Zavisnost od Interneta

Hempatia Soma iGrow Hemps garden

GreenMan

Grizem beton,zvacem armaturu
Vutra Veteran
24.10.2004
1.801
169
88
49
www.legalizacija.org
Uvod

Internet je prava stvar, ako se pametno koristi...

U zaèetku ekspanzije Interneta kao medija dostupnog širokoj populaciji, kakvi su ranije bili radio, televizija i novine, tokom 1995. godine prvi put se javlja oblik zavisnosti nazvan Intenet Addiction Disorder (IAD). Kod nas se ovaj termin prevodi kao "Zavisnost od Interneta" ili "Internet zavisnost", a takoðe je definisan i kao Patologycal Internet Usage (PIU), odnosno - "Patološka upotreba Interneta".

Kako je u našoj zemlji ovaj oblik zavisnosti veoma malo ili nimalo prouèavan, analiziran i saniran, odluèili smo da obiènim korisnicima Interneta sa naših prostora približimo ovaj nimalo zanemarljiv oblik zavisnosti, po simptomima identièan zavisnosti od narkotika, alkohola, kocke i slièno.
Ideja za pokretanje prezentacije

Ideja i potreba za pokretanjem sajta proistekla je iz liènog iskustva i potrebe da se pokaže i prvenstveno _dokaže_ neupuæenima da je zavisnost od Interneta realnost, prisutna u svakodnevnom životu obiènih korisnika i njihovih bližnjih, i da svakodnevno uzima svoj danak, upravo zbog neverovanja u nju i zanemarivanja jaèine i podlosti ove zavisnosti.

Problem sa zavisnošæu od Interneta je, izmeðu ostalog, taj što za nju ljudi èuju obièno kada su duboko ogrezli u zavisnost, a èesto ni tada. Sa drugim oblicima zavisnosti je znanto lakše jer èovek koji se bode ili ne ispušta flašu se prilièno lako poznaje, i može da se raèuna na upozorenja ljudi iz okoline, dok bližnji zavisnika od Interneta u našoj sredini obièno nisu ni svesni postojanja problema. Stoga nove, neiskusne korisnike Interneta treba upozoriti na potencijalnu opasnost koja im preti.

Najbolje rešenje bi bilo da to uèini provajder (Internet Service Provider - ISP) pri prvoj uplati vremena, odnosno, otvaranju naloga. Meðutim, obzirom da sam provajder živi od svojih korisnika, odnosno vremena koje oni provedu na Internetu, nije realno oèekivati da æe provajderi preduzeti neke mere znaèajne korake u ovom smeru, èak ni neku sitnicu analognu onom "pušenje je štetno za zdravlje" na paklicama cigareta.
Vreme postojanja prezentacije i ciljna grupa [na vrh]

Sama prezentacija je poèeal sa radom maja meseca 2001. godine, ali je obimnije promene, pre svega vizuelni redizajn, proširenje tematske oblasti zavisnosti od Interneta, i znatno ozbiljniji pristup materiji "doživeo" oktobra iste godine.

Autori teorija i kompletnog sadržaja na prezentaciji su Aleksandar i Milan Uroševiæ, mladi i perspektivni ljudi puni entuzijazma i želje da pomognu drugima u pronalaženju suštinskog problema zavisnosti od Interneta, kao i naèinu da se nastali problemi prevaziðu na što bezbolniji naèin. Obojica ovo radimo volonterski, odnosno, kada i kako stignemo, tako da poneke stvari mogu izgledati nedovršene, ali, verujte, radimo na tome :)

Sama prezentacija, pomoæ i savetodavna i moralna podrška su prvenstveno namenjeni Internet poèetnicima, onima koji su svesni sopstvene zavisnosti od Interneta, a takoðe i onima koji ne priznaju da su postali zavisnici.
Pojam zavisnosti od Interneta [na vrh]

Razvoj zavisnosti od Interneta na prostorima Srbije može se definisati kao posledica svetske i lokalne elektronske revolucije. Prvi oblici elektronske zavisnosti javljaju se još pedesetih godina, kada su naši roditelji svakodnevno jurili u igraènice da bi odigrali koju partiju flipera. Osamdesetih je krenula era video igara, kada su igraènice bile preplavljene klincima koji u masama stoje oko drvenih kabina za kojima bi njihovi idoli uz pišteæe zvuke ubijali milione izmišljenih protivnika. Ova era je na našim prostorima trajala do polovine devedesetih (sada veæ prošlog veka), kada poèinje masovni prelazak na raèunare i konzole. Korak dalje je vreme videa, kada se jurilo u video klubove po najnovije filmove i pred TV-om provodili sati i sati. Sledeæe mesto su zauzeli kockarski "poker" aparati za kojima su pripadnici mlaðih generacija lupajuæi po tasterima pokušavali da zarade neki dinar u vremenu kada novca nije bilo zahvaljujuæi "nepravednim sankcijama" uvedenim od strane Evropske unije devedesetih godina.

Potom na velika vrata ulazi njegovo velièanstvo PC, nakon nekoliko godina spektruma, komodora, atarija, amige i ostalih predPC-jevskih platformi. U meðuvremenu se pojavljuje veliki dijapazon igraèkih konzola (game boy, nintendo, sony, sega...) i, konaèno, neprokazana pošast - Internet.

