Super krave
Monsanto je 1994. godine poceo proizvoditi još jedan kontroverzni proizvod; rekombinantni govedji somatotropin ( rBST ). Kemikalija rBST povecava prinos mlijeka u laktaciji krave.
Istrazivanjima izmedju 2000. do 2005. godine „USDA National Agricultural Statistic” je anketom proizvodjača mlijeka zabiljezio da 17 % proizvodjaca koristiti rBST.
Mlijeko iz rBST – tretiranih krava nije kemijski identicno standardnom mlijeku, rBST – tretirane krave sadrze povisene razine odredjenih hormona. Krave tretirane rBST imaju znatno vecu stopu mastitisa, upala tkiva dojke i cesce zahtijevaju antibiotike.
Round up (herbicid)
Roundup herbicid, takodjer poznat kao glifosat (o kojemu ce kasnije biti rijeci) glavna komponenta Monsantovog Roundup herbicida je najkoristeniji herbicid diljem svijeta. Stvoren je u 1970. kada je Monsanto osnovao svoj odjel za proizvodnju poljoprivrednih kemikalija, a RoundUp je bio tada njihov najcijenjeniji herbicid. Glifosat je povezan s rakom, pokazuju brojna istrazivanja, zbog svojih svojstava kao potencijalni endokrini disruptor – ova kemikalija ometa hormonalni sustav sisavaca. Ta ometanja mogu uzrokovati razvojne poremecaje, urodjene mane i kancerogene tumore.
Aspartam
Kao i saharin, aspartam je umjetni zasladjivac koji se koristi kao zamjena za secer u hrani i picima. Monsanto je povezan sa istim u 1985. godini kada je tvrtka bila odgovornu za proizvodnju aspartama. Aspartam se jos uvijek nasiroko koristi i moze se naci u prehrani, sokovima, jogurtu, gumi za zvakanje, umacima, muslima i još u mnogo toga.
Dakle ljudi ovo su samo poznatiji slucajevi sa Monsantom, a buduci da na forumu ima i roditelja ili onih koji ce to tek postati evo malo informacija i s te strane.
Buduci da su danas djeca bolesnija nego ikad namece se pitanje cemu je to tako, Monsanto tu ima itekakvog utjecaja.
Dolazimo do zakljucka da su pesticidi za to itekako zasluzni. Razni tumori, autizam, urodjene mane, astma te ostale djecje bolesti i poremecaji su u stalnom porastu. Sad vec davne 1975.g. otkriveno je kako je jedno od 5000 djece bilo autisticno, 1985. jedno od 2500 djece, 1995. jedno od 500 djece, 2005. jedno od 166 djece, a danas ce jedno od svakih 68-ero djece razviti autizam.
Autizam nije genetska bolest, nego je uzrok u okolisu (pesticidi, cjepiva, itd.) i na to se trebaju usredotociti istrazivanja kako bi se sprijecio ovaj eksponencijalni rast stope autizma.
” Kako bismo zaustavili povecanje stope autizma u svijetu vrijeme je da krivca pocnemo traziti u nasem okolisu.” – Irva Hertz-Picciotto, profesorica epidemiologije na Kalifornijskom sveucilistu.
Dovoljna kolicina dokaza sada ukazuje da poljoprivredni pesticidi (medju raznim drugim toksinima) igraju veliku ulogu u brzom porastu stope autizma u posljednjih nekoliko desetljeca. Viša istraživačica s MIT-a dr. Stephanie Seneff radi na podizanju svijesti o ovim cinjenicama koje se jos uvijek ne uspijevaju probiti od mainstream medicine i medija.
Sneff je prezentirala podatke koji potvrđuju korelaciju između porasta upotrebe Monsantovog herbicida Roundup (s aktivnim sastojkom glifosatom) na usjevima i rasta stope autizma. Ovo svakako daje istrazivacima puno materijala za razmisljanje s obzirom na drugo istrazivanje dr. Sneff koje pokazuje da su simptomi autizma jednaki simptomima trovanja glifosfatom.
Iako istrazivanja pokazuju korelaciju ona ne dokazuju da je glifosat direktni krivac za porast autizma. S druge strane imamo dovoljno informacija i istrazivanja koja pokazuju da bi glifosat mogao biti jedan faktor (od mnogih) a dr. Sneff tvrdi da jest. Pesticidi su povezni s brojnim poremecajima i bolestima od Parkinsove i Alzheimerove bolesti do raznih tumora i autizma.
