Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Marihuana FAQ
Balkanska landrace
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Hooker" data-source="post: 193661" data-attributes="member: 26257"><p>Evo Vjeverice,Landrace,tražio sam,sredio tekst pa da nešto naučim i to podelim sa vama.Na kraju teksta ima i o Balkanskoj Landrace.</p><p></p><p style="text-align: center"><p style="text-align: center"><strong>L A N D R A C E</strong></p> </p><p>Prema definiciji landrace je sorta koja je razvijana i genetski unapređivana od strane odgajivača, ali na koju nisu primenjivani savremeni postupci hibridizacije.Ujedno, proizvod su dugotrajnog inbreeding-a (ukrštanja u okviru svoje vrste ili svoje sorte),prema nekim autorima, u periodu ne kraćem od 50 godina.One su odlično adaptirane na spoljne uslove sredine iz koje potiču</p><p></p><p>Postoje još neka tumačenja ovog pojma, kao npr. ona Ed-a Rozenthal-a, iz njegove knjige“ Marijuana Grower's Handbook ”, gde jednostavno kaže da je landrace“najuobičajenija sorta jedne države ili područja”.Po slobodnom prevodu, landrace bi mogla biti “ lokalna sorta ”, ali isto tako i “divlja sorta”.</p><p></p><p>Međutim, ovaj prvi naziv (na engleskom local strain), u svetskim okvirima, bi se mogao odnositi i na neke sorte koje se gaje na nekom području npr. nekih dvadesetak godina, ali su pre toga pretrpele i ukrštanja sa nekim novijim sortama ili drugim landrace.Iako takve sorte, ugalvnom, imaju stabilnost pravih landrace, ipak treba razgraničiti stare tradicionalne sorte od ovakvih.S druge starne, naziv divlja sorta može uneti zabunu jer bi neko mogao pomisliti da se radi o nekim biljkama koje se mogu tu i tamo naći u outdoor-u kako rastu slobodno, preostale od nekih napuštenih uzgoja..</p><p></p><p>Zašto su takve sorte uopšte bitne? Neki bi mogli reći da je sasvim nepotrebno gubiti vreme oko sorti koje su po svojim ukupnim performansama ipak ispod današnjih najboljih hibrida.Drugo, većina njih je prilično teška za uzgoj u sveprisutnijem indoor-u.No, treba uvek imati na umu da svi hibridi u svojim genima imaju te sorte u da se od njih i počelo sa hibridizacijom šezdesetih i sedamdesetih godina a postoji i rastući trend među hobby breederima(a takođe I kod profesionalaca, delom) da se za stvaranje novih sorti koriste landrace iz prostog razloga što su krajnji rezultati izvesniji.</p><p></p><p>Na kraju, pored njihove uzuzetne stabilnosti, one uglavnom nose i solidnu otpornost ka bolestima, neke od njih mogu da daju zadivljujuće rezultate gajene u outdoor-u na našim prostorima, a o celokupnom efektu posle pušenja neke landrace koja je gajena baš u podneblju sa koga potiče ne treba ni govoriti.Jedino što je kod nas (a čini mi se i u svetu) sve teže naći dobru travu prokrijumčarenu iz nekih egzotičnih predela. U Holandiji se još i nekako mogu pronaći u nekim coffee shopovima koji drže do toga, naročito u obliku hasha, ali ovde se to sve svelo na pojedinačna iznenađenja za prijateljeNa žalost postoji jedna stvar koja ugrožava postojanje većine svetskih landarce: želja za sve većim prinosima(samim time i zaradom) unosi mnogo indika genetike u tradicionalno sativa područja kroz upotrebu hibrida.Na stranu to i što se gaje čiste landrace ili komercijalne sative u nekim područjima gde već postoji nekalokalna sativa.