Trenutno je pored zavisnosti od igara i Interneta prisutna i zavisnost od kocke, gde su sada aktuelne kladionice "na metar", ali nas prvenstveno zanima Internet, prevashodno zato što se razni oblici klaðenja, pored patološke osnove - o kojoj æe biti reèi kasnije, mogu "pravdati" željom za brzom zaradom, odnosno, 'lebom bez motike, dok je priroda zavisnosti od Interneta znatno drugaèija.
Šta je to zavisnost od Interneta [na vrh]

Postoji jedna nauèna definicija koja kaže: Zavisnost od Inteerneta je klinièki poremeæaj sa snažnim negativnim posledicama na socijalno, radno, porodièno, finansijsko i ekonomsko funkcionisanje liènosti.

Neka zapadnjaèka istraživanja govore da ako neko provede na Internetu više od 38 sati nedeljno, odnosno, gotovo šest sati dnevno, onda je veæ nesumljivo postao zavisnik.

Realno gledano, u našim uslovima svako ko uz aktivnosti vezane za Internet provede svakodnevno "svega" 4 sata, što je tek 28 sati nedeljno, duboko je zagazio u zavisnost. Pod aktivnostima u vezi sa Internetom ne može se uzeti u obzir samo OnLine boravak na mreži, veæ i sve ostale aktivnosti koje su u vezi sa mrežom - odgovaranje i pisanje elektronske pošte, OffLine rasprave na juznet grupama, èitanje preuzetih vesti, èasopisa, èlanaka, tekstova uopšte, testiranje preuzetog softvera, podešavanje klijenata za pristup Internet servisima, impresije koje se doživljavaju samom pomisli na Internet i slièno. Ako ovo analiziramo, doæi æemo do sledeæeg zakljuèka:

1. Od 24 èasa, proseèno 8 sati se provede u snu i odmoru uopšte. To ostavlja još 16 sati.
2. Pretpostavimo da osoba ima radne ili školske obaveze 8 sati devno. To ostavlja još 8 sati za sve ostalo.
3. Uzmimo da minimalno za ishranu i fiziološke potrebe dnevno ode oko sat vremena. Znaèi, ukupno proseèno slobodno vreme je 7 sati.
4. Od tih 7 sati na Internetu se provede 4 sata.

To datoj osobi ostavlja "èitava" 3 sata za sve ostalo od èega se sastoji život, a šta to "sve" može da bude, razmislite sami, a takoðe i o tome šta sve može, odnosno, ne može, da se uradi za ta 3 sata slobodnog vremena.
Kako se postaje zavisnik od Interneta [na vrh]

Najpre bi trebalo pomenuti kako se naš proseèni korisnik obièno sreæe sa Internetom:

1. Neki korisnici su se sreli sa raèunarom znatno pre pojave Interneta, kraæe ili duže vreme proveli u prouèavanju, istraživanju i zloupotrebi ove naprave i njenih moguænosti (ma koliko to smešno zvuèalo), a nakon toga su iz nekog razloga krenuli na Internet (npr. zavist što su ljudi sa pristupom Internetu popularni u društvu, želja "da se vidi i to èudo", potreba da se prati tehnološki razvoj ili neka znatno realnija i opravdanija potreba).
2. Druga grupa je ona koja je raèunar (i Internet zajedno sa njim) "otkrila" veæ kada su obe stvari znatno zaživele i kod nas, tako da su ili nabavili raèunar zbog Interneta, ili ga dobili s' Internetom "u paketu". Takve osobe su veæ potencijalni zavisnici i pre nego što nabave raèunar, ili, u drugom sluèaju poèinju da koriste Internet po "liniji manjeg otpora", odnosno, kao stvar koju je najlakše savladati.

Dakle, sada imamo korisnika koji je došao do Interneta i konaèno možemo razmatrati dalji tok razvoja zavisnosti.

Kod ljudi kojima je raèunar najpromašenija investicija u životu, što bi u našoj sredini najèešæe bili ljudi koje je društvo nagovorilo da kupe raèunar, gotovo po pravilu su neverovatni antitalenti za raèunare koji ni pre kupovine a ni posle nekog vremena korišæenja nemaju predstavu kako raèunar može da im posluži, ubrzo doðe do razoèarenja zbog "komplikovanosti" pristupa Internetu, tako da se Internet ubrzo posle poèetnih pokušaja poseæuje retko ili nimalo. Ovi ljudi obièno ubrzo potpuno zanemaruju raèunar, ili ga koriste samo zbog nekoliko prostih radnji koje su nauèili (npr. kucanje tekstova, slušanje muzike, gledanje slika i sl.).

Kod malo iskusnijih poèetnika i "veterana", momentalno nastupa euforija u stilu da je sve tako veliko i na dohvat ruke, svega ima, pregršt informacija, jedan otvoreni prozor u svet, programi na "izvol'te", masa ljudi spremna za prièu, èetovanje preko noæi, šta god poželite... Koliko je zapravo svih tih trenutno dostupnih informacija toj jedinki stvarno potebno? To se niko ne pita! No, iza ovog skretanja ustvari je obièno æorsokak koji vodi pravo u zavisnost.

