Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Sve što nema svoje mjesto
Svijet Interneta i Kompjutera
Zavisnost od Interneta
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="GreenMan" data-source="post: 14762" data-attributes="member: 10"><p>Prevencija zavisnosti od Interneta [na vrh]</p><p></p><p>Dr. Kimberli Jang, psiholog Pitsburškog univerziteta, autor nekoliko struènih knjiga iz oblasti zavisnosti od interneta baziranih na psihološko-nauènoj osnovi, predlaže naèin na koji trenutni hipotetièki ili realan buduæi zavisnok može da pomogne sam sebi, i to:</p><p></p><p>* Èovek mora sam da prepozna prekomerno korišæenje Interneta i prizna samom sebi da postoji problem. Vrlo je važno biti svestan osnovnih simptoma od kojih je vreme provedeno za raèunarom, ali i vreme provedeno na Internetu ili aktivnostima vezanim za Internet kljuèno. Meðutim, treba uzeti u obzir da samo vreme nije pokazatelj. Ovde se radi o relativnom vremenu, koje se uzima u obzir i posmatra spram drugih faktora, kao, na primer:</p><p>da li ste student - koji po pravilu, provodi više vremena na mreži nego osnovci i srednjoškolci,</p><p>da li je Net vezan za Vaš posao - ako ste administrator ili webmaster, 8h dnevno na mreži Vam je garantovano,</p><p>da li od ranije imate neke oblike uslovljenosti - neki mentalni poremeæaj; osoba koja pati od depresije i uèestvuje u mrežnim "družinama" za leèenje depresije sigurno provodi više vremena na netu od drugih,</p><p>da li bežite od odgovornosti - ponekad se može preterati s upotrebom Interneta upravo zbog bekstva od odgovornosti. Domaæi primer je oèigledan na pojedinim domaæim konferencijama koje veæim delom godine "životare" sa po 10-ak postova nedeljno, dok neposredno pred ispitne rokove i u toku samih rokova prosto buknu i rasprave na njima se vode gotovo u realnom vremenu, sa desetinama poruka dnevno, da bi zatim ponovo splasle.</p><p>* Nakon konstatacije da problem postoji, trebalo bi mu pronaæi pravi uzrok; zavisnik bi trebao da se upita zbog èega želi da pobegne od svakodnevnog života.</p><p>* Treba osmisliti naèin na koji rešiti problem iz stvatrnog života, a ne kako pobeæi od tog problema. Ignorisanje problema ili bežanje na Internet ne rešava problem, veæ ga redovno pogoršava.</p><p>* Zavisnik bi lièno trebao da preduzme korake ka samostalnom leèenju od zavisnosti. Jangova preporuèuje postepeno smanjivanje upotrebe dok se ne doðe do prihvatljive kolièine vremena provedenog na Internetu. Ne preporuèuje se metoda "sve ili ništa", odnosno, momentalno prelaženje na neko zacrtano "normalno" vreme, veæ se treba postepeno odvikavati od Interneta, tako da se svaki dan provedeno vreme skrati za po pola sata ili sat, dok se ne doðe do neke razumne granice koja ne uslovljava korisnika da zapostavlja ostale socijalne aktivnosti.</p><p></p><p>Leèenje zavisnosti od Interneta [na vrh]</p><p></p><p>U zapadnim zemljama postoji veliki broj radnih grupa u kojima zavisnici u prihvatnim centrima razmenjuju iskustva, prièaju o svojim vizijama Interneta, zajedno savladavaju apstinentske krize i udruženi dolaze do manje ili više uspešnog grupnog izleèenja.</p><p></p><p>Meðutim, prilike kod nas i na zapadu su bitno drugaèije. Prvenstveno zbog znatnih razlika u mentalitetu naših ljudi i "zapadnjaka", u našoj sredini takav oblik leèenja ne bi imao primetnog efekta iz više razloga.