Čak se i u nekim tradicionalno indika područjima (kao npr. Liban već dugi niz godina) unose indike sa drugih područja ili se koriste hibridi.Na svetskim forumima postoje neki pokreti ili udruženja za očuvanje landrace-a ali mislim da je to sve teže ostvariti.</p><p>I da već u ovom trenutku neke od dole navedenih ne postoje.Ako se tako nastavi kroz nekih desetak godina će možda biti samo 5-6 glavnih landrace (možda ni toliko).Ovde ću početi sa nabrajanjem svih landrace prema kontinentima i za koje imam makar podatke odakle potiču.</p><p></p><p style="text-align: center"><p style="text-align: center"><strong>AFRIKA</strong></p> </p><p> <p style="text-align: center"><p style="text-align: center"> </p> </p><p> Iako u dobroj meri ima indika u severnoj Africi, gro biljaka sa ovog kontineta su sative.Postoji nešto zaista posebno u vezi s tim podsaharskim sativama što ih u dobroj meri izdvaja od ostalih.Prvo, većina njih ne pravi mnogo zezalica u mozgu (hajde da izbegnemo reč “paranoja”) kao južnoameričke, naročito, indokineske.Nisu naročito psihodelične ali zato teraju na druženje zabavu,igru.Često se desi od njih da je jezik brži od pameti, a ko ne ustane da igra uz muziku – propao je.Kažu da ko je makar jednom pušio <strong>Durban</strong> <strong>Poiso</strong><strong>n</strong> zna o čemu govorim. Drugo, mnoge imaju rano cvetanje.To za južnoafričke sorte i nije toliko čudno, ali takvu sposobnost imaju i neke koje potiču iz predela bliže ekvatoru.Treće, ali ne manje važno, pojedine imaju znatnu sposobnost da izdrže niske temperature i da dobro sazrevaju u nekim umerenokontinentalnim predelima iako potiču iz tropa.Najčešće se pominje da su na ovaj kontinent konoplju doneli Arapi u 16.veku, ali definitivno da je ona bila poznata i ranije.Sasvim je evidentno da su mnogi krajevi tek tada upoznali tu biljku, ali suseverni, arapski krajevi, morali da znaju za nju još u 12. ili makar u 13. veku najkasnije.Takođe, po nekim novijim saznanjima, na jugu Afrike je bila poznata sigurno pre 16. veka.Logično je pretpostaviti da su i istočne obale (tradicionalno u dobrimtrgovačkim vezama sa Arapskim poluostrvom) znale za konoplju pre16.veka.</p><p><strong>Angolese</strong><strong> i Congolese</strong></p><p>su verovatno, ako ne jedna ista, ono vrlo sličn esorte i jako su aromatične.</p><p><strong>Durban</strong></p><p>je jedna od sorti koje su korišćene za stvaranje Durban Poison-a(koji jeste stvoren u Južnoj Africi u okolini istoimenog grada, ali današnje verzije potiču od posebno selektovanog kalifornijskog DP).</p><p><strong>Ethiopian High</strong><strong>land</strong></p><p>je sorta jako otporna na hladnoću i potiče sa etiopskih visoravni gde se gaji i na 4000m nadmorske visine.</p><p><strong>Kariba</strong></p><p>je iz Zimbabvea i zahteva obilje vode za uspešan uzgoj.Pod</p><p><strong>Kenyan</strong></p><p>može da bude svašta a kažu da tamo ima i nešto indika genetike.Tu je najpoznatija sorta Kisumu(sativa).</p><p><strong>Lesothan</strong></p><p>je klasična južnoafrička sativa sa ranim sazrevanjem i dobrom otpornosti ka niskim temperaturama. Navodno jedna od sorti koja je učestvovala u nastanku Durban Poisona.</p><p><strong>Malawi</strong><strong> Gold</strong></p><p>je iz Malavija i cvetovi sušenjem dobijaju izrazitu zlatnu boju.