Postoji moguænost da se korisnik na vreme osvesti i shvati da preteruje, i bez veæih problema prekine s preterivanjem. Ovo se može protumaèiti kao preterano korišæenje dok èoveka ne proðe volja, o èemu æe biti reèi kasnije.

Naravno, postoji i ona druga moguænost, obièno viðena kod klinaca koji puše travu, naime, da je na samom poèetku korisnik ogrezao u zavisnost, jednostavno negira svoj problem reèima "Ma nije to ništa, mogu da prestanem kad hoæu...", da bi kasnije potpuno potonuo, ili, još gore, da se od samog starta ni ne osvrne, nego ode pravo na 40 sati nedeljno...

Doktor psihijatrije, Džon Grohol, je ovaj sluèaj razjasnio analogijom izmeðu korisnika Interneta i deteta s novom igraèkom:
I faza

Dete: doživljava oduševljenje i preteruje u igranju s tom igraèkom, traži nove i nove moguænosti koje ta igraèka može da pruži.

Korisnik: oduševljeno istražuje èitav novi svet koji mu Internet pruža, preko bezbroj prezentacija koje obraðuju njemu zanimljive teme, do brzog skidanja zanimljivih programa i komunikacijom s novim, nepoznatim i zanimljivim ljudima, preko raznih servisa dostupnih na Internetu.
II faza

Dete: doživljava razoèarenje i izbegava igraèke sa relanim ili nerealnim razlozima, obièno zbog prezasiæenosti.

Korisnik: obišavši mnoštvo web stranica, ili se iscrpevši u nekoj žestokoj online ili news raspravi od koje nije bilo nikakve koristi sem zle krvi, doživljava prezasiæenost informacijama ili se razoèarava _i_ u virtuelni svet, i povlaèi se.
III faza

Dete: poèinje novu igraèku da koristi umereno, odnosno normalno, kao i sve ostale igraèke.

Korisnik: nalazi pravu meru, koristi Net za potrebne informacije, održava normalan kontakt sa poznanicima sa mreže, povremeno skida nove programe, povremeno surfuje iz razonode.

Ovo se može protumaèiti kao dopuna teorije da èovek prvo postaje zavistan od raèunara i svih moguænosti koje on nudi, gde je Internet ubedljivo najmoænije i najfatalnije iskušenje.

U prilog ove teorije ide i sledeæa èinjenica: Ubrzo po pojavi prvih personalnih raèunara, igre poput pasijansa i minskog polja su dobile i digitalno izdanje, a istraživanja su otkrila da opsesivno igranje ovih igara na radnom mestu postaje veliki problem, jer zaposleni umesto da rade svoj posao ustvari slažu pasijans. Ove igre nisu ni interaktivne niti namenjene mrežnom igranju.

Èinjenica je da je na preko 90% raèunara u bilo kojoj ustanovi otvoren prozor s pasijansom.

Milanu je poznat sluèaj malog preduzeæa koje je pre nekoliko godina nabavilo prvi raèunar, i prvo pitanje koje su mu, kao iskusnom poznavaocu raèunara, zaposleni postavili kada se on ponudio da ih uputi u osnove raèunarstva, bilo je bukvalno: "Ama pusti sad ofis i viruse i tabele, gde je onaj pasijans?".
Nekoliko dana kasnije, ponovo je bio u akciji: obrisali su preèice za pasijans i majnsvipera i firma celo prepodne nije mogla da pravilno funkcioniše zbog frustracije celokupnog osoblja, spreèenog da obara rekorde svojih kolega.
Tipovi zavisnosti od Interneta

Postoji èetiri specifiènih tipova zavisnosti od Interneta, i to:

1. Opsednutost sajberseksom (Cybersexual Addiction)
Osobe koje pate od ovog oblika zavisnosti se tipièno bave skidanjem, gledanjem ili trgovanjem mrežnom pornografijom ili boravkom u FRP èetrumovima za odradsle.
2. Virtuelna najbolja prijateljstva (Cyber-Relational Addiction)
Osobe koje pate od èet-rum zavisnosti uèestvuju u virtuelnim flertovanjima i èesto razvijaju virtuelne veze koje im ozbiljno narušavaju život. Naime, "prijatelji" s druge strane žice èesto postaju važniji od pravih prijatelja, partnera, rodbine ili poznanika. Ovo gotovo redovno vodi do razvoda braka ili nesuglasica u porodici.
3. Igranje na mreži (Net Gaming)
Igranje na mreži obuhvata širok spektar kategorija, ukljuèujuæi opsesivno mrežno kockanje, igranje, kupovanje ili bavljenje berzama. Zapravo, pojedinci æe koristiti mrežne kockarnice, interaktivne igre, e-aukcije ili e-berze, što im u krajnjoj liniji donosi samo gubitak velikih suma novca i poremeæaj raznih obaveza ili socijalnih odnosa.
4. Prezasiæenost informacijama (Information Overload)
Kolièina podataka kojima mreža raspolaže je dovela do patološkog kompulsivnog ponašanja okarakterisanog intenzivnim surfovanjem mrežom i pretragom online baza podataka u cilju skupljanja informacija i njihovom kategorizacijom. Korisnik ubrzo poèinje da posveæuje sve više vremena baveæi se time. Ovo je jedan od èestih uzroka smanjenja efikasnosti na poslu.
 