Dr. Sneff takodjer smatra da su cjepiva koja sadrze zivu takodjer jedan od krivaca za autizam.
Dr. Sneff ukazuje na cinjenicu da Monsanto tvrdi da glifosat nije otrovan (unatoc brojnim istrazivanjima koja pokazuju da jest), jer nase stanice ne obavljaju tzv. ”sikamat” sintezu. Ono što je vazno napomenuti da nasa crijeva doista obavljaju tu sintezu a ona je kljucna za opskrbu naseg organizma esencijalnim aminokiselinama (izmedju ostaloga). Zdravlje probavnoga sustava je od kljucne vaznosti za zdravlje cijelog tijela, tako da su ove stvari vrlo uznemirujuce.
Dr. Sneff takodjer ukazuje na cinjenicu da unutar glifosata postoje i drugi sastojci koji imaju toksicno djelovanje.
Da se covjek zapita, zar ne? Kako korporacije poput Monsanta mogu tvrditi da je glifosat siguran, unatoc svim dokazima koji upucuju na suprotni?
Imajte na umu da je upotreba glifosata porasla za 1500 % od 1995. do 2005., te da se 12 milijuna litara koristi svake godine na vise od milijardu hektara. Cak je pronadjen i u uzorcima majcinog mlijeka i urina u ljudima sirom Europe.
Glavni toksicni ucinci glifosata koje je utvrdila dr. Sneff su slijedeci:
-Ubija korisne crijevne bakterije i potice rast patogena
-Ometa funkciju citokroma P450 (CYP enzimi)
-Uklanja vrlo važne minerale iz tijela (zeljezo, mangan, kobalt)
-Ometa sintezu aromatskih aminokiselina i metionina što dovodi do manjka kriticnih neurotransmitera i folata
-Narusava sintezu i distribuciju sulfata
(Izvori: -https://
www.naturalnews.com/048099_autism_glyphosate_Monsanto.html
-https://
www.collective-evolution.com/2014/12/20/what-parents-need-to-know-about-monsanto-by-2025-one-in-two-children-will-be-autistic/)
Glifosat, sto je to?
Glifosat je kemijski spoj koji se masovno koristi u proizvodnji herbicida – otrova protiv svih vrsta korova u poljoprivredi. Otkrio ga je
John E. Franz 1973. On djeluje neselektivno na biljke cime ne raspoznaje korisne biljke od korova. Medjutim zbog njegovog neselektivnog djelovanja, lobi genetickog inzenjeringa
promovira geneticko modificiranje korisnih biljaka, koje bi nakon toga bile otporne na ovaj vrlo jak herbicid.
Kao i kod covjeka, glifosat se pronalazi i u krvi zivotinja, sto je dokazano na temelju znanstvene studije koja je vršena u 18 europskih zemalja.
U momentu kada se treba obnoviti licenca za uporabu glifosata u Europskoj uniji, postavlja se pitanje utjecaja raznih
lobija u Briselu.
Komisija EU u prosincu 2017.g. je odlucivala hoce li gradjani europskih drzava i dalje biti
izlozeni kancerogenim proizvodima Monsanta ili ne? Mozda bi bilo logicnije postaviti pitanje do kada cemo unistavati nasu hranu proizvodima koji vise stete, nego donose koristi. Europska Komisija je od tada do dana po treci put odgodila svoju odluku. Jer, kako navode, treba provesti dodatne studije o stetnosti. Sad sami zakljucite zasto EU odgadja odluku????
U internom dokumentu americke korporacije Monsanto, a do kojeg su dosli Knack i OneWorld, potvrdjena je veza između vrlo popularnog herbicida Roundupa (domaci Cidokor) i bolesti raka.
Odmah nakon objave
internih dokumenata tvrtke Monsanta u kojima su detaljno opisani
nacini dezinformiranja javnosti o toksicnosti glifosata, javnost je konacno dobila neoboriv dokaz pogubnosti Monsantovog herbicida.
“Roundup utječe na jednu od presudnih faza diobe stanica, a koje bi dugoročno moglo dovesti do raka. “, piše u internoj zabilješki Monsanta.
Ovi dokumenti iz 2008. godine su obliku Power Point prezentacije. U prezentaciji se citira biolog
Robert Bellé, koji već 2002. u
Chemical Research in Toxicology upozorava na opasnost Roundupa.