</p><p><strong>Maroc</strong></p><p>potiče sa juga Maroka i to je sativa (za razliku od kasnije introdukovanih indika na severu).U današnje vreme nije više toliko karakteristična za hash proizvodnju.</p><p><strong>Moroccan Hash Plant</strong></p><p>je indika koja se gaji u planinskim regionima Maroka i služi prvenstveno za spravljanje hasha.Uvedena je tokom 19. ili početkom 20. veka. U okviru sorte postoje izvesne varijacije.</p><p><strong>Nigerian Lowland</strong></p><p>je sativa iz ravnica sa juga Nigerije. Imanešto duži period cvetanja i jače psihodelično dejstvo u odnosuna ostale ovde navedene.</p><p><strong>Congo</strong><strong> Swazi </strong></p><p>potiče iz istoimene oblasti u Južnoafričkoj Republici. Varijanta „Rooi Bart“ (crvena brada) je ona koja ima crvene/narandžaste konce na cvetovima. Daje visoke prinose.</p><p><strong>Tanzanian Magi</strong><strong>c</strong></p><p>je stealth sativa koja raste samo do visine od oko 1m sa prilično malim prinosima.Pošto je većina biljaka podložna spontanom cvetanju, proces počinje krajem 4. a period cvetanja u outdooru je 6-8 nedelja. Moguće da je nastala kao posledica neke spontane mutacije.</p><p><strong>Transk</strong><strong>ei Green</strong></p><p>je najpsihodeličnija sativa iz JAR (potiče iz regiona Transkei) i ima naduži period cvetanjaod svih njih.</p><p><strong>Zamal</strong></p><p>potiče sa ostrva Reunion i direktni preci su joj južnoindijske sative sa kojima je dosta slična po dugomperiodu cvetanja i psihodeličnom efektu, mada ima razlika u smislu da je nekada davno pretpela neko ukrštanje sa južnoafričkim sativama ili se jednostavno adaptirala na lokalne uslove.Karakteristično je i da gotovo nikad nema više od 5 lisnih zaperaka a neretko je to samo 3.</p><p><strong>Zambian Copper</strong></p><p>je vrlo slična Malawi Gold i ima nešto kraći period cvetanja i bolje podnosi niske temperature.Što se tiče nabavke semena, najviše ove genetike se može naći kod African Seeds i Afropips a zatim i kod Reeferman Seeds. Neke od sorti čak i u uzvornom obliku.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Hooker, post: 193661, member: 26257"] Evo Vjeverice,Landrace,tražio sam,sredio tekst pa da nešto naučim i to podelim sa vama.Na kraju teksta ima i o Balkanskoj Landrace. [CENTER][CENTER][B]L A N D R A C E[/B][/CENTER][/CENTER] Prema definiciji landrace je sorta koja je razvijana i genetski unapređivana od strane odgajivača, ali na koju nisu primenjivani savremeni postupci hibridizacije.Ujedno, proizvod su dugotrajnog inbreeding-a (ukrštanja u okviru svoje vrste ili svoje sorte),prema nekim autorima, u periodu ne kraćem od 50 godina.One su odlično adaptirane na spoljne uslove sredine iz koje potiču Postoje još neka tumačenja ovog pojma, kao npr. ona Ed-a Rozenthal-a, iz njegove knjige“ Marijuana Grower's Handbook ”, gde jednostavno kaže da je landrace“najuobičajenija sorta jedne države ili područja”.Po slobodnom prevodu, landrace bi mogla biti “ lokalna sorta ”, ali isto tako i “divlja sorta”. Međutim, ovaj prvi naziv (na engleskom local strain), u svetskim okvirima, bi se mogao odnositi i na neke sorte koje se gaje na nekom području npr. nekih dvadesetak godina, ali su pre toga pretrpele i ukrštanja sa nekim novijim sortama ili drugim landrace.Iako takve sorte, ugalvnom, imaju stabilnost pravih landrace, ipak treba razgraničiti stare tradicionalne sorte od ovakvih.S druge starne, naziv divlja sorta može