GreenMan

Grizem beton,zvacem armaturu
Vutra Veteran
24.10.2004
1.801
169
88
49
www.legalizacija.org
Uzroènici zavisnosti od Interneta [na vrh]

Zavisnost od Interneta je posledica raznih problema iz stvarnog sveta sa kojima se pojedinac svakodnevno susreæe, i izlaz traži u Internetu, nasuprot "straše" moguænosti suoèavanja sa tim problemom i njegovog rešavanja.

Postoje razna objašnjenja uzroènika zavisnosti od Interneta. Navešæemo samo neke, a brojne preostale koje još ni ozbiljni svetski struènjaci nisu ni delimièno obradili ostavljamo za kasnije izveštaje koji æe biti objavljivani na prezentaciji.

1. Bihejvioristièki pogled
Da se ukratko podsetimo nekih osnovnih psiho-socioloških teza da neko ponašanje može uzrokovati "nagradu" ili "kaznu". oblik ponašanja koji donosi nagradu se favorizuje kod bukvalno svake jedinke. Ko se seæa nastave psihologije, znaæe o èemu se ovde zapravo radi.
Konkretno, stidljive osobe koje su oduvek izbegavale kontakt sa ljudima ili upoznavanje novih ljudi zbog anksioznosti i stresa koji im novi kontakt predstavlja, što se poistoveæuje sa "kaznom", veoma lako postaju zavisnici od Interneta zbog prividne sigurnosti koju im Internet pruža - nema direktnog kontakta, osoba se ne stidi svoje pojave, može stvoriti novi identitet i ponašati se kako želi, lagati o godinama i slièno, odnosno, izostaje "kazna" jer nema direktnog kontakta i neprijatnosti koje on donosi, a "nagrade" koju Net pruža su brojne i raznovrsne - zabava, informacije, uzbuðenja...
2. Biomedicinsko objašnjenje
Ovo tumaèenje razmatra greške u funkcionisanju specifiènih naslednih i kongenitalnih faktora, odnosno, hromozoma i hormona, i poremeæenu hemijsku ravnotežu, t.j. višak ili manjak drugih važnih jedinjenja i neurotransmitera koji regulišu aktivnost mozga i nervnog sistema. "Zahvaljujuæi" ovome, odreðene osobe su od roðenja podložne zavisnosti. Više ozbiljnih istraživanja je pokazalo da brojne droge ili hemikalije koje se luèe pod èulnim uticajima uspevaju da "popune" sinaptièke šupljine meðu neuronima, odnosno, "ispale" impuls i nateraju mozak da pošalje lažne informacije. Smatra se da ovo može da bude jedan od razloga za nadrealistièna oseæanja koje neki ljudi doživljavaju prilikom npr. drogiranja, kockanja, ili trèanja. Ovo se može primeniti i na ZOI pošto su mnoge prilike na Netu sliène - zabavne i uzbudljive, i uzrokuju iste reakcije.
3. Sociološko gledište
Internet je, po pomenutom Dr Groholu, adiktivan jer je socijalan - ljudi na njemu traže i nalaze ljude sliène sebi i s njima komuniciraju gotovo kad god požele... On preneseno pominje problem koji se ogleda u sledeæem: kad sa društvom tinejdžer ostane do kasno u kafiæu, niko ga zbog toga ne šalje kod psihijatra. Takoðe zamera istraživaèima ZOI što nisu upoznati sa bihejviorizmom. Provera pošte nije isto što i povlaèenje poluge na slot-mašini. Jedno je potreba za socijalizacijom, a drugo je ponašanje "traženja nagrade", a to su potpuno odvojene kategorije.

Iz ovoga se vidi da se socijološko gledište i bihejvioristièka teorija sudaraju, što je još jedan dokaz izuzetne složenosti ZOI i opasnostima olakog shvatanja i tumaèenja jedne ozbiljne i kompleksne društvene pojave.
4. ACE teorija
Ovu teoriju iznosimo u suženom obliku radi boljeg saživljavanja sa našim uslovima. Sastoji se od pristupaènosti, kontrole i uzbuðenja.

Pristupaènost - Accessibility
Pre pojave Interneta su zavisnost od kocke i kupovine izvorište nalazile u sledeæim ekvivalentima:
kockanje = lokalne kockarnice, odlasci do Loto kioska, sportska prognoza, lutrijski listiæi...
kupovina = odlazak u radnju, svojevremeno višeèasovno èekanje u redu, guranje za ulazak u radnju, današnje traženje neke sitnice po ogromnim rafovima sa gomilom proizvoda.

Sa pojavom Interneta se ekvivalenti zavisnosti od kocke i kupovine sele na mrežu, i to:
kockanje = veliki broj lako dostupnih kockarskih prezentacija.
kupovina = mrežne radnje sa svakakvom robom i momentalnim pristupom manje ili više neophodnoj robi.
Internet je tu NON-STOP, dostupan 24/7. Kad god se oseti potreba za bilo èim, u bilo koje doba dana i noæi, dovoljno je nekoliko minuta da ta, možda i egzotièna, stvar bude na dohvat ruke.

