Zemljišne smeše - treset - kompost - organska djubriva [info]

Hempatia Soma iGrow Hemps garden

PowerSeed

fuckin' admin
Urednik
Administrator
15.10.2006
22.849
44.456
3.198
Bekaa Valley
Za zemljišne smeše se koriste zemlja, organska i mineralna đubriva, treset, pesak ili sintetički materijali (vermikulit, perlit) u vidu granula, zatim slama i strugotina. Organo-mineralne smeše sadrže 40-60% treseta, 20-30% lakog peskovitog zemljišta i 20-30% zgorelog stajnjaka ili komposta. Veoma je dobro da se nekoj od osnovnih organskih materija doda zeoplant (25—30%). Zeoplant je zeolit oplemenjen N, P, K, Ca i Mg... Mineralno-organsku smešu čini zemlja iz oraničnog sloja laksih tipova zemljišta kojoj se dodaju organska đubriva (10-40 kg/m2).
Sintetičke (veštačke) mešavine su smeše treseta ili drugih organskih matenja sa vermikulitom ili perlitom sa kamenom vunom ili su čisti sintetički supstrati (kamena vuna, npr. grodal, mineralna vuna i dr.). U ovim supstratima biljke usvajaju hraniva iz hranljivih rastvora koji ga povremeno vlaže.
Čisti pojedinačni supstrati (organski i sintetički) koriste se za proizvodnju rasada, za ožiljavanje reznica, prorastanje lukovica lli tamo gde nema kvalitetnog prirodnog zemljišta. Tako se za ožiljavanje koriste pesak, treset, kompost, tresetne, saksije i perlit.
Fizička i hemijska svojstva osnovnog supstrata opređerjuju njegovu ulogu, pravila mešanja i udeo u hranljivim smešama. U jednostavnim mešavinama (tzv. proporcionalne mešavine) svojstva su odredena zapreminskim odnosom komponenti, odnosno njihovim osobinama. Pri spravljanju smeše primenjuju se metod dodavanja (bez interakcije) i metod zamene i popunjavanja (npr. materijalu velike poroznosti dodaje se matenjal fine strukture i mogućnosti supstitucije). Fizički je supstrat aktivan ako zadržava pristupačnu vodu za biljke, a hemijski je aktivan ako omogućuje anjonsku i katjonsku razmenu. Prema fizičko-hemijskim svojstvima supstrata određuje se tehnologija gajenja posebno navodnjavanja i đubrenje. Najčešće se razlikuju supstrati za proizvodnju rasada (prirodni supstrati) i za gajenje biljaka, kad se, pored prirodnih, koriste i sintetički supstrati.
U zemljišnim smešama osnovu čini čista, nezakorovljena, humusna zemlja (tzv. baštenska zemlja) bez ostataka pesticida. Veoma često koristi se ledina (ledinska zemljišta, busenjača), koja se dobija ljuštenjem prirodnih ili gajenih travnjaka. Zemlja se ljušti plugom u sloju oko 8 cm. Ovako dobijene ledinske ploče slažu se u prizmu širine 2-3 m i visine 1,5-1,8 m (trava se okreće na travu). Radi ubrzanja razgradnje dodaju se svež stajnjak i krečni prah i to naizmenično između slojeva zemlje. Prizma se zaliva osokom ili razmućenim stajnjakom. U toku godine se ova prizma prelopata 2—3 puta i posle 1—2 godine zemlja se koristi za mešavinu. Ako ovako pripremljena zemlja ima kiselu reakciju dodaje se kreč i to u zavisnosti od pH vrednosti.
Baštenska zemlja i ledinska zemlja učestvuju u smešama od 40-75%.
Hranljivu vrednost zemljišnim smešama daju zgoreli i poluzgoreli stajnjak, kompost (običan, specijalni ili glistenjak) i toplolejska zemlja.
Svež stajnjak, kao organsko đubrivo, pre upotrebe, prolazi kroz prirodnu biotermičku obradu. Slaže se u obliku kupe, proizvoljne dužine a širine 3-4 m i visine 2-2,5 m. U prisustvu vazduha termofilni mikroorganizmi dovode do sagorevanja (mineralizacije) pri čemu najviša temperatura, tzv. jara, može biti 50—70 C. Na takvoj temperaturi uništavaju se mnoge štetočine.
Za zemljišne smeše koristi se poluzgoreli odnosno zgoreli stajnjak. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domaćih životinja, način ishrane, načina ishrane, prostirke i dužine fermentacije. U proseku zgoreli stajnjak sadrži od 17—20 % organske materije, 0,5-0,9% N, 0,15-0,30% P:05 0,5-0,8% K20, 0,06-0,6% CaO i 0,02-0,2% MgO i najčešće je slabo kisele do neutralne reakeije. U zemljišmm smešama zgoreli stajnjak ili kompost čine 20-40%.