</p><p></p><p>Kao prvo, mi Srbi smo narod specifiènog mentaliteta, ponosni i tvrdoglavi, ne tražimo pomoæ ni kad nam je neophodna u svakodnevnom životu. Davanje saveta shvatamo kao uvredu inteligencije ili sujete, a odlazak kod psihijatra tumaèimo kao siguran znak totalne duševne poremeæenosti. U velikom broju sluèajeva je ovo najveæi problem.</p><p></p><p>Na drugom mestu je stepen moguænosti da se ostvare želje u cilju praæenja tehnièkih dostignuæa. Naime, u našoj zemlji je daleko manji interes za time nego na zapadu, pa tako i kod potrebe za Internetom postoji velika razlika. Ovde treba napraviti bitnu starosnu klasifikaciju, gde je sa porastom godina ova razlika sve veæa.</p><p></p><p>Dalje, kako su osobe zavisnici upravo u zavisnost upale bežanjem od realnosti, na osnovu nama poznatih ispovesti zavisnika procenjujemo da uglavnom sopstvenim snagama i uz podršku rodbine i najbližih prijatelja, mogu da se prebrode prividni nedostaci u realnosti, kako bi se išèupali iz zavisnosti. Na to najviše utièe stepen doslednosti, istrajnosti, rešenost i jaka volja kojima je neophodna podrška i razumevanje okoline.</p><p></p><p>Zanimljivo je jedno uprošæeno predstavljanje toka neistrajnog odvikavanja od Interneta koje izgleda otprilike ovako:</p><p></p><p>U prvoj fazi, zavisnici koji reše da se izleèe preduzimaju, recimo sledeæe korake:</p><p></p><p>1. Prekid dalje uplate Internet vremena,</p><p>2. Izbacivanje modema iz raèunara,</p><p>3. Prodaja ili rasturaje raèunara.</p><p></p><p>Nakon ovoga, obièno zbog naglog šoka izazvanog apstinentskom krizom, budu primorani na drugi korak, koji zapravo predstavlja povratak na staro stanje i koji zavisi od toga šta su pokušali da bi se odvikli, te tako:</p><p></p><p>1. Ponovo poèinju sa uplatom Internet vremena,</p><p>2. Ponovo ugraðuju modem,</p><p>3. Sastavljaju odnosno kupuju nov raèunar, sa svim komponentama neophodnim za povezivanje na mrežu.</p><p></p><p>U zavisnosti od uzroka zavisnosti od Interneta, predlažu se dve metode leèenja:</p><p></p><p>1. Korisnicima koji jednostavno preteruju sa upotrebom Interneta bez odreðenog razloga, preporuèuje se najjednostavnije: uporna umerenost u korišæenju Interneta i kontrolisanje vremena provedenog na istom, uz veæ pomenuto postepeno smanjivanje vremena provedenog na mreži, vrlo nalik odvikavanju od pušenja, s tim što se ovde ne ide do kraja.</p><p>2. Korisnicima sa "dubljim" problemom, odnosno, nekim psihièkim poremeæajem (manije, depresivnost i slièno), ili beguncima od realnog života iz najrazlièitijih psiho-socijalnih razloga, preporuèuje se lokalizovanje pravog problema, pomoæ porodice i poznanika, i ako je neophodno, struèna pomoæ u rešavanju tog problema.</p><p></p><p>Ankete [na vrh]</p><p></p><p>Nevezano za statistike zapada, iz prièa i ispovesti naših ljudi, zakljuèili samo da je zavisnost od Interneta identièna zavisnosti od droga, alkohola, pušenja, kocke i drugih psiho-fizièkih zavisnosti.</p><p></p><p>Analizom anketa sprovedenih na zapadu, zakljuèeno je da najveæi procenat Internet zavisnika èine sredoveène žene. Karakteristièan je primer koji je predstavila Maresa Heht Orzak, rukovodilac Centra za kompjutersku zavisnost MekLin Hospital u Belmontu. Naime, ona je imala za pacijenta ženu koja je potpuno zapostavljala svoje dete. Pošto je dugboko zagazila u zavisnost, u više navrata je znala da se mora udaljiti od Interneta i dati veèeru sinu, ali nije želela da propusti dešavanja na mreži. Razvedena je od ranije i socijalna služba joj lako može oduzeti dete.