Kontrola - Control
Ova stavka se posebno odnosi na mrežne berze i aukcije, tako da još nije primenljiva za naše uslove, ali je ukratko predstavljamo zbog celovitosti prièe.
Èovek sa raèunarom u posedu stièe utisak da je "sam svoj gazda" i olako ulazi u razne finansijske transakcije uživajuæi u oseæaju da je "njegova poslednja", da može uložiti svoj novac gde želi i koliko želi, da svoje deonice može prodati kada hoæe, ili da na aukciji u poslednjem trenurku može dati najvišu ponudu i ispasti "faca" pred ostalim aukcionarima.

Uzbuðenje - Excitement
Odnosi se na emocionalno uzbuðenje koje èovek doživljava, i to:

Na kockanju: Kada èovek dobije opkladu i zaradi novac, taj "dobitak" postaje izuzetan stimulans da se nastavi sa kockanjem. Mrežno kockanje, koliko je nama poznato, još nije zastupljeno u Srbiji, ali èim se otvori prva mrežna sportska kladionica, biæe zagušenja mreže.

Na berzi: Èovek æe ceo dan provesti u praæenju berzanskih izveštaja da bi video je li i koliko zaradio.

Na aukcijama: Moguænost da nadglasa sve ostale u poslednjih nekoliko sekundi i osvoji navodno "željenu" stvar.

U sva tri sluèaja: Dešavanja i uzbuðenje postaju izuzetno moæan stimulans da se nastavi dalje sa datim oblikom zavisnosti.

Zanimljivo je da na zapadu mrežno kockanje podiže veliku prašinu. Naime, primeæeno je da tinejdžeri i studenti mogu slobodno da koriste prezentacije za mrežno kockanje jer niko ne proverava uzrast, dok u prave kockarnice pomenuti ne mogu da uðu. Obièno probaju iz radoznalosti, a nakon toga izgube velike kolièine novca za vrlo kratko vreme. Profesori na koledžima negoduju jer zatièu studente kako u raèunskim centrima igraju rulet i ostale kockarske igre dostupne na mreži... Mrežni aukcionari èesto, samo da bi se dokazali odn. pokazali da imaju da ponude najviše novca, kupuju potpuno nepotrebne stvari. Ovo se donekle i može oprostiti, ali oni takoðe èesto ulete u dugove, izgube hipoteku ili bankrotiraju da bi pokrili raèune sa aukcija.

Simptomi zavisnosti od Interneta [na vrh]

Simptomi koji ukazuju da je osoba postala zavisna od Interneta su brojni, ali se uglavnom grade i nadovezuju na sledeæe, osnovne simptome:

* Poveæanje praga tolerancije podrazumeva da je vremenom potrebno provoditi sve više i više vremena na Internetu kako bi se zadovoljile potrebe za èije je podmirivanje ranije bilo potrebno znatno manje vremena,
* Apstinentska kriza može da nastupi kako nakon nekoliko dana bez Interneta, tak i pri pokušaju da se smanji ili prekine korišæenje Interneta, a manifestuje se psihomotornom agitacijom (nesvesno pomeranje prstiju, šake i slièno, odnosno imitiranje kucanja na tastaturi i pokretanja miša), anksioznošæu, opsesivnim razmišljanjem o dešavanjima na mreži...
* OffLine zavisnost podrazumeva velike kolièine vremena koje se troše na razne aktivnosti vezane za Internet, bilo dok je korisnik povezan na mrežu ili ne (npr. odgovaranje na prispelu poštu ili replike na neku raspravu na juznetu), bez obzira ima li to realne koristi ili ne.
* Asocijalno ponašanje koje se odlikuje zapostavljanjem raznih socijalnih, društvenih, rekreacionih i drugih aktivnosti i obaveza u korist Interneta,

Pored toga, èesto je moguæe uoèiti i drugi simptomi, kao što su:

* Èim se zavisnik suoèi sa problemima, ili, eventualno, oseæanjem krivice zbog nekog dogaðaja u sopstvenoj okolini, bespomoænosti ili straha, on pokušava da spas pronaðe upravo u Internetu.
* Lažu se porodica i prijatelji u cilju sakrivanja stvarne kolièine vremena utrošenog na Internetu, i to je u principu obavezno smanjivanje stvarno utrošenog vremena, dok se poveæanje vremena provedenog na Internetu u veèini sluèajeva ne praktikuje.
* Uprkos svim negativnim posledicama do kojih zavisnost od Interneta dovodi, i svesnog zanemarivanja istih, zavisnik i dalje koristi Internet nepromenjenim intenzitetom, ili èak i više nego ranije.