Treset je najčešća komponenta u zemljišnim smešama. Njegova vrednost se ocenjuje prema stepenu razlaganja, pH vrednosti i sadržaju hraniva. Stepen razlaganja je nizak pri sadržaju humusa do 20%, srednji 20-25% (to je najbolji) i visok iznad 35%. Pri stepenu razlaganja većem od 35% tresetu se dodaje slama, pleva, strugotina. Kiselost treseta je različita. Reakcija treseta zavisi od kojih biljaka je treset nastao i na kom matičnom supstratu je obrazovan. Tako je kod nizinskog treseta pH 4,8-7,0, kod prelaznog 3,6-4,8 i kod visinskog pH vrednost je 2,6-3,0. Kvalitet treseta je u velikom vodnom i vazdušnom kapacitetu (vezuje veću količinu vode). Tako npr. treset sphagnum ima kapacitet za vodu 800%, a galicina 326%.
Treset ima visok kapacitet apsorpcije (nekoliko puta više od zemljišta) i dobra svojstva za obradu. Treset je odumrli biljni materijal različitog stepena razgradnje i transformacije u humus. Visinski (beli) treset nastaje u uslovima vlažne i hladne klime gde je osnovni biljni pokrivač bela mahovina Sphagnum po čemu je ovaj treset i dobio ime (beli ili sfagnumski treset). To je kiseo treset, velikog kapaciteta za vodu, relativno siromašan hranivima (ona se dodaju tresetu). Nizijski (crni) treset nastaje u rečnim dolinama od više biljnih vrsta, bogat je organskom materijom ima veću pH vrednost a sadržaj makro i mikroelemenata je veći nego u belom tresetu. Crni treseti imaju visok stepen humifikacije (55-60%). Od ukupnog sadržaja ugljenika 60% je u obliku huminskih i fulvo kiselina (huminske kiseline su i biostimulatori rasta).