</p><p></p><p>Ovaj podatak u našim uslovima ne možemo prihvatiti kao relevantan, pre svega zbog same strukture i mentaliteta stanovništva. U našim uslovima je kod ove polne i starosne grupe stanovništva ekvivalent praæenje sapunica za bekstvo iz realnosti, kojima su preplavljene gotovo sve televizije kod nas.</p><p></p><p>Razlog tome je kako socijalne prirode - TV ima gotovo svako domaæinstvo, dok je raèunar još uvek malo egzotièniji, pa èak i u sluèajevima gde postoji raèunar, Internet ne može uvek da se priušti; tako i kulturološke prirode - nedostatak raèunarskog obrazovanja kod osoba koje imaju moguænost korišæenja raèunara jer je potrebno predznanje o barem osnovnoj upotrebi raèunara pre same posete Internetu.</p><p></p><p>Našu anketu u prvobitnoj verziji ispunilo je tek preko stotunu ispitanika, od èega je veæi broj odgovora mogao biti prihvaæen, dok su ostali bili besmisleni te ih nismo mogli uzeti za relevantne. Statistiku, bez detaljnih analiza, koje je nemoguæe i neprihvatljivo izvršiti na osnovu ovako malog broja odgovora, možete pogledati na strani rezultati, ali se po dosadašnjim tendencijama može reæi da najveæi broj zavisnika kod nas èine osobe muškog pola u treæoj deceniji života. Ova statistika još uvek nije pouzdana zbog vrlo slabog odziva Internet korisnika da popune anketu, i lošeg proseka kroz populaciju korisnika na mreži. Detaljnije analize æe se izvršiti na osnovu rezultata koje dobijemo putem nove verzije ankete, koja je modifikovana i poboljšana, tako da vas molimo da ukoliko ste ranije veæ popunili predhodnu verziju, to uèinite ponovo sa novom, jer se njom dobijaju sveobuhvatniji rezultati i daju moguænosti opširnijoj analizi situacije..</p><p></p><p>Veliki problem u bilo kakvom istraživanju predstavlja èinjenica da je kod nas zavisnost od Interneta još uvek praktièno nepoznata u relevantnim krugovima i ne poklanja se dovoljno pažnje istraživanjima domaæe Internet populacije u ovom pogledu. Mi smo jedni od pionira na tom polju u našoj zemlji, i relevantnije zakljuèke bi mogli da damo tek nakon uspešnog sprovoðenja veæ pomenute ankete, i njenog detaljnog analiziranja.</p><p></p><p>Do sada nam nije poznato da su u Srbiji sprovoðene sliène akcije i da se zavisnost od Interneta razmatrala kao ozbiljan problem današnjice. Ipak, postoje lokacije na Internetu na kojima se u manjoj meri pominje ovaj oblik zavisnosti, ali je to nedovoljno u odnosu na njen realan uticaj na psihološko stanje pojedinca zavisnika.</p><p>Izvori [na vrh]</p><p></p><p>Izvesnu pomoæ pri sklapanju teorija nam je pružila lokacija <a href="http://netaddiction.com" target="_blank">http://netaddiction.com</a>.</p><p></p><p>Još jedan inostrani izvor informacija se nalazi na lokaciji <a href="http://www.pro-patiente.hu" target="_blank">http://www.pro-patiente.hu</a>.</p><p></p><p>Kod nas, jedina mesta na kojima se pominje zavisnost od Interneta su prezentacija zdravstvenog centra "Radivoj Simonoviæ" iz Sombora na lokaciji <a href="http://www.neuro-so.org.yu" target="_blank">http://www.neuro-so.org.yu</a> gde se nalazi nekoliko prevedenih tekstova sa pomenute maðarske stranice, i prezentacija MP3 kluba na lokaciji <a href="http://www.mp3club.co.yu" target="_blank">http://www.mp3club.co.yu</a> gde se nalazi kraæi tekst o Internetu uopšte, a izmeðu ostalog i o manama Interneta. </p><p></p><p></p><p>Izvor : <a href="http://ehtml0.tripod.com/zoi.htm#staje" target="_blank">http://ehtml0.tripod.com/zoi.htm#staje</a></p></blockquote><p></p>