Iako je
Svjetska zdravstvena organizacija već 2015. znala o kancerogenosti glifosata u Roundupu, europske agencije za sigurnost hrane (
EFSA) i kemijskih proizvoda (
ECHA) nisu uzimale u obzir ove činjenice, te su glifosat smatrale bezopasnim za čovjekovo zdravlje. Glifosat se i dalje nalazi u većini herbicida na tržištu.
Genetski inzenjering (GMO) Lazi i obmane.
Vrlo cesto mozemo cuti tezu da je genetski inzenjering samo neka vrsta vrlo naprednog unapredjivanja vrsta, nalik onome sto je covjek radio tisucama godina. Ali to je jos jedan od onih mitova koje industrija siri u javnosti.
Znanstvenici americke Federalne uprave za hranu i lijekove (FDA), koji su se prvi susreli s tom novom tehnologijom, vrlo jasno surekli da se radi o drukcijoj tehnologiji i da ona sa sobom nosi drukcije opasnosti. Uzimaju se
geni jednih vrsta i umecu u druge vrste, a ti se geni nikad na prirodan nacin ne bi nasli u njihovim organizmima. Dakle zdrava lokiga nam govori da u startu imamo razloga za sumnju, a kad je moje, vase i zdravlje cijele planete u pitanju moje osobno misljenje je da treba biti itekako sumnjicav.
Prelaze se granice izmedju vrsta i to na vrlo grub i nasilan nacin, s mogucim stvaranjem potencijalnih genskih mutacija i kombinacija. Ocekivati da ce geni u tom organizmu funkcionirati na isti nacin kao u drugom organizmu nisu potkrijepljena nikakvim dokazima. Hoce li proizvesti drukcije proteine? Hoce li taj protein imati dodatne molekule? Hoce li on biti drukcije slozen?
Svatko moze shvatiti bit tih tehnickih pitanja, jer taj odredjeni gen nikad nije bio dio nekog organizma, niti cijele strukture tog organizma koja nosi sve te gene vec je umetnut na umjetan nacin. To se tesko moze nazvati nastavkom prirodnog unapredjenja vrsta. Rijec je o istoj propagandnoj poruci kao sto je ona da će GMO-tehnologija nahraniti svijet. To su reklame, i kao sve reklame, nemaju veze sa stvarnim cinjenicama nego su tu radi profita.
U medijima se cesto provlači teza da GM-hrana mozda i nije zdrava, ali ionako nista od onoga sto jedemo nije bas zdravo, a nema dokaza da moze ubiti ljude ili im teško nastetiti, pa zbog cega se njome zamarati više nego ostalim namirnicama. Koje uz to na sebi imaju više herbicida.
U znanstveno-popularnim casopisima cesto ce se uociti i recenica da
GM-hrana nikad nije nikoga usmrtila, sto je posve netocno.
Tijekom 1980-ih oko pet do deset tisuca ljudi se razboljelo, a otprilike stotinu ih je umrlo zbog posljedica konzumiranja kontaminirane verzije dodatka hrani koji se zove L-triptofan. Radilo se o proizvodu samo jedne tvrtke, japanske, koja je proizvela GM-bakterije kako bi na ekonomicniji nacin proizvela taj dodatak hrani, a samo je rijedak skup od cetiri faktora omogucio da se nedvosmisleno ustanovi da je uzrok bolesti bio baš taj GM-organizam.
Uglavnom, ta je tvrtka, proizvodeci tu GM-bakteriju, stvorila otrovne tvari, no kad je FDA pred Kongresom govorio o toj smrtonosnoj epidemiji, uopce nije spomenuo genetski inzenjering i tako je od javnosti opet sakrio informacije koje bi pomogle da se ustanovi da odgovornost za stotinu mrtvih lezi u genetskom inzenjeringu.
To je primjer da se vec zbila ozbiljna smrtonosna epidemija povezana s genetskim inzenjeringom i da je skrivena od ociju javnosti. Istrazitelji su bili u mogucnosti to utvrditi zato sto je bolest imala cetiri karakteristike: bila je rijetka, izbila je na brzinu, bila je ozbiljna i dolazila je iz jednog izvora.