Kompost nastaje mikrobiološkim razlaganjem različitih vrsta organskih materija (biljnog porekla) pri čemu je neophodno da je sav materijal zdrav i bez štetmh ostataka pesticida, teških metala, antibiotika i mikotoksina.
Kompost se priprema u odvojenom delu bašte, najbolje u senci i to na zemljištu, u drvenim ili žičanim sanducima, korpama, ili u komposteru, a koriste se biljni i drugi organski zdravi otpaci kao što su ostaci povrća, trava, lekovitog bilja, lišće, slama, pepeo, rožina, živinski lzmet, komina. Visina humke za kompostiranje je od 50-180 cm (niža humka – brža razgradnja), širina do 150 cm i proizvoljna dužina.
Na površinu za kompostiranje prvo se stavlja (oko 10 cm) drenažni sloj (grančice, stabljike suncokreta ili kukumzovina) a zatim se naizmenično ređa sloj svežih ili suvih organskih otpadaka i zemlje, a na dva do tri mesta i sloj svežeg stajnjaka (radi brže razgradnje) ili se ubacuju odgovarajući preparati za kompostiranje. Humka se završava slojem zemlje. Cela masa mora biti umereno vlažna (zaliva se po potrebi) i neutralne reakcije (dodaje se između slojeva negašeni kreč). Gomila se ne sabija ili se blago sabija (od toga zavisi brzina razgradnje). Visoke humke se prelopataju svakih 2-3 meseca i kompost je gotov za 3-12 meseci.
Pri savremenom načinu kompostiranja humka je niža (50 cm). U biljne otpatke stavlja se komposter a u organskoj proizvodnji iseckana kopriva, preslica, kameno brašno, biokomposter i dr., ili odgovarajući biološki preparat sa smešom mikroorganizama (humofiks) ili preparat koji sami spravljamo.
Ovaj preparat za kompostiranje spravlja se od smeše kamilice, maslačka, hajdučke trave, odoljena, koprive, hrastove kore, pčelinjeg meda i mlečnog šećera. Navedene suve biljke i hrastova kora isitne se i proseju.
Preparat se sastoji od dobro izmešane jedne kafene kašike svake biljke, hrastove kore i mešavine mlečnog šećera i meda. Na jedan litar kišnice dodaje se pola kafene kašike ove smeše, promućka se i stoji 24 sata, a zatim se na humci komposta otvaraju na svakih 30-60 cm mpe i sipa 6 kašika preparata. Cilj je brže i kvalitetnije kompostiranje. U tu svrhu često se u kompostnu humku utiskuju (u dubinu od 30 cm) snopići kamilice, koprive, preslice, maslačka i valerijane, ili se humka prska čajem od ovih biljaka. U organskoj proizvodnji kompost se ne meša, ali, kada se dodaju gliste dolazi do mešanja i brže mineralizacije organske materije.
Mikrobiološki procesi pri kompostiranju obuhvataju četiri faze čija dužina zavisi od organske materije i veličine humke, odnosno načina kompostiranja (humka, komposter). U prvoj fazi (zagrevanje) koja u procesu kompostiranja traje 7-14 dana, a pri unošenju kompostera (3-4 dana) započinje aktivnost mikroorganizama što se manifestuje sporim ili naglim povećanjem temperature (“jara” dostiže 60-70°C), a zatim se temperatura smanjuje na oko 50°C u toku narednih 14 dana. Posle toga započinje druga faza kompostiranja sa intenzivnim oslobađanjem gasova i punom aktivnošću mikroorganizama. Pri kraju ove faze temperatura opada na 25-30°C i ta temperatura komposta ostaje do kraja kompostiranja.
U trećoj fazi organska materija je u velikoj meri razložena i mikrobiološki procesi se postepeno stabilizuju; kompost dobija karakterističnu boju i odgovarajući odnos ugljenika i azota (C:N). Pri brzom kompostiranju (niža humka uz preparate za kompostiranje) procesi su isti ali brži (ceo proces završava se za 14-30 dana). Dobar odnos i kvalitet organske materije (grupe “zelenih materija” koje obezbeđuju N i “mrkih’ koje obezbeđuju C) uz optimalan pristup kiseonika, omogućuju punu aktivnost mikroorganizama. Rastresiti slojevi omogućavaju više kiseonika i brzu razgradnju, mineralizaciju, a jako sabijeni slojevi humke su bez dovoljno kiseonika i tada su mikrobiološki procesi spori i idu u neželjenom pravcu. Zato se pri kompostiranju moraju kontrolisati procesi (temperatura, boja supstrata, miris) i po potrebi intervenisati. Po završetku kompostiranja humka komposta se mora zaštititi od sunca (asure, grane, lišće).
Kvalitetan kompost bez obzira na način pripremanja mora imati optimalan odnos ugljenika (C ) koji je izvor energije i azota (N) koji je osnovni element ishrane biljaka.
Kod izrazito visokog odnosa C/N je 25:1 do 30:1. Kompost sa visokim sadržajem ugljenika je žute ili mrke boje, suv i kabast a sa visokim sadržajem azota zelenkaste boje, vlažan, ponekad i muljevit.
“Zelene” sirovine (vlažan materijal sa visokim sadržajem azota) su trave, leguminoze, ostaci voća, povrće, riba, seme, a “mrke” (suv materijal bogat ugljenikom) su klip i stabljika kukuruza, stabljike suncokreta, slama, seno, drvena strugotina.
Specifične vrste komposta nastaju kada se različitim vrstama organske materije dodaju starter kulture (najčešće smeša mikroorganizama) ili se koriste crvene kalifomijske gliste (glistenjak). Te vrste komposta (npr. teravita) odnosno glistenjaka imaju uz povoljan sadržaj organske materije, makro 1 mikroelemenata (u helatnom obliku) i visok mikrobiološki naboj, što pogoduje boljem iskorišćavanju hraniva iz zemljišta ili zemljišnih smeša.
Kompost u proseku sadrži od 0,35-0,5% N, 0,2% fosfora i 0,25-0,3% kalijuma. Kod nas u prodaji postoji više vrsta komposta nastalog fermentacijom (sa ili bez glista) različitih vrsta biljne organske materije. Od kvaliteta organske materije i načina kompostiranja zavisi kvalitet. Sva svojstva moraju biti deklarisana a organsko đubrivo ispitano prema postojećim propisima. Takav kompost koristi se kao organsko đubrivo ili za pravljenje zemljišnih smeša za proizvodnju u zaštićenom prostoru.
 

