Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Marihuana FAQ
Balkanska landrace
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Hooker" data-source="post: 193662" data-attributes="member: 26257"><p style="text-align: center"><p style="text-align: center"><strong>AMERIKA</strong></p> </p><p> <p style="text-align: center"><p style="text-align: center"> </p> </p><p> Ako za Afriku nije sigurno kada je konoplja došla na taj kontinent, ovde je evidentna jedna stvar: doneli su je španski osvajači. Postoje sporenja oko tačne godine, ali je sigurno da je to bilo u prvoj polovini 16. veka.Najranija zabeleška je iz 1545. u kojoj se govori o zasadima konoplje u dolini Quillota u blizini Santiago de Chile. Sađena je isključivo za dobijanje vlakana za užad i odeću.Nije poznato da li je korišćena i u neke druge svrhe. No, u Meksiku je priča bila malo drugačija.Ovde je konoplju doneo jedan od konkvistadora Kortezove vojske (Pedro Kuadrado), takođe zbog proizvodnje vlakana, ali je lokalno stanovništvo ubrzo otkrilo da se biljka može koristiti i u neke druge namene.Stoga je već 1550. španski guverner primorao 2 proizvođača konoplje da ograniče proizvodnju zbog toga što su domoroci počeli da je konzumiraju u znatnoj meri.</p><p>S druge strane, u Brazilu, Portugalci su takođe počeli da razvijaju zasade, ali se pušenje prvenstveno raširilo među robovima iz Afrike (koji su verovatno pre toga već bili upoznati sa njenim dejstvima, na šta upućuje i sličnost kolokvijalnim nazivima za konoplju sa onima iz zapadne i južne Afrike).Ali, to se tamo događalo nešto kasnije, tokom 17. i 18.veka.U karipski region konoplja stiže u drugoj polovini 18. veka (što ne znači da njena psihoaktivna dejstva nisu bila već poznata, verovatno kroz veze sa obližnjim Meksikom).Negde oko 1800. Britanci su poslali na Jamajku nekog ruskog (!?) stručnjaka za konoplju da utvrdi kakve su mogućnosti komercijalnog uzgoja.Proizvodnja je ubrzo napuštena ali su ostale biljke koje su se nesmetano širile po divljini.Kada su radnici iz Indije pristigli na ostrvo sredinom 19.veka, bili su iznenađeni koliko marihuane slobodno raste.Na teritoriji današnjeg SAD-a se konoplja gaji od ranog 17.veka, ali sve do kraja 18. nije bilo zabeleški o nekom masovnijem pušenju, ali i to potiče iz Kalifornije koja je u to vreme bila pod vlašću Španaca kao deo Meksika.</p><p>Sve landrace u Americi su isključivo sative, ako se ne računa ruderalis koji raste po nekim delovima SAD i Kanade (vrlo je diskutabilno u kojoj je meri taj ruderalis landrace i odakle originalno potiče).Po dejstvu i spoljnom izgledu ima dosta razlika i sve zavisi od toga odakle potiču i koje im je praporeklo.Neke od njih su jako psihodelične, gotovo halucinogene, neke imaju jako devastirajuće dejstvo sativa iz južne i jugoistočne Azije a neke čak pružaju i solidan body stine efekat sličan indikama.Po izgledu se za sve može reći da su sative, ali one iz planinskih predela imaju znatno jače stablo i nešto niži i kompaktniji rast.Pošto ovde ima puno sorti, biće razvrstane po regionima, ali treba imati na umu da u okviru istog regiona ima dosta varijacija, u zavisnosti od nadmorske visine ili, delimično, geografske dužine sa kojih potiču.</p><p style="text-align: center"><p style="text-align: center"><strong>Brazil</strong></p> </p><p> Iako se dosta gaji i u dubokoj unutrašnjosti, u području Amazonije, do sada nije šire poznata neka landrace otuda. One isključivo dolaze iz priobalnih predela, s tim da postoje razlike između njih, prvenstveno u pogledu vremena sazrevanja (delimično i izgleda), što je i logično s obzirom da se ta priobalna oblast pruža od ekvatora pa do 30 stepena j.g.