Hoce li tisuce mutacija prouzrociti neke alergijske reakcije koje su mozda odgovorne za povecanja broja alergicara u SAD-u? Jesu li debljina i dijabetes, koji su dosegnuli strahovite razmjere, mozda povezani s genetskim inzenjeringom? Postoji toliko nacina na koji bi genetsko modificiranje moglo dovesti do ovakvih bolesti, ali ne provode se nikakva istraživanja u tom smjeru. Pitamo se vi i ja zasto, pa opet radi profita. Jednostavno GMO poljoprivreda je jeftinija i sa manje truda a radi veceg profita. Zasto bi ulozio u razvoj 100 dolara kad mogu 50. To sto ce ljudi otici u klinac, a boze moj pa napravit cemo nove isto genetskim inzenjeringom. Profit, profit i samo profit...
Istina je da je postupak genetskog inzenjeringa prepun nepredvidivih nuspojava. Istrazivanjima je pokazano da dodavanje samo jednog gena moze prouzrociti stotine ili tisuce mutacija DNK. Jedno drugo istraživanje pokazalo je da, doda li se svega jedan gen u DNK, pet posto gena mijenja svoju razinu izrazavanja.
Postoje i mutacije odmah oko mjesta ubrizgavanja gena, postoje i geni koji se mogu potpuno ukljuciti ili iskljuciti. Moze doci do cijelog niza nepredvidivih nuspojava za koje nitko nece saznati jer znatnu vecinu istrazivanja o genetskom inzenjeringu provodi industrija.
Uz sve navedeno, nikad se ne spominju iskustva zemljoradnika diljem Sjeverne Amerike koja opisuju sto se dogadja kada zivotinjama ponude da biraju izmedju genetski modificirane i genetski nemodificirane hrane. Zivotinje uglavnom jedu iskljucivo genetski nemodificiranu hranu. Farmeri su krave dovodili u staju u kojoj su se nalazila dva korita, s genetski modificiranom i genetski nemodificiranom hranom.
Krave su prvo dolazile do korita s genetski modificiranom hranom, pomirisale su je, podigle glavu, pogledale drugo korito i otisle do njega. Pojele su svu hranu, otisle do genetski modificirane hrane, pomirisale je i zatim otisle. Ovo djeluju kao price iz crtica, zato mnogo ljudi i ne vjeruje.
Dogodilo se to sa svinjama i kravama. Utvrdili su da guske, stakori, misevi, lososi i rakuni, svi vise vole genetski nemodificiranu hranu. Kad je radjeno istrazivanje s GM-rajcicom, stakore se moralo prisiliti da je jedu. Na kraju je utvrdjeno da je
nekoliko štakora imalo krvarenje u zelucu, 7 od ukupno 40 stakora uginulo je u sljedeca dva tjedna – a GMO rajcica je dobio odobrenje za uzgoj i plasman na trziste.
Sjevernoamericki znanstvenik dr. David Suzuki je rekao: „Ako ijedan znanstvenik ili političar tvrdi da je GM-modificirana hrana sigurna, onda je on ili krajnje glup ili laze. Te tvrdnje nisu tocne“. Osoba koja kaze da je GM-hrana sigurna u najboljem slucaju ne vodi racuna o cinjenicama ili ih ne zna.
99 posto GM-usjeva su soja, kukuruz, pamuk i uljana repica, a dolaze iz cetiri zemlje. Bilo je pokušaja da se to prosiri i na druge zemlje, ali su pod pritiskom potrosaca najveći europski proizvodjaci prehrambenih proizvoda u travnju 1999. godine rekli da ne zele GM hranu.
Pitanje je je li je moguće izbjezi. Primjerice, u Brazilu, koji je izvor genetski nemodificirane soje, dopušteno je i sađenje GM-soje koja moze kontaminirati okolis. I mada je, prema procjenama Jeffreya Smitha, biotehnoloska industrija od 1970-ih do 2005. godine izgubila 45 milijardi dolara (samo 2004. godine izgubila 6,4 milijardi dolara) ne uspjevsi uvesti GM-psenicu niti stvoriti program za poboljsanje zdravlja ljudi, pitanje je o cemu ta brojka govori. O tome da GMO-industrija propada ili o tome da je rijec o vaznom strateskom projektu ciji znacaj nadilazi ekonomsku ucinkovitost?