PowerSeed

fuckin' admin
Urednik
Administrator
15.10.2006
22.849
44.456
3.198
Bekaa Valley
Jos jedan tekst koji sam nasao uz ovu temu.
Kao organska đubriva koriste se: stajnjak, kompost, treset, glisnjak, zelenišno đubrivo, osoka, drveni pepeo, biljni rastvori i druge otpadne organske materije nastale kao sporedni proizvodi u prehrambenoj tehnologiji i industriji. U svetu se koristi čitav niz gotovih, deklarisanih vrsta organskih đubriva.
Krvno brašno (15% N, 1,3% fosfora, 0,7% kalijuma) koristi se kao azotno đubrivo (1,5 kg na 10m2) ili se dodaje pri kompostiranju, razlaže se 3-4 meseca.
Koštano brašno (3% N, 20% fosfora, 24-30% kalijuma) dobro fosfatno đubrivo (2,5 kg na 10 m2), smanjuje kiselost zemljišta, razlaže se 6-12 meseci.
Riblje brašno (10% azota, 4-6% fosfora) koristi se (2,5 kg na 10 m2) u proizvodnji rasada, efekat traje 6-8 meseci.
Granitni prah (3,5% kalijuma, 67% silicijuma i 19 minerala u tragovima) je sporodelujuće đubrivo, pogodno za popravljanje strukture zemljišta (5 kg na 10 m2). Guano (13% azota, 8% fosfora, 2% kalijuma i 11 minerala u tragovima) posebno je pogodan za cveće i lukovičasto povrće (2,5 kg na 10 m2).
Brašno od kopita i rogova (14% azota, 2% fosfora) azotno je đubrivo, (2 kg na 10 m2) sporo se razlaže (4-6 nedelja posle upotrebe), a efekat je dug (12 meseci). Brašno i rastvor morskih algi (1% azota, 12% kalijuma i 50 mineralnih materija u tragovima) prirodni su hormon rasta, a koristi se I za folijarno prihranjivanje (0,5 kg na 10 m2).
Drveni pepeo (7% fosfora, 6-20% kalijuma 20-35% kalcijuma) je dobro kalijumovo đubrivo (0,5 kg na 10 m2) sa dugim efektom od 12 meseci.
Bez obzira koje organsko đubrivo se koristi ono mora da bude bez štetnih ostataka pesticida, hormona i teških metala, kao i bez semena korova i štetočina. U organskoj poljoprivredi i đubriva mogu biti iz organske proizvodnje. Nužni su čistoća i kvalitet organskih đubriva jer u suprotnom mogu da zagade zemljište, vodu i biljke.

Stajsko đubrivo (stajnjak) - Stajnjak je smeša izmeta domaćih životinja i prostirke. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domaće životinje, prostirke i starosti đubriva. Konjski i ovčiji stajnjak pogodniji su za teža i hladna zemljišta, jer su zbog većeg sadržaja suve materije topliji, a sadrže i više azota, fosfora i kalijuma. Goveđi i svinjski stajnjak sadrže više vode, hladniji su i kiseliji pa se sporije razlažu. Zato su pogodniji za laka peskovita zemljišta. Svež i poluzgoreli stajnjak unosi se pred osnovnu obradu u jesen, a zgoreli može i u proleće, odnosno u leto, neposredno pre setve ili sadnje. U organskoj bašti se zgoreli stajnjak rasprostire po površini zemljišta uz neznatno rahljenje (vilama) samo delimično unosi u gornji setveni sloj zemljišta. Najveći deo stajnjaka ostaje kao malč (prostirka) na površini zemlišta (1-4 kg na m2). Đubrenje stajnjakom se još može vršiti u redove i kućice. To je nešto racionalnije ali se dobija neravnomeran raspored hraniva u zemljištu. Količina stajnjaka koji se koristi zavisi od plodnosti zemljišta, vrste i načina gajenja biljaka. Laka zemljišta đubre se 2-3 godine a teža svakih 4-6 godina, zavisno od plodoreda. Najčešće se đubri sa 3-4 kg i to u skladu se plodoredom, a na zemljištu sa malo humusa sa 5-8 kg na m2.