Mane zavisnika od Interneta [na vrh]

Zavisnici od Interneta najèešæe pate od sledeæih nedostataka:

* Nisu u stanju da kontrolišu vreme provedeno za raèunarom, odnosno na mreži, ako je u pitanju zavisnik koji raèunar koristi samo i iskljuèivo za Internet.
* Podložni su laganju i obmanjivanju bližnjih o vremenu koje su proveli na mreži, te snose bilo socijalne, bilo psihološke posledice zbog tako proæerdanog vremena.
* Drže raèunar i Internet uopšte izuzetno visoko na listi životnih prioriteta.
* Dok koriste Internet, istovremeno su i euforièni jer su trenutno na Netu, i frustrirani oseæanjem krvice zbog neispunjenih i zanemarenih obaveza ili problema (mada je ovo dugo uglavnom manje bitno za "notorne" zavisnike od Interneta).
* Preokupirani su upotrebom raèunara i koriste ga u sprezi sa Internetom kao spas kada su depresivni ili tužni.
* Zavisnik od Interneta ne obraæa pažnju na moguænost gubitka ljubavne veze, posla, obrazovanja ili karijere zbog Interneta.
* Internet zavisnici, korisnici elektronske pošte, juznet i èet servisa, èešæe pokazuju pravu prirodu, pravo lice i skrivena oseæanja, odnosno, ne mogu, ne uspevaju ili se dovoljno ne trude da kontrolišu svoje reakcije, pa èesto u afektu kažu ono što zaista misle i oseæaju, dok bi u stvarnom životu to verovatno zadržali samo za sebe (detaljniji komentar iz ugla korisnika dao je Milan). Ovo je samo još jedan dokaz o psihoaktivnoj prirodi zavisnosti od Interneta.
 

GreenMan

Grizem beton,zvacem armaturu
Vutra Veteran
24.10.2004
1.801
169
88
49
www.legalizacija.org
Prevencija zavisnosti od Interneta [na vrh]

Dr. Kimberli Jang, psiholog Pitsburškog univerziteta, autor nekoliko struènih knjiga iz oblasti zavisnosti od interneta baziranih na psihološko-nauènoj osnovi, predlaže naèin na koji trenutni hipotetièki ili realan buduæi zavisnok može da pomogne sam sebi, i to:

* Èovek mora sam da prepozna prekomerno korišæenje Interneta i prizna samom sebi da postoji problem. Vrlo je važno biti svestan osnovnih simptoma od kojih je vreme provedeno za raèunarom, ali i vreme provedeno na Internetu ili aktivnostima vezanim za Internet kljuèno. Meðutim, treba uzeti u obzir da samo vreme nije pokazatelj. Ovde se radi o relativnom vremenu, koje se uzima u obzir i posmatra spram drugih faktora, kao, na primer:
da li ste student - koji po pravilu, provodi više vremena na mreži nego osnovci i srednjoškolci,
da li je Net vezan za Vaš posao - ako ste administrator ili webmaster, 8h dnevno na mreži Vam je garantovano,
da li od ranije imate neke oblike uslovljenosti - neki mentalni poremeæaj; osoba koja pati od depresije i uèestvuje u mrežnim "družinama" za leèenje depresije sigurno provodi više vremena na netu od drugih,
da li bežite od odgovornosti - ponekad se može preterati s upotrebom Interneta upravo zbog bekstva od odgovornosti. Domaæi primer je oèigledan na pojedinim domaæim konferencijama koje veæim delom godine "životare" sa po 10-ak postova nedeljno, dok neposredno pred ispitne rokove i u toku samih rokova prosto buknu i rasprave na njima se vode gotovo u realnom vremenu, sa desetinama poruka dnevno, da bi zatim ponovo splasle.
* Nakon konstatacije da problem postoji, trebalo bi mu pronaæi pravi uzrok; zavisnik bi trebao da se upita zbog èega želi da pobegne od svakodnevnog života.
* Treba osmisliti naèin na koji rešiti problem iz stvatrnog života, a ne kako pobeæi od tog problema. Ignorisanje problema ili bežanje na Internet ne rešava problem, veæ ga redovno pogoršava.
* Zavisnik bi lièno trebao da preduzme korake ka samostalnom leèenju od zavisnosti. Jangova preporuèuje postepeno smanjivanje upotrebe dok se ne doðe do prihvatljive kolièine vremena provedenog na Internetu. Ne preporuèuje se metoda "sve ili ništa", odnosno, momentalno prelaženje na neko zacrtano "normalno" vreme, veæ se treba postepeno odvikavati od Interneta, tako da se svaki dan provedeno vreme skrati za po pola sata ili sat, dok se ne doðe do neke razumne granice koja ne uslovljava korisnika da zapostavlja ostale socijalne aktivnosti.

Leèenje zavisnosti od Interneta [na vrh]

U zapadnim zemljama postoji veliki broj radnih grupa u kojima zavisnici u prihvatnim centrima razmenjuju iskustva, prièaju o svojim vizijama Interneta, zajedno savladavaju apstinentske krize i udruženi dolaze do manje ili više uspešnog grupnog izleèenja.

Meðutim, prilike kod nas i na zapadu su bitno drugaèije. Prvenstveno zbog znatnih razlika u mentalitetu naših ljudi i "zapadnjaka", u našoj sredini takav oblik leèenja ne bi imao primetnog efekta iz više razloga.

Kao prvo, mi Srbi smo narod specifiènog mentaliteta, ponosni i tvrdoglavi, ne tražimo pomoæ ni kad nam je neophodna u svakodnevnom životu. Davanje saveta shvatamo kao uvredu inteligencije ili sujete, a odlazak kod psihijatra tumaèimo kao siguran znak totalne duševne poremeæenosti. U velikom broju sluèajeva je ovo najveæi problem.