š.</p><p><strong>Amarelo</strong></p><p>potiče iz tropskih krajeva i po spoljnom izgledu i dugom periodu sazrevanja podseća na sative jugoistočne Azije, a takođe mu je i dejstvo delimično takvo (devastirajuću cerebral high).</p><p><strong>Bahia</strong></p><p>potiče ize kvatorijalnih oblasti (okolina istoimenog grada) i predstavlja jednu od sativa sa najdužim periodom sazrevanja uopšte.</p><p><strong>Aracaju</strong></p><p>potiče iz oblasti blizu Bahie i slična je toj sorti, ali ima nešto kraći period sazrevanja od nje i nešto niži rast.</p><p><strong>Manga Rosa</strong></p><p>potiče iz krajeva suptropske klime gde se može naći i na nešto većim nadmorskim visinama.Ima najkraći period sazrevanja od svih brazilskih landrace, stvara jednu glavnu središnju cvast sa malo pobočnih grana. Pretpostavlja se da joj je praporeklo iz Afrike na šta bi mogao da ukazuje i njen solidan energetsku high svojstven afričkim landarce. Jedna je od sorti koja je poslužila za stvaranje White Widow.</p><p><strong>Original Green</strong> (ili Brazilian Green) je sorta pomalo varijabilna po izgledu i sasvim je moguće da pod ovimimenom postoje zapravo 2 landrace:Green sa severa koji ima duži period sazrevanja i onaj sa juga(Sao Paolo Green) sa kraćim periodom sazrevanja i nešto kompaktnijim rastom.Pripisuju joj se određena halucinogena svojstva.</p><p></p><p style="text-align: center"><p style="text-align: center"><strong>Jamajka</strong></p> </p><p> Glavno područje uzgoja na Jamajci su brda i planine.Često se o toj ostrvskoj državi misli kao rajskom marihuana mestu, ali nije baš tako.</p><p>Ilegalno je ne samo uzgajati i prodavati već i posedovati čak i najmanje količine.Zato nije čudno da su glavni zasadi visoko gore.</p><p>Ne računajući one srećnike koji su zauzeli zemlju po obodima šuma(ili, na žalost, paljevinom šume došli do obradivog zemljišta), najveći deo zasada je na kamenitim liticama(načešće površine oko 0,5 ara, a najviše do 2) gde je zemlja dovučena iz šume ili iz močvara.Poreklo tamošnjih landarce nije baš najjasnije, ali je to otprilike mešavina onih indijskih sorti koje su Englezi hteli da gaje početkom 19.veka (pri čemu treba imati na umu da jetu bilo nešto i indica sorti), sorti koje su pristigle iz Afrike i, najkasnije, sorti iz južnog Meksika.Sve te sorte su se uglavnom spontano ukrštale u prirodi, a jedini ljudski uticaj je bio taj da je vršena selekcija onih koje su pružale high sa najpozitivnijim i najenergetskijim dejstvom.Mada, postoji i jedna njihova malo slabije izražena crta, a to je blaža halucinogenost, što je svakako uticaj meksičkih landrace. Ta celokupna mešavina je prilagođena lokalnim uslovima i na taj način što bez problema postižu 3 berbe godišnje sa relativno solidnim prinosima.</p><p><strong>Jamaican Sativ</strong><strong>a</strong></p><p>Te landarce imaju dosta kratku veg. fazu (3-4 sedmice) i u okviru nje jako eksplozivan rast, a onda klasično tropski period sazrevanja (oko 12 sedmica).Uglavnom se ne granaju previše i najveći deo cvetova je na središnjoj cvasti.Takođe, ne idu previše u visinu – 2 m ili niže.Tipično je zelene do tamnozelene boje dok cvetovi sušenjem dobijaju mahom braonkastu nijansu.</p><p><strong>Blue</strong> <strong>Mountain</strong></p><p>potiče sa istoimene planine (poznatoj inače i po najkavalitetnijoj kafi u svetu).To je kompaktna sativa koja traži dosta vode za uspešan uzgoj.Jedna je od retkih tamošnjih landrace koja se i danas može naći u izvornom obliku u nekoj većoj meri.