja ce se varijanta tog sustava primijeniti.
Jesensko dubopko oranje obavezna je agrotehnicka mjera.Pokusima je nedvojbeno dokazano da se dubljom obradom postize veci prirod stabljike, odnosno vlakna i sjemena. Zbog toga nije rijetkost sliucaj da se jesensko duboko oranje za konoplju provodi i do 50cm dubine.Za nase proizvodne uvjete preporuca se dubina jesenskog oranja od 40cm.
Kod svih zahvata obrade tla treba nastojati da povrshina tla bude shtoravnija.Ako dodje do makroreljefnih razlika, tlo treba poravnati .Pri agrotehnichkim zahvati,a u proljeche treba nastojati da se tlo shto manje gazi i prevrche.Da bi se to izbjeglo , preporucha se agregatiranje strojeva kako bi se shto vechi broj agrotehnichkih zahvata proveo u jednom potezu.
Gnojidba . Kada je gnojidba konoplje u pitanju treba imati na unu nekoliko vazhnih chinjenica, a to su : da je korijen prema stabljici slabo razvijen, da je upojna moch/snaga korijena mala,da je tok upijanja hraniva nejednolichan, da je koeficijent iskoristivosti hraniva nizak i da konoplja podnosi oko 12 puta vecu koncentraciju hraniva nego druge ratarske kulture.
Sva spomenuta svojstva konoplje upucuju na zakljuchak da konoplju treba gnojiti velikom kolichinom hraniva.Tom zahtjevu udovoljila bi ovakva gnojidba na 1 ha : 20-30t stajskog gnoja, 140-160kg N , 160-180kg P , 200-220kg K . Za gnojidbu sjemenske konoplje moglo bi se na 1 ha preporuchiti : 20t stajskog gnoja, 120kg N , 180kg P i 200kg K .
Dushichna gnojiva povisuju prirod stabljike i vlakna , ali pretjerane doze dushika smanjuju chvrstochu vlakna i postotak dugog vlakna.Fosfor povechava prirod vlakna i njegovu kakvochu , kalij ubrzava rast, poboljshava kakvochu i skrachuje vegetaciju.
Za konoplju bi se moglo ovako rasporediti gnojivo : stajski gnoj zaorati drugim ljetnim ili jesenskim dubokim oranjem , 2/3 fosfornih i kalijevih gnojiva zaorati u osnovnoj obradi tla(najbolje je 1/3 zaorati drugim ljetnim oranjem ,a 1/3 dubokim jesenskim oranjem ) , preostalu 1/3 fosfornih i kalijevih i ½ dushichnih gnojiva unijeti u tlo pred sjetvu ili za same sjetve . S preostalom ½ dushichnih gnojiva obavi se prihranjivanje.Slichan raspored mozhe se primijeniti i sa sjemensku konoplju.
Sjetva . Za sjetvu treba upotrijebiti chisto, krupno i zdravo sjeme shto veche klijavosti . Tim zahtjevima najbolje che odgovarati sjeme iz prethodne zhetve, jer zbog visokog sadrzhaja ulje sjeme stajanjem gubi klijavost.
Vrijeme sjetve pada u doba kada se temperatura tla u sjetvenom sloju digne na 8°C . U pretjerano ranoj sjetvi klijanje se produzhava pa veliki broj sjemenki propada . Pri kasnoj sjetvi razvoj konoplje ulazi u dugi dan , pa se smanjuje duljina stabljike , a time i prinos ( vlakna ) . U nashim uvjetima za sjetvu konoplje najpovoljnije je vrijeme od 1. Do 15. 04. , a krajnji rok je konac mjeseca Travnja.
Pri odredjvanju kolichine sjemena treba rachunati sa tim da u polju propadne oko 40% posijanih sjemenki . Zbog toga u uzgoju konoplje za vlakno valja posijati 60-70kg/ha . Kod uzgoja konoplje za sjeme biti che dovoljno 10-15kg/ha .