Kompost-đubrivo od otpadaka - Kompost se najčešće u bašti koristi kao organsko đubrivo i za spravljanje zemljišnih smeša za gajenje povrća i cveća u zaštićenom prostoru. Po sastavu je sličan stajnjaku i koristi se kao osnovno đubrivo u količini 3-6 kg po m2. Priprema se od otpadaka biljnog i životinjskog porekla, od gradskog smeća. Mesto gde se priprema kompost mora biti zaklonjeno od vetra i u senci. Na suncu se organski otpaci brzo suše, bakterije koje učestvuju u kompostiranju brzo uginu i organska masa ostaje dugo nepromenjena. Biljni otpaci koji se stavljaju u kompostište moraju biti zdravi, jer izazivači bolesti kompostiranjem ne uginu. Zbog toga kompost može biti izvor širenja bolesti, korova i štetočina. Kompost u proseku sadrži 0,35-0,5% azota, 0,2% fosfora i 0,25-0,3% kalijuma. Kompostiranje se može obaviti u humci koja se pravi na površini zemljišta bez okvira i sa okvirom od žice (u obliku korpe), daske, pruća ili u jami. Postupak kompostiranja je isti. Visina komposta u humci je 150-180 cm, širina pri dnu 150 cm, a dužina proizvoljna. Kod dugačkih humki se na svakih 150 cm ostavlja otvor za ventilaciju.
Pre kompostiranja skine se površinski sloj zemljišta (8-10 cm), postavi drenažni sloj od grančoca ili stabala suncokreta, a zatim se do željene visine naizmenično ređa sloj svežih i suvih biljnih otpadaka (15-20 cm) i sloj zemljišta (5 cm). Po potrebi se dodaje negašeni kreč uz zalivanje vodom ili osokom. Gomila komposta se ne sabija, a poslednji sloj humke je od zemljišta. Već posle nekoliko dana razvija se visoka temperatura (50-60oC), a potom se kompost hladi i organska materija mineralizuje. Svaka 2-3 meseca gomila se izmeša i prekrije zemljištem (sloj oko 10 cm). Kompost je gotov za 6-12 meseci i tada je jednoličan, mrvičast, lak i tamnosmeđ. Za brže kompostiranje (4-6 nedelja) humke treba da su niže (50 cm) a biljni ostaci iseckani. U biljne ostatke stavlja se iseckana kopriva, preslica, kameno brašno, bio komposter ili odgovarajući biološki preparati (na bazi silicijuma, kravlje balege, kamilice, hrastove kore maslačka, valerijane) čiji je cilj brže i kvalitetnije kompostiranje. U organskoj proizvodnji se u kompost mogu dodati i gliste koje probavljajući organske materije kompost mešaju i mineralizuju. Danas se za brzo kompostiranje organskoj masi dodaju smeše mikroorganizama.

Zelenišno đubrivo - Zelenišno đubrenje je zelena biljna masa koja se zaorava. U ovakvom načinu đubrenja koriste se biljke koje brzo rastu. Gaje se kao prethodne kulture, međuusevi i naknadne kulture, a ređe cele godine. Zelenišno đubrivo, kao naknadna kultura, seje se u jesen i to: uljana repica, smeša maljave grahorice, inkarnatske deteline i hibridnog ljulja, smeša maljave grahorice i ozimog ječma. U proleće kao prethodna kultura, može se sejati smeša obične grahorice i jarog ječma, zatim kokotac, lucerka, lupina. Kao međukulture mogu se gajiti facelija, stočni grašak i dr. U zavisnosti od uslova, biljke se posle 4-10 nedelja, najkasnije pred setvu pokose i zaoru ili ostave kao malč. Zelenišno đubrivo obogaćuje zemljište pre svega azotom iz zelene mase, a leguminoze azotom iz vazduha zahvaljujući delovanju kvržičnih bakterija koje žive na njihovom korenu i vrše fiksaciju vazdušnog azota.

Glistenjak - Poznato je da su kišne gliste dobar indikator plodnosti zemljišta. Samo na plodnom i nezagađenom zemljištu ima košnih glista. To je i osnov da se specifične kompostne gliste koriste za proizvodnju organskog đubriva glistenjaka. Glistenjak je bogat humusom (i do 25%), siromašan mineralnim azotom (1-1,7%), ali sadrži visoke količine fosfora (do 240 mg na 100 g) i kalijuma (do 1400 mg na 100 g) kao i značajne mikroelemente (cink, bakar, mangan, gvožđe). Glistenjak se koristi u smeši sa zemljištem i to za siromašna zemljišta jedan deo glistenjaka prema 10 delova zemljišta, a za plodna zemljišta u odnosu 1:6. Ove smeše se koriste za uzgoj rasada i u zaštićenom prostoru, a kao đubrivo koristi se u količini od 0,2-5 kg na m2.
 

Alan B'stard

Aktivan Član
06.07.2014
76
155
0
41
Ove godine sam odlucio prvi put pokusat grow bez kupnje ikakve zemlje ili bilo cega, moram rec da je glistenjak bingo. Iskopani glistenjak sam pomjeso sa zemljom s istog podrucja kojeg su preradile i izbacile krtice. Rezultat je odlican, od 7 vrsti zemlje koje sam koristio ove godine ovaj je definitivni pobjednik.
Lijepi rezultati su se pokazali i kod zelenisnog dubriva, nesto slabiji kod komposta ali tu moram dat jos vremena s obzirom da sam u njemu tek presadio prije nekih tjedan dana.
Takoder namjeravam isprobat sumsku crnicu s trulim liscem, granama i korom drveta za skori indoor.
Ako sve tako lijepo nastavi mislim da je prica oko kupnje ikakve zemlje za mene zavrsena. :spliff:
 