[QUOTE="GreenMan, post: 14762, member: 10"] Prevencija zavisnosti od Interneta [na vrh] Dr. Kimberli Jang, psiholog Pitsburškog univerziteta, autor nekoliko struènih knjiga iz oblasti zavisnosti od interneta baziranih na psihološko-nauènoj osnovi, predlaže naèin na koji trenutni hipotetièki ili realan buduæi zavisnok može da pomogne sam sebi, i to: * Èovek mora sam da prepozna prekomerno korišæenje Interneta i prizna samom sebi da postoji problem. Vrlo je važno biti svestan osnovnih simptoma od kojih je vreme provedeno za raèunarom, ali i vreme provedeno na Internetu ili aktivnostima vezanim za Internet kljuèno. Meðutim, treba uzeti u obzir da samo vreme nije pokazatelj. Ovde se radi o relativnom vremenu, koje se uzima u obzir i posmatra spram drugih faktora, kao, na primer: da li ste student - koji po pravilu, provodi više vremena na mreži nego osnovci i srednjoškolci, da li je Net vezan za Vaš posao - ako ste administrator ili webmaster, 8h dnevno na mreži Vam je garantovano, da li od ranije imate neke oblike uslovljenosti - neki mentalni poremeæaj; osoba koja pati od depresije i uèestvuje u mrežnim "družinama" za leèenje depresije sigurno provodi više vremena na netu od drugih, da li bežite od odgovornosti - ponekad se može preterati s upotrebom Interneta upravo zbog bekstva od odgovornosti. Domaæi primer je oèigledan na pojedinim domaæim konferencijama koje veæim delom godine "životare" sa po 10-ak postova nedeljno, dok neposredno pred ispitne rokove i u toku samih rokova prosto buknu i rasprave na njima se vode gotovo u realnom vremenu, sa desetinama poruka dnevno, da bi zatim ponovo splasle. * Nakon konstatacije da problem postoji, trebalo bi mu pronaæi pravi uzrok; zavisnik bi trebao da se upita zbog èega želi da pobegne od svakodnevnog života. * Treba osmisliti naèin na koji rešiti problem iz stvatrnog života, a ne kako pobeæi od tog problema. Ignorisanje problema ili bežanje na Internet ne rešava problem, veæ ga redovno pogoršava. * Zavisnik bi lièno trebao da preduzme korake ka samostalnom leèenju od zavisnosti. Jangova preporuèuje postepeno smanjivanje upotrebe dok se ne doðe do prihvatljive kolièine vremena provedenog na Internetu. Ne preporuèuje se metoda "sve ili ništa", odnosno, momentalno prelaženje na neko zacrtano "normalno" vreme, veæ se treba postepeno odvikavati od Interneta, tako da se svaki dan provedeno vreme skrati za po pola sata ili sat, dok se ne doðe do neke razumne granice koja ne uslovljava korisnika da zapostavlja ostale socijalne aktivnosti. Leèenje zavisnosti od Interneta [na vrh] U zapadnim zemljama postoji veliki broj radnih grupa u kojima zavisnici u prihvatnim centrima razmenjuju iskustva, prièaju o svojim vizijama Interneta, zajedno savladavaju apstinentske krize i udruženi dolaze do manje ili više uspešnog grupnog izleèenja. Meðutim, prilike kod nas i na zapadu su bitno drugaèije. Prvenstveno zbog znatnih razlika u mentalitetu naših ljudi i "zapadnjaka", u našoj sredini takav oblik leèenja ne bi imao primetnog efekta iz više razloga. Kao prvo, mi Srbi smo narod specifiènog mentaliteta, ponosni i tvrdoglavi, ne tražimo pomoæ ni kad nam je neophodna u svakodnevnom životu. Davanje saveta shvatamo kao uvredu inteligencije ili sujete, a odlazak kod psihijatra tumaèimo kao siguran znak totalne duševne poremeæenosti. U velikom broju sluèajeva je ovo najveæi problem. Na drugom mestu je stepen moguænosti da se ostvare želje u cilju praæenja tehnièkih dostignuæa. Naime, u našoj zemlji je daleko manji interes za time nego na zapadu, pa tako i kod potrebe za Internetom postoji velika razlika. Ovde treba napraviti bitnu starosnu klasifikaciju, gde je sa porastom godina ova razlika sve veæa. Dalje, kako su osobe zavisnici upravo u zavisnost upale bežanjem od realnosti, na osnovu nama poznatih ispovesti zavisnika procenjujemo da uglavnom sopstvenim snagama i uz podršku rodbine i najbližih prijatelja, mogu da se prebrode prividni nedostaci u realnosti, kako bi se išèupali iz zavisnosti. Na to najviše utièe stepen doslednosti, istrajnosti, rešenost i jaka volja kojima je neophodna podrška i razumevanje okoline. Zanimljivo je jedno uprošæeno predstavljanje toka neistrajnog odvikavanja od Interneta koje izgleda otprilike ovako: U prvoj fazi, zavisnici koji reše da se izleèe preduzimaju, recimo sledeæe korake: 1. Prekid dalje uplate Internet vremena, 2. Izbacivanje modema iz raèunara, 3. Prodaja ili rasturaje raèunara. Nakon ovoga, obièno zbog naglog šoka izazvanog apstinentskom krizom, budu primorani na drugi korak, koji zapravo predstavlja povratak na staro stanje i koji zavisi od toga šta su pokušali da bi se odvikli, te tako: 1. Ponovo poèinju sa uplatom Internet vremena, 2. Ponovo ugraðuju modem, 3. Sastavljaju odnosno kupuju nov raèunar, sa svim komponentama neophodnim za povezivanje na mrežu. U zavisnosti od uzroka zavisnosti od Interneta, predlažu se dve metode leèenja: 1. Korisnicima koji jednostavno preteruju sa upotrebom Interneta bez odreðenog razloga, preporuèuje se najjednostavnije: uporna umerenost u korišæenju Interneta i kontrolisanje vremena provedenog na istom, uz veæ pomenuto postepeno smanjivanje vremena provedenog na mreži, vrlo nalik odvikavanju od pušenja, s tim što se ovde ne ide do kraja. 2. Korisnicima sa "dubljim" problemom, odnosno, nekim psihièkim poremeæajem (manije, depresivnost i slièno), ili beguncima od realnog života iz najrazlièitijih psiho-socijalnih razloga, preporuèuje se lokalizovanje pravog problema, pomoæ porodice i poznanika, i ako je neophodno, struèna pomoæ u rešavanju tog problema. Ankete [na vrh] Nevezano za statistike zapada, iz prièa i ispovesti naših ljudi, zakljuèili samo da je zavisnost od Interneta identièna zavisnosti od droga, alkohola, pušenja, kocke i drugih psiho-fizièkih zavisnosti. Analizom anketa sprovedenih na zapadu, zakljuèeno je da najveæi procenat Internet zavisnika èine sredoveène žene. Karakteristièan je primer koji je predstavila Maresa Heht Orzak, rukovodilac Centra za kompjutersku zavisnost MekLin Hospital u Belmontu. Naime, ona je imala za pacijenta ženu koja je potpuno zapostavljala svoje dete. Pošto je dugboko zagazila u zavisnost, u više navrata je znala da se mora udaljiti od Interneta i dati veèeru sinu, ali nije želela da propusti dešavanja