Cijela industrija GMO-a mogla bi se urusiti pomocu jednog opceprihvacenog (dakle od vlada i medija) istrazivanja koje pokazuje negativne ucinke. Zato su Monsanto i drugi proizvodjaci potpuno korumpirali vlade i dio znanstvenika, nastojeci ih koristiti za uvjeravanje gradjana da prihvate nepozeljne i nepotrebne GM-organizme u prehrani. Jer sto ljudi budu vise znali o GM hrani, to ce joj manje vjerovati i beskompromisnije joj se odupirati.
Vec sam pisao danas da Monsanto ulazi u kanabis industriju i to je cinjenica i postavlja se pitanje kako se mi mozemo tome oduprijeti. Ima puno nacina ljudi, ne treba reci ja tu nista ne mogu jer od pojedinca krece promjena, nikad masa ljudi nije gurala covjecanstvo naprijed vec pojedinac koji je u pocetku bio lud a kasnije opceprihvacen. Nase je da se informiramo, pratimo, virimo ispod povrsine. Npr netko je rekao da nije znao da Bayer kupuje Monsanto a to je bila najveca kupovina u povijesti kompanija. Internet nam je dan da blejimo, ali i da se informiramo i to je prvo oruzje koje su nam dali a koje ce im stati na kraj. Danas se informacija vise ne moze drzati dugo u tajnosti.
Ljudi kupijte na pijacama/trznicama od ljudi koje poznajete, nemojte jesti gluposti iako su vam fine. Zivotne navike i navika opcenito su nas mac iznad glave. Ako mozete imajte svoju bascu/vrt, nije izlika u gradu sam pa ne mogu. Odvuceni smo od prirode i otudjeni, unistavamo ju sto svjesno sto nesvjesno. Educirajte se uo breedingu, procitajte koju knjigu ili na internetu clanke. Pa danas svatko moze imati svoje sjeme nema tu puno mudrosti samo treba imati volje. Zamislite kroz par godina razmjenjuje se sjeme napravljeno od ovog kolektiva ovdje ima u svijetu kanabisa masa takvih primjera. Takvim akcijama se staje na kraj ovakvim profiterima naustrb naseg zdravlja.
Nisam ja protiv cijepljenja, ali da se cijepimo nasim cjepivima, a ne nekim treceg razreda sa masu nuspojava namjenjene zemljama treceg svijeta a koji se moraju prodati radi profiti. Nisam ni protiv kemije, naprotiv ona je dio prirode, ali da se koristi odgovorno i ciljano, sto je dokazano moguce i nije stetno za biljke i bilo kakve organizme. Primjetio sam i da puno ljudi na forumu o kemijskim sredstvima ne zna puno ili gotovo nista. Pitajte ljudi koliko mogu pomoci drago ce mi biti. Zapamtite ako niste sigurni uvijek stavite manje jer lakse je ponoviti tretman nego vracati unisteno. Kad kupujete kemiju i s njom ste u doticaju procitajte onaj papiric iza ne budite lijeni. Ako ne znate izracunati, pitajte, odgodite tretman za sutra. Promjena krece od nas samih nece ju nitko drugi za nas pokrenuti. Budi promjena koju zelis vidjeti.
Naravno da je kanabis industrija privlacna takvim ljudima, pa ti ljudi su i donijeli zakone da ju proglase losom, ali kako se mijenja svjetska scena i ekonomija dosla je i nasa biljka na red. Odjednom vise eto nije droga, trend u svijetu je da se legalizira. Proucite to dugorocno i njihovim razmisljanjem. Za 20 god kod Todorica u konzumu 5 grama marihuane 249,99, a distributer neka firma kojoj je zapravo Monsanto vlasnik sa genetski modificiranim sjemenom. Nisu to nerealne price to je jednostavno kapitalizam i profit. Monsanto i slicne kompanije (a sve su pod njegovom cizmom) su veoma lose za nas, a
Nadam se da ce tekst nekome pomoci i ljudima koji nisu znali neke stvari da vide kako to ide. Ovo mi je prvi veci tekst na forumu pa nemojte sta zamjerit kak bi se reklo...
Sazeo sam koliko sam mogao iako tu jos ima puno toga za reci, ali ja sam uzeo neke odrednice za koje mislim da su vazne. Predlazem da ova tema postane generalni info o genetskom inzenjeringu na hrani i biljkama pa da se nadopunjuje kao izlaze nove informacije.
Svako vam dobro svima zelim, budite pozitivni i volite, a onda ce doci i zdrav razum i dobre odluke.