Na drugom mestu je stepen moguænosti da se ostvare želje u cilju praæenja tehnièkih dostignuæa. Naime, u našoj zemlji je daleko manji interes za time nego na zapadu, pa tako i kod potrebe za Internetom postoji velika razlika. Ovde treba napraviti bitnu starosnu klasifikaciju, gde je sa porastom godina ova razlika sve veæa.

Dalje, kako su osobe zavisnici upravo u zavisnost upale bežanjem od realnosti, na osnovu nama poznatih ispovesti zavisnika procenjujemo da uglavnom sopstvenim snagama i uz podršku rodbine i najbližih prijatelja, mogu da se prebrode prividni nedostaci u realnosti, kako bi se išèupali iz zavisnosti. Na to najviše utièe stepen doslednosti, istrajnosti, rešenost i jaka volja kojima je neophodna podrška i razumevanje okoline.

Zanimljivo je jedno uprošæeno predstavljanje toka neistrajnog odvikavanja od Interneta koje izgleda otprilike ovako:

U prvoj fazi, zavisnici koji reše da se izleèe preduzimaju, recimo sledeæe korake:

1. Prekid dalje uplate Internet vremena,
2. Izbacivanje modema iz raèunara,
3. Prodaja ili rasturaje raèunara.

Nakon ovoga, obièno zbog naglog šoka izazvanog apstinentskom krizom, budu primorani na drugi korak, koji zapravo predstavlja povratak na staro stanje i koji zavisi od toga šta su pokušali da bi se odvikli, te tako:

1. Ponovo poèinju sa uplatom Internet vremena,
2. Ponovo ugraðuju modem,
3. Sastavljaju odnosno kupuju nov raèunar, sa svim komponentama neophodnim za povezivanje na mrežu.

U zavisnosti od uzroka zavisnosti od Interneta, predlažu se dve metode leèenja:

1. Korisnicima koji jednostavno preteruju sa upotrebom Interneta bez odreðenog razloga, preporuèuje se najjednostavnije: uporna umerenost u korišæenju Interneta i kontrolisanje vremena provedenog na istom, uz veæ pomenuto postepeno smanjivanje vremena provedenog na mreži, vrlo nalik odvikavanju od pušenja, s tim što se ovde ne ide do kraja.
2. Korisnicima sa "dubljim" problemom, odnosno, nekim psihièkim poremeæajem (manije, depresivnost i slièno), ili beguncima od realnog života iz najrazlièitijih psiho-socijalnih razloga, preporuèuje se lokalizovanje pravog problema, pomoæ porodice i poznanika, i ako je neophodno, struèna pomoæ u rešavanju tog problema.

Ankete [na vrh]

Nevezano za statistike zapada, iz prièa i ispovesti naših ljudi, zakljuèili samo da je zavisnost od Interneta identièna zavisnosti od droga, alkohola, pušenja, kocke i drugih psiho-fizièkih zavisnosti.

Analizom anketa sprovedenih na zapadu, zakljuèeno je da najveæi procenat Internet zavisnika èine sredoveène žene. Karakteristièan je primer koji je predstavila Maresa Heht Orzak, rukovodilac Centra za kompjutersku zavisnost MekLin Hospital u Belmontu. Naime, ona je imala za pacijenta ženu koja je potpuno zapostavljala svoje dete. Pošto je dugboko zagazila u zavisnost, u više navrata je znala da se mora udaljiti od Interneta i dati veèeru sinu, ali nije želela da propusti dešavanja na mreži. Razvedena je od ranije i socijalna služba joj lako može oduzeti dete.

Ovaj podatak u našim uslovima ne možemo prihvatiti kao relevantan, pre svega zbog same strukture i mentaliteta stanovništva. U našim uslovima je kod ove polne i starosne grupe stanovništva ekvivalent praæenje sapunica za bekstvo iz realnosti, kojima su preplavljene gotovo sve televizije kod nas.

Razlog tome je kako socijalne prirode - TV ima gotovo svako domaæinstvo, dok je raèunar još uvek malo egzotièniji, pa èak i u sluèajevima gde postoji raèunar, Internet ne može uvek da se priušti; tako i kulturološke prirode - nedostatak raèunarskog obrazovanja kod osoba koje imaju moguænost korišæenja raèunara jer je potrebno predznanje o barem osnovnoj upotrebi raèunara pre same posete Internetu.

Našu anketu u prvobitnoj verziji ispunilo je tek preko stotunu ispitanika, od èega je veæi broj odgovora mogao biti prihvaæen, dok su ostali bili besmisleni te ih nismo mogli uzeti za relevantne. Statistiku, bez detaljnih analiza, koje je nemoguæe i neprihvatljivo izvršiti na osnovu ovako malog broja odgovora, možete pogledati na strani rezultati, ali se po dosadašnjim tendencijama može reæi da najveæi broj zavisnika kod nas èine osobe muškog pola u treæoj deceniji života. Ova statistika još uvek nije pouzdana zbog vrlo slabog odziva Internet korisnika da popune anketu, i lošeg proseka kroz populaciju korisnika na mreži. Detaljnije analize æe se izvršiti na osnovu rezultata koje dobijemo putem nove verzije ankete, koja je modifikovana i poboljšana, tako da vas molimo da ukoliko ste ranije veæ popunili predhodnu verziju, to uèinite ponovo sa novom, jer se njom dobijaju sveobuhvatniji rezultati i daju moguænosti opširnijoj analizi situacije..