Kombinirani uzgoj konoplje sve se vishe napushta jer je tshko primijeniti tehnoloshki proces koji bi zadovoljio zahtjeve uzgoja konoplje za vlakno i konoplje za sjeme/ulje . Ako se ipak primjeni taj nachin uzgoja , trebat che zasijati 40-50kg/ha .
Sjetva konoplje obavlja se zhitnim sijachicama . U uzgoju konoplje za vlakno razmak redova iznosi 10-15cm , kod uzgoja konoplje za sjeme 60-70cm , a kombinirani uzgoj 20-30cm .Konoplja se sije na dubinu od 2-4cm .
Njega . Ako nakon sjetve zavlada susha , parcelu treba povaljati kako bi se sjemenu kapilarnim putem dovela voda potrebna za klijanje i nicanje . Ako se izmedju sjetve i nicanja stvori pokorica , treba ju razbiti laganim drljachama . Drljati se mozhe i nakon pojave drugog para listova , sve dok se ne izgradi chetvrti par listova .
Prorjedjivanje je obavezna mjera njege sjemenske konoplje i kombiniranog uzgoja konoplje . Provodi se chupanjem kad biljchice dobiju trechi par listova . Kod sjemenske konoplje usjev se prorijedi tako da na duzhinskom metru ostane najvishe 20 najsnazhnijih biljaka .
Okopavanje se provodi kod sjemenske konoplje , prvo okopavanje prilikom prorjedjivanja ili odmah nakon , a ostala dva u intervalima od 12 do 15 dana . Prvo kopavanje obavlja se na dubinu od 5-6cm , a posljednje i do 10cm .
Prihranjivanje se provodi u dva navrata s preostalom ½ dushichnih gnojiva , prvo 10 dana nakon nicanja, a drugo u vrijeme intenzivnog rasta , tj. 15-20 dana poslije prvog prihranjivanja .
Suzbijanje buhacha obichno se provodi kao redovna mjera njege konoplje i to zaprashivanjem sredstvima na bazi DDt , lindama , dieldrina itd.
Pinciranje se takodjer ponekad provodi kao mjera njege sjemenske konoplje . sastoji se u otkidanju vegetacijskog vrha zhenskih biljaka da bi se potakao rast postranih grana . Rusi preporuchuju da se ta mjera provede kod svih biljaka kada dobiju trechi par listova . Talijani provode pinciranje kad biljka dosegne visinu od 30-40cm .
Odstranjivanje suvishnih biljaka provodi se u usjevu sjemenske konoplje kako bi sjemenjache dobile vechi vegetacijski prostor . Mushke biljke proizvode veliku kolichinu peluda, pa je za oplodnju dovoljna 1/3 njih . Zbog toga se 2/3 mushkih biljaka mogu odstraniti iz usjeva S odstranjivanjem treba pocheti shto ranije . Iskusan konopljar sasvim che sigurno razlikovati mushke biljke kad dosegnu visinu od 50-60cm , jer su tada neshto vishe , svjetlije boje , duzhih medjukoljenaca i mlohavijeg lishcha . Krajnje vrijeme za odstranjivanje suvishnih mushkih biljaka je kad pochnu pupati .
Mushke biljke ostave se u svakom trechem redu ili u svakom redu ali na vechem razmaku . Kad preostale mushke biljke otprashe pelud , ishchupaju se i one , kako bi sjemenjache dobile josh vishe prostora i tako se shto bolje razvijale .
Dopunsko oprashivanje provodi se tako da dva radnika vuku zategnuto uzhe u visini cvata mushkih biljaka ili se potresaju mushke biljke.tu operaciju najbolje je provoditi izmedju 09h i 12h, za vedra i topla dana .
Natapanje je v r l o e f i k a s n a m j e r a njege koja mozhe povechati prinos i do 100% . Na natapanje osobito dobro reagira konoplja za vlakno Konoplju treba natapati u vrijeme intenzivnog rasta do punog cvjetanja . Kod uzgoja konoplje za vlakno natapanje treba prekinuti 20-tak dana prije berbe da bi vlakno ojachalo i postalo otpornije .

zaista ne vidim razloga da pishem o zhetvi..em su metode zastarjele..em..sumnjam u primjenjivost