na mreži. Razvedena je od ranije i socijalna služba joj lako može oduzeti dete. Ovaj podatak u našim uslovima ne možemo prihvatiti kao relevantan, pre svega zbog same strukture i mentaliteta stanovništva. U našim uslovima je kod ove polne i starosne grupe stanovništva ekvivalent praæenje sapunica za bekstvo iz realnosti, kojima su preplavljene gotovo sve televizije kod nas. Razlog tome je kako socijalne prirode - TV ima gotovo svako domaæinstvo, dok je raèunar još uvek malo egzotièniji, pa èak i u sluèajevima gde postoji raèunar, Internet ne može uvek da se priušti; tako i kulturološke prirode - nedostatak raèunarskog obrazovanja kod osoba koje imaju moguænost korišæenja raèunara jer je potrebno predznanje o barem osnovnoj upotrebi raèunara pre same posete Internetu. Našu anketu u prvobitnoj verziji ispunilo je tek preko stotunu ispitanika, od èega je veæi broj odgovora mogao biti prihvaæen, dok su ostali bili besmisleni te ih nismo mogli uzeti za relevantne. Statistiku, bez detaljnih analiza, koje je nemoguæe i neprihvatljivo izvršiti na osnovu ovako malog broja odgovora, možete pogledati na strani rezultati, ali se po dosadašnjim tendencijama može reæi da najveæi broj zavisnika kod nas èine osobe muškog pola u treæoj deceniji života. Ova statistika još uvek nije pouzdana zbog vrlo slabog odziva Internet korisnika da popune anketu, i lošeg proseka kroz populaciju korisnika na mreži. Detaljnije analize æe se izvršiti na osnovu rezultata koje dobijemo putem nove verzije ankete, koja je modifikovana i poboljšana, tako da vas molimo da ukoliko ste ranije veæ popunili predhodnu verziju, to uèinite ponovo sa novom, jer se njom dobijaju sveobuhvatniji rezultati i daju moguænosti opširnijoj analizi situacije.. Veliki problem u bilo kakvom istraživanju predstavlja èinjenica da je kod nas zavisnost od Interneta još uvek praktièno nepoznata u relevantnim krugovima i ne poklanja se dovoljno pažnje istraživanjima domaæe Internet populacije u ovom pogledu. Mi smo jedni od pionira na tom polju u našoj zemlji, i relevantnije zakljuèke bi mogli da damo tek nakon uspešnog sprovoðenja veæ pomenute ankete, i njenog detaljnog analiziranja. Do sada nam nije poznato da su u Srbiji sprovoðene sliène akcije i da se zavisnost od Interneta razmatrala kao ozbiljan problem današnjice. Ipak, postoje lokacije na Internetu na kojima se u manjoj meri pominje ovaj oblik zavisnosti, ali je to nedovoljno u odnosu na njen realan uticaj na psihološko stanje pojedinca zavisnika. Izvori [na vrh] Izvesnu pomoæ pri sklapanju teorija nam je pružila lokacija [url]http://netaddiction.com[/url]. Još jedan inostrani izvor informacija se nalazi na lokaciji [url]http://www.pro-patiente.hu[/url]. Kod nas, jedina mesta na kojima se pominje zavisnost od Interneta su prezentacija zdravstvenog centra "Radivoj Simonoviæ" iz Sombora na lokaciji [url]http://www.neuro-so.org.yu[/url] gde se nalazi nekoliko prevedenih tekstova sa pomenute maðarske stranice, i prezentacija MP3 kluba na lokaciji [url]http://www.mp3club.co.yu[/url] gde se nalazi kraæi tekst o Internetu uopšte, a izmeðu ostalog i o manama Interneta. Izvor : [url]http://ehtml0.tripod.com/zoi.htm#staje[/url] [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Sve što nema svoje mjesto
Svijet Interneta i Kompjutera
Zavisnost od Interneta
Top
Bottom