PowerSeed

fuckin' admin
Urednik
Administrator
15.10.2006
22.849
44.456
3.198
Bekaa Valley
wtf se ***** po sumi
2qn9j5i.png
 
  • Sviđa mi se
Reactions: irieman and CilI

manila

Aktivan Član
16.09.2012
125
806
93
45
Pozdrav ekipi posebno Mr. Poweru. Imam par pitanja, susjed je dovukao hrpu starog komposta iz uzgajivačnice šampinjona, ne znam dali netko ima iskustva sa time, tražio sam ali nisam baš naletio na tu temu. Majka kaže da je to ona koristila prije za vrt i da je ok pa ja razmišljam prilikom drugog okopavanja svog vrtića ubaciti cca 50 litara te zemlje i sve zajedno izrahliti. Sjećam se da je njoj tu i tamo znao niknuti šampinjon iz toga pa me brine da mi ne zezne biljke. U toj zemlji ima dosta konjskog drekeca što je navodno dobro.
 

ttt

Aktivan Član
17.07.2015
124
258
63
32
Nisam mogao nać ovu temu na forumu a htio bih proširiti organsko uzgajanje jer je definitivno zapostavljeno,ima i nas sa sela na forumu,i evo preporućam vam da si napravite kompost,evo ja sam ga sad napravio u pola sata,nije to neki posao a biljke će vam bit zahvalne,zdrave i što je najbitnije organski uzgojene :thumb:
Pa da krenem:prvo nađite neku gajbu,možete i sa ciglama napravit rubnjak il s drvetom,daskama,pustite maštu na volju,ja sam imo gajbu pa se nisam trebo izmišljat ništa...
IMG_20150725_141256.jpg
IMG_20150725_141315.jpg
Onda na dno vašeg komposta stavite slame,najbolje slama jer voda dobro prodire kroz nju,i brže će doć gliste razgradit materijal u zemlju..
IMG_20150725_141335.jpg
E onda da krenemo,u vaš organski kompost može ić uglavnom sve što je naraslo iz zemlje,ja prvo stavljavljam slamu pa stajnjak,netrebate stajnjak,najbolje bi bilo konjski izmet al ja imam samo stajnjak pa će i on poslužit,možete stavit bilo koji izmet,svinjski,kokošji,zečji......a na njega ću sad bacat jabuke,kruške,neznam možete svašta bacit pokošenu travu,otpadke od krastavaca,rajčica,na jesen nabacate lišća u debelom sloju da čuva vaše gliste od hladnoće i malo slame.Samo nemojte stavljat kosti,lišće od oraha i tako neke stvari :D Samo kompost stavite u polusjenovito mjesto da mikroorganizmi na miru rade svoj posao,i zalijevajte da se ne osuši i da mikroorganizmi ne poumiru heh..

Nakraju to ovako izgleda:
IMG_20150725_142736.jpg
nakon što sam stavio unutra što sam želio zalio sam i stavio poklopac gore na gajbu da se ne isuši i da sad to gljivice,mikroorganizmi,gliste i takve stvari razgrade...Slobodno zalijete sa slavolom pošto je on poznat na forumu a ima dobre stvari u njemu šta trebaju tu da se brže razgradi...
Već posle nekoliko dana razvija se visoka temperatura (50-60oC), a potom se kompost hladi i organska materija mineralizuje. Svaka 2-3 meseca gomila se izmješa. Kompost je gotov za 6-12 meseci i tada je jednoličan, mrvičast, lak i tamnosmeđ.Nakraju ga možete pomješati s zemljom na sajtu u rupama preporučeno je 1/5,al ja osobno sam radio 50/50 i bili su odlični rezultati,šteta što nemam slika....Ovo sve se radi da se na prirodan način obogati zemlja,da se prirodi da ono što je od nje oduzeto,i sve što vi napravite debelo će vam se vratit...:wave::sun2:
Slobodno stavljajte tu svoja komposišta da vidimo i vaše ideje,ako imate koji savjet itd..Sad da chil jedan od dvojice napravi tutorijal za izradu gnojiva za vege i za cvjetanje ima da svi koji su u mogučnosti počnu organicu furat hehe ;) :ajnstajn:
 

L0oD

Form
Poznanik Foruma
09.03.2015
5.686
20.015
398
Planeta Zemlja
www.vutra.org
Kompost Od Lisca


Saveti kako da napravite odlican kompost od opalog jesenjeg lisca.


Male plasticne kese su pogodne za manje kolicine lisca Screenshot_1.png
Jesenje lišće pri truljenju pravi kompost od lišća - jedan prijatnan, tamno braon, mrvičasti materijal. On je dobar za poboljšanje zemlje i travnjaka, a dobar je i kao malč. Takođe je dobar da se doda mešavinama za sadnju semena i za presađivanje.