Veliki problem u bilo kakvom istraživanju predstavlja èinjenica da je kod nas zavisnost od Interneta još uvek praktièno nepoznata u relevantnim krugovima i ne poklanja se dovoljno pažnje istraživanjima domaæe Internet populacije u ovom pogledu. Mi smo jedni od pionira na tom polju u našoj zemlji, i relevantnije zakljuèke bi mogli da damo tek nakon uspešnog sprovoðenja veæ pomenute ankete, i njenog detaljnog analiziranja.

Do sada nam nije poznato da su u Srbiji sprovoðene sliène akcije i da se zavisnost od Interneta razmatrala kao ozbiljan problem današnjice. Ipak, postoje lokacije na Internetu na kojima se u manjoj meri pominje ovaj oblik zavisnosti, ali je to nedovoljno u odnosu na njen realan uticaj na psihološko stanje pojedinca zavisnika.
Izvori [na vrh]

Izvesnu pomoæ pri sklapanju teorija nam je pružila lokacija http://netaddiction.com.

Još jedan inostrani izvor informacija se nalazi na lokaciji http://www.pro-patiente.hu.

Kod nas, jedina mesta na kojima se pominje zavisnost od Interneta su prezentacija zdravstvenog centra "Radivoj Simonoviæ" iz Sombora na lokaciji http://www.neuro-so.org.yu gde se nalazi nekoliko prevedenih tekstova sa pomenute maðarske stranice, i prezentacija MP3 kluba na lokaciji http://www.mp3club.co.yu gde se nalazi kraæi tekst o Internetu uopšte, a izmeðu ostalog i o manama Interneta.


Izvor : http://ehtml0.tripod.com/zoi.htm#staje
 

unknower

buntovnik bez razloga ;)
17.06.2006
882
96
0
Dzabe sve to kad sam ja donekle zavistan ...znam da sam zavistan vidim pocinje da mi smeta ali dzabe kad mnogo koristim komp i nema teorije da ne odem na net na 5 minuta a onda nadjem jos nesto zanimljivo pa jos 5 jos pa jos 5 jos pa jos 5 pa jos 1 sat jos pa 1 sat ....

jedino da izlupam komp ali sto da ga lupam kod cu morati drugi da kupim ?
 

unknower

buntovnik bez razloga ;)
17.06.2006
882
96
0
Eeeeeee sad se vise ne osecam kao pojedinac :D


a da , ja se takodje osecam hendikepiranim kada sednem za komp a nemam internet..
 

kanehbosem

Rehabilitacija kanabisa !!!
Banovan
12.10.2006
619
46
48
a šta kažete da postiram
OVISNOST O VUTRA.ORG/FORUM
veæ 2 dana doslovno visim na forumu jer nema posla na poslu,neke druge stvarisu isto rjesene, imam viška vremena i tako sam se navuko na ovaj forum
 

LucidDream

Miran dečak
26.02.2007
1.239
110
88
43
Ja nemogu da zamislim dan bez interneta,to mi je jednostavno navika da cim se probudim ili pre spavanja furam na netu u velikim kolicinama primljenih bytova!!!:)))peace & respect

p.s @Green Text je odlican...:bis:
 

Makaveli OS Jug 2

Aktivan Član
29.06.2007
146
18
0
36
ja bi bio izgubljen bez interneta...prvo sto ujutro napravim je upalim komp i odem na vutra.org i msn...nemos vise bez toga ak se jednom navuces...:)
 

Kurblaj Kan

Aktivan Član
15.12.2006
1.812
77
73
Ja imam flat i skoro nikad ne gasim komp nonstop nešto skidam a i ovako visim na netu po cijele dane ili budem na netu iil sviram ili gledam crtiće
 

LucidDream

Miran dečak
26.02.2007
1.239
110
88
43
Uz download ide i muzika obicno je to neki trance ili rap...kad nisam na netu kao da sam iza resetaka,sanjam o slobodi ali nisam i imam net i zato long live INTERNET!:bis::bis:
 

cannebosanac

Aktivan Član
13.10.2006
391
47
0
46
Najgore od svega zbog ove ovisnosti o internetu od sjedenja me ubiše ovi hemeroidi ,boli me ***** i kile se slažu ko lego kockice :rofl:.

Ovaj internet je loš po zdravlje treba ga odmah zabraniti.Ajde da napravimo site koji će da se bori za zabranu interneta.:icon_lol:
 
29.03.2008
28
1
0
37
Vecinom radim nesto oko muzike i net mi dodje kao neka prezentacija siroj masi.

Isfuro meni net ima 2 godine. Nemam sta da radim pojeo bih se od dosade nekada
 

ranrom

Aktivan Član
06.12.2006
93
0
0
38
mani je zadnjih misec dana cijeli internet vutra.org a trosim svo slobodno vrijeme na to i priznajem da sam ovisan. ukinite ovaj forum. sala sta bi onda