uneti zabunu jer bi neko mogao pomisliti da se radi o nekim biljkama koje se mogu tu i tamo naći u outdoor-u kako rastu slobodno, preostale od nekih napuštenih uzgoja.. Zašto su takve sorte uopšte bitne? Neki bi mogli reći da je sasvim nepotrebno gubiti vreme oko sorti koje su po svojim ukupnim performansama ipak ispod današnjih najboljih hibrida.Drugo, većina njih je prilično teška za uzgoj u sveprisutnijem indoor-u.No, treba uvek imati na umu da svi hibridi u svojim genima imaju te sorte u da se od njih i počelo sa hibridizacijom šezdesetih i sedamdesetih godina a postoji i rastući trend među hobby breederima(a takođe I kod profesionalaca, delom) da se za stvaranje novih sorti koriste landrace iz prostog razloga što su krajnji rezultati izvesniji. Na kraju, pored njihove uzuzetne stabilnosti, one uglavnom nose i solidnu otpornost ka bolestima, neke od njih mogu da daju zadivljujuće rezultate gajene u outdoor-u na našim prostorima, a o celokupnom efektu posle pušenja neke landrace koja je gajena baš u podneblju sa koga potiče ne treba ni govoriti.Jedino što je kod nas (a čini mi se i u svetu) sve teže naći dobru travu prokrijumčarenu iz nekih egzotičnih predela. U Holandiji se još i nekako mogu pronaći u nekim coffee shopovima koji drže do toga, naročito u obliku hasha, ali ovde se to sve svelo na pojedinačna iznenađenja za prijateljeNa žalost postoji jedna stvar koja ugrožava postojanje većine svetskih landarce: želja za sve većim prinosima(samim time i zaradom) unosi mnogo indika genetike u tradicionalno sativa područja kroz upotrebu hibrida.Na stranu to i što se gaje čiste landrace ili komercijalne sative u nekim područjima gde već postoji nekalokalna sativa.Čak se i u nekim tradicionalno indika područjima (kao npr. Liban već dugi niz godina) unose indike sa drugih područja ili se koriste hibridi.Na svetskim forumima postoje neki pokreti ili udruženja za očuvanje landrace-a ali mislim da je to sve teže ostvariti. I da već u ovom trenutku neke od dole navedenih ne postoje.Ako se tako nastavi kroz nekih desetak godina će možda biti samo 5-6 glavnih landrace (možda ni toliko).Ovde ću početi sa nabrajanjem svih landrace prema kontinentima i za koje imam makar podatke odakle potiču. [CENTER][CENTER][B]AFRIKA[/B][/CENTER][/CENTER] [CENTER][CENTER][B] [/B][/CENTER][/CENTER] Iako u dobroj meri ima indika u severnoj Africi, gro biljaka sa ovog kontineta su sative.Postoji nešto zaista posebno u vezi s tim podsaharskim sativama što ih u dobroj meri izdvaja od ostalih.Prvo, većina njih ne pravi mnogo zezalica u mozgu (hajde da izbegnemo reč “paranoja”) kao južnoameričke, naročito, indokineske.Nisu naročito psihodelične ali zato teraju na druženje zabavu,igru.Često se desi od njih da je jezik brži od pameti, a ko ne ustane da igra uz muziku – propao je.Kažu da ko je makar jednom pušio [B]Durban[/B] [B]Poiso[/B][B]n[/B] zna o čemu govorim. Drugo, mnoge imaju rano cvetanje.To za južnoafričke sorte i nije toliko čudno, ali takvu sposobnost imaju i neke koje potiču iz predela bliže ekvatoru.Treće, ali ne manje važno, pojedine imaju znatnu sposobnost da izdrže niske temperature i da dobro sazrevaju u nekim umerenokontinentalnim predelima iako potiču iz tropa.Najčešće se pominje da su na ovaj kontinent konoplju doneli Arapi u 16.veku, ali definitivno da je ona bila poznata i