Koristite svo lišće koje opada u jesen. Ona su braon boje i izgledaju mrtva.

Nemojte koristiti zimzeleno lišće kao što su na primer četinari.


Prednosti komposta od lišća




    • lako ga je napraviti
    • lišće se ne spaljuje
    • koristi se umesto treseta
    • besplatan je
Prednosti korišćenja komposta od lišća




    • čist je i lako je njime rukovati
    • dobar je za zemlju
    • smanjuje potrebu čestog zalivanja
    • može da se koristi za svaki tip zemlje
    • može da se koristi tokom cele godine
Gde ga pronaći

Sve vrste jesenjeg lišća se mogu koristiti da se napravi kompost od lišća, uključujući platan, brezu, hrast i orah. Svo će istruliti, iako će nekima trebati duže vremena.


Prikupite opalo lišće iz svoje bašte ili sa trotoara nekih mirnijih ulica. Raspitajte se da li možete da pokupite lišće u parkovima ili na groblju, radije nego sa prometnih ulica gde lišće može da bude kontaminirano.


Sakupljanje lišća

Lišće može da se sakupi ručno ili grabljama. Za velike količine postoje i usisivači lišća, od kojih neki mogu i da iseckaju lišće čime se ubrzava truljenje.


Kompost ili kompost od lišća

Mala količina jesenjeg lišća može da se doda u običan kompost. Oni čine dobar balansirajući sastojak za mokre i vlažne materijale kao što su pokošena trava i kuhinjski ostaci. Jednostavno sačuvajte suvo lišće u velikoj kesi za sledeću sezonu.


Jesenje lišće truli pomoću spore, hladne aktivnosti gljivica - za razliku od brze aktivnosti bakterija u običnom kompostu. Zbog toga se velike količine lišća recikliraju odvojeno, u kompostu od lišća.



Jednostavni postupci u kreiranju komposta od lišća




    • Prikupite jesenje lišće. Sve vrste se mogu pomešati zajedno.
    • Zalijte ih ako su suva, da se pripomogne truljenje.
    • Stavite ih u prikladan kontejner.
    • Ignorišite ih godinu, dve.
    • Koristite napravljen kompost od lišća.
Kontejneri za pravljenje komposta od lišća
Screenshot_2.png

Sve što vam treba je zavučen deo bašte ili jednostavan kontejner da lišće ne bi odletelo. Velike crne plastične kese mogu da se koriste. Kada je kesa puna lišća, izbušite nekoliko rupa viljuškom i zavežite na vrhu, ali ne jako čvrsto.

Kupite ili napravite jednostavan kontejner od plastike ili žice, sa nekoliko stubova, po veličini koja vam je potrebna.

Korišćenje lišća i komposta od lišća Screenshot_3.png
Gotov kompost od lisca...


Novo opala lišća




    • Kao zimski prekrivač za golu zemlju: možda će trebati da se odstrani u proleće zbog sadnje.
    • Malč za staze.
    • U kompost od lišća.
,,Mladi" kompost od lišća

1 ili 2 godine star, zavisi od vrste drveta. Lišće počelo da se raspada: lako se mrvi pod prstima.




    • Malč oko žbunova, drveća, povrća.
    • Ukopaj u zemlju da je poboljša za sađenje i presađivanje.
    • Jesenja hrana za travnjak.
    • Zimski pokrivač za golu zemlju.
Potpuno istruli kompost od lišća

2 godine u najviše slučajeva. Tamno braon mrvičast materijal bez imalo vidljivih ostataka od prvobitnih listova.




    • Koristi isto kao ,,mladi" kompost od lišća.
    • U mešavinama za sađenje semena - koristio sam kompost od lišća ili pomešaj sa istom količinom oštrog peska ili običnog komposta.
    • U kompost za presađivanje - pomešaj jednake količine istrulog komposta od lišća, oštrog peska, ilovače i običnog komposta.
Nekoliko saveta za lišće na travnjacima

Pređite kosilicom za travu preko lišća ali bez kutije koja prikuplja travu. Iseckano lišće će uskoro da nestane u travnjaku. Ili, pređite kosilicom preko lišća na travnjaku, ovog puta sa kutijom za travu na kosilici. Dodajte iseckano lišće zajedno sa travom u kompost od lišća. Ono će brže istrunuti nego celi listovi.


Lišće i divlji svet

Nemojte poremetiti hrpe jesenjeg lišća ispod živih ograda i drugih zabačenih mesta. Njih možda već koriste ježevi ili neke druge životinje kao mesta gde će da prezime u dubokom snu.