ranije.Sasvim je evidentno da su mnogi krajevi tek tada upoznali tu biljku, ali suseverni, arapski krajevi, morali da znaju za nju još u 12. ili makar u 13. veku najkasnije.Takođe, po nekim novijim saznanjima, na jugu Afrike je bila poznata sigurno pre 16. veka.Logično je pretpostaviti da su i istočne obale (tradicionalno u dobrimtrgovačkim vezama sa Arapskim poluostrvom) znale za konoplju pre16.veka. [B]Angolese[/B][B] i Congolese[/B] su verovatno, ako ne jedna ista, ono vrlo sličn esorte i jako su aromatične. [B]Durban[/B][B][/B] je jedna od sorti koje su korišćene za stvaranje Durban Poison-a(koji jeste stvoren u Južnoj Africi u okolini istoimenog grada, ali današnje verzije potiču od posebno selektovanog kalifornijskog DP). [B]Ethiopian High[/B][B]land[/B][B][/B] je sorta jako otporna na hladnoću i potiče sa etiopskih visoravni gde se gaji i na 4000m nadmorske visine. [B]Kariba[/B][B][/B] je iz Zimbabvea i zahteva obilje vode za uspešan uzgoj.Pod [B]Kenyan[/B][B][/B] može da bude svašta a kažu da tamo ima i nešto indika genetike.Tu je najpoznatija sorta Kisumu(sativa). [B]Lesothan[/B][B][/B] je klasična južnoafrička sativa sa ranim sazrevanjem i dobrom otpornosti ka niskim temperaturama. Navodno jedna od sorti koja je učestvovala u nastanku Durban Poisona. [B]Malawi[/B][B] Gold[/B] je iz Malavija i cvetovi sušenjem dobijaju izrazitu zlatnu boju. [B]Maroc[/B] potiče sa juga Maroka i to je sativa (za razliku od kasnije introdukovanih indika na severu).U današnje vreme nije više toliko karakteristična za hash proizvodnju. [B]Moroccan Hash Plant[/B] je indika koja se gaji u planinskim regionima Maroka i služi prvenstveno za spravljanje hasha.Uvedena je tokom 19. ili početkom 20. veka. U okviru sorte postoje izvesne varijacije. [B]Nigerian Lowland[/B][B][/B] je sativa iz ravnica sa juga Nigerije. Imanešto duži period cvetanja i jače psihodelično dejstvo u odnosuna ostale ovde navedene. [B]Congo[/B][B] Swazi [/B] potiče iz istoimene oblasti u Južnoafričkoj Republici. Varijanta „Rooi Bart“ (crvena brada) je ona koja ima crvene/narandžaste konce na cvetovima. Daje visoke prinose. [B]Tanzanian Magi[/B][B]c[/B][B][/B] je stealth sativa koja raste samo do visine od oko 1m sa prilično malim prinosima.Pošto je većina biljaka podložna spontanom cvetanju, proces počinje krajem 4. a period cvetanja u outdooru je 6-8 nedelja. Moguće da je nastala kao posledica neke spontane mutacije. [B]Transk[/B][B]ei Green[/B][B][/B] je najpsihodeličnija sativa iz JAR (potiče iz regiona Transkei) i ima naduži period cvetanjaod svih njih. [B]Zamal[/B][B][/B] potiče sa ostrva Reunion i direktni preci su joj južnoindijske sative sa kojima je dosta slična po dugomperiodu cvetanja i psihodeličnom efektu, mada ima razlika u smislu da je nekada davno pretpela neko ukrštanje sa južnoafričkim sativama ili se jednostavno adaptirala na lokalne uslove.Karakteristično je i da gotovo nikad nema više od 5 lisnih zaperaka a neretko je to samo 3. [B]Zambian Copper[/B][B][/B] je vrlo slična Malawi Gold i ima nešto kraći period cvetanja i bolje podnosi niske temperature.Što se tiče nabavke semena, najviše ove genetike se može naći kod African Seeds i Afropips a zatim i kod Reeferman Seeds. Neke od sorti čak i u uzvornom obliku. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Marihuana FAQ
Balkanska landrace
Top
Bottom