:vutra:

Aj vidim da je ova tema lagano zaboravljena,pa cu je dopunjati sa jednostavnim informacijama kako i lako doci do organskog uzgoja(to jes naslova teme)... u sto boljem objasnjenju... postovacu samo ono sto sam ja koristio tokom growa,ne bitno gde se nalazi ova informacija,bila na netu ili knjigi(kako napraviti)... da ne dodje do zabune i bespotrebnog spama... peace from L0oD :razvaljen:::wave:
 
Poslednja izmena:

Velicanstveni

Član šumske uprave
22.04.2013
379
981
93
Guano gnojivo, guano bat, ili šišmišev izmet

Bat-Guano-940x626.jpg


Šišmišev izmet kao mješavina minerala i žive mikroflore poboljšava prihranu biljaka. Hranjive se tvari iz gnojiva izlučuju postepeno i polako, pa ih tako biljka zadržava tijekom cijele vegetacije. Na taj način je prihrana biljke bolja, a rezultat je čvršća i veća biljka.
Uz prihranu biljke guano ima i dodatne učinke.
Služi kao prirodni fungicid i kontrolira prisutstvo nematoda u tlu.
Koristi se kao otopina u vodi pa ga mnogi koriste za hidroponski uzgoj povrća i bobičastog voća.
Budući da je bez mirisa, može se koristiti i za prihranu biljaka u zatvorenom prostoru.

PREDNOSTI

  • Stvara jak korijen biljke i pospješuje brzi rast zbog veće koncentracije fosfora (11-15%)
  • Daje boost izvornom okusu i mirisu cvijeta. Poboljšava strukturu tla
  • Štiti biljke od pojedinih bolesti i gljivičnih oboljenja
  • Može se mješati s vodom - (UVIJEK koristiti preporuku doza s pakiranja)
  • Predoziranje ne škodi biljkama
  • Neškodljivo je za kućne ljubimce.

Prikladno je i za amatere koji žele u svojem vrtu imati ekološki čist uzgoj. Osim što je po svojem sastavu veoma moćno, k tome je bitno što nema neugodnih mirisa, za razliku od ostalih stajskih gnojiva. Obzirom da danas i stajsko gnojivo više nije 100% ekološki čisto (stoka se danas hrani sa gotovim krmnim smjesama koje sadrže razne antibiotike i druge kemijske pripravke) razlog je što mnogi znalci prethodno navedenih činjenica, ne žele više stajsko gnojivo već pribjegavaju ovakvom tipu gnojiva.

UPOTREBA

Pomiješati 50 grama praha po biljci u posudi od 7l. Na otvorenom: 1 biljka = 100 grama. Ovisno o proizvođaču ide i do 200g na 30l zemlje. Najbolje pročitati upute od proizvođača s pakiranja, jer postoji više vrsta i/ili proizvođača. Bitno je što ne možete previše pretjerati s količinom jer gnojivo polako otpušta nutrijente.
 

lukas

Aktivan Član
20.06.2015
167
590
93
Pomijesao sam zemlju sa sajta sa ovcijim djubrivom.do kraja maja mogu se brinuti redovno o biljkama,posle zavise od vremenskih uslova.zanima me koliko uree po biljci da stavim jer sam cuo da ona zadrzava vlagu,ukoliko ljeto bude bez padavina i da li slobodno mogu da je kombinujem sa vec pripremljenom zemljom.pozdrav najboljem forumu i sretno svima u narednoj sezoni
 

.i.

Radioaktivan Član
03.05.2018
1.486
7.999
258
bunar
www.vutra.org
  • Sviđa mi se
Reactions: lukas and muljevina

superoperater

Aktivan Član
17.04.2015
186
634
93
Pomijesao sam zemlju sa sajta sa ovcijim djubrivom.do kraja maja mogu se brinuti redovno o biljkama,posle zavise od vremenskih uslova
Ovcije dubrivo sadrzi velik udio azota i kalija, a mnogo manje fosfora (NPK 1,4/0,5/1,2), pa bi trebao dodati jos fosfora, a ne ovu ureu jer sadrzi iskljucivo azot i to u velikom udjelu. Fosfor se nalazi u kokosjem (sismis, golub..) dubrivu..
Prilikom sushe od npr. mjesec dana morao bi (prosjecnoj) biljci davati minimalno 15-20 l sedmicno. Naravno, puno toga ovisi od lokacije i gegrafije sajta, kao i sastav tla, insolacija.. ali ukoliko mislis radit pravu gerilu nema te smjese koja bi tokom sushe odrzala biljku zivom a kamoli zdravom. Pokusaj zbavit vermikulit ili probaj sa hidrogelom. Sretno