</p><p><strong>Kali</strong></p><p>se kao izraz odnosi na svu travu koja ima izraženo indica/stone dejstvo.Može da se svede u okvire jedne sorte, ali sigurno sa izvesnim varijacijama u okviru nje.</p><p><strong>Orange Hill</strong></p><p>potiče sa jednog vrlo uskog prostora kod istoimenog sela (u neposrednoj blizini grada Negrill).Nešto je viša po rastu i više se grana u odnosu na ostale jamajčanske sative.</p><p><strong>Lambsbread</strong></p><p>se kao izraz primenjuje za svaku travu sa Jamajke koja je najvišeg kvaliteta(najčešće se odnosi na Blue Mountain), prvenstveno za sinsemilla (besemenu).Poreklo ove kovanice (eng. Lamb – jagnje i Bread – hleb) je u duhovnoj sferi.Naime, u vreme kolonijalizama, sirotinji nije bio dozvoljen ulazak u crkvu (baptističku) i oni nisu mogli da prime sakrament tela hristovog (hleb), kao ni vino (krv Hristovu).Stoga su hleb (a i vino) našli u blagoslovenoj biljci. A pošto su ljudi „jagnjad Božija“, kovanica je jasna.Ponekad se može naići i na izraz „Lambs breath“ koji upućuje na istu stvar, ali je, ako se držimo prethodnog objašnjenja, nepravilan.Na žalost, najveći deo jamajčanskih landrace se danas teško može naći.Na mnogim mestima u svetu je čista linija landrace-a ugrožena ili potpuno nestala, a ovde su, čini se, najvišeu opasnosti. To je posledica ne samo želje za većom zaradom, nego i neodgovornosti mnogih turista koji su,misleći da čine dobro delo, tokom osamdesetih i devedesetih donosili raznoliko hibridno seme na Jamajku i poklanjali ga tamošnjim growerima.Originalana genetika se danas može naći kod malog broja savesnih growera koji su uspeli da na izolovanim lokacijama sačuvaju čiste linije, a delom i kod nekih poznatijih svetskih breedera.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Hooker, post: 193662, member: 26257"] [CENTER][CENTER][B]AMERIKA[/B][/CENTER][/CENTER] [CENTER][CENTER][B] [/B][/CENTER][/CENTER] Ako za Afriku nije sigurno kada je konoplja došla na taj kontinent, ovde je evidentna jedna stvar: doneli su je španski osvajači. Postoje sporenja oko tačne godine, ali je sigurno da je to bilo u prvoj polovini 16. veka.Najranija zabeleška je iz 1545. u kojoj se govori o zasadima konoplje u dolini Quillota u blizini Santiago de Chile. Sađena je isključivo za dobijanje vlakana za užad i odeću.Nije poznato da li je korišćena i u neke druge svrhe. No, u Meksiku je priča bila malo drugačija.Ovde je konoplju doneo jedan od konkvistadora Kortezove vojske (Pedro Kuadrado), takođe zbog proizvodnje vlakana, ali je lokalno stanovništvo ubrzo otkrilo da se biljka može koristiti i u neke druge namene.Stoga je već 1550. španski guverner primorao 2 proizvođača konoplje da ograniče proizvodnju zbog toga što su domoroci počeli da je konzumiraju u znatnoj meri. S druge strane, u Brazilu, Portugalci su takođe počeli da razvijaju zasade, ali se pušenje prvenstveno raširilo među robovima iz Afrike (koji su verovatno pre toga već bili upoznati sa njenim dejstvima, na šta upućuje i sličnost kolokvijalnim nazivima za konoplju sa onima iz zapadne i južne Afrike).Ali, to se tamo događalo nešto kasnije, tokom 17. i 18.veka.U karipski region konoplja stiže u drugoj polovini 18. veka (što ne znači da njena psihoaktivna dejstva nisu bila već poznata, verovatno kroz veze sa obližnjim Meksikom).Negde oko 1800. Britanci su poslali na Jamajku nekog ruskog (!?) stručnjaka za konoplju da utvrdi kakve su mogućnosti komercijalnog uzgoja.Proizvodnja je ubrzo napuštena ali su ostale biljke koje su se nesmetano širile po divljini.Kada su radnici iz Indije pristigli na ostrvo sredinom 19.veka, bili su iznenađeni koliko marihuane slobodno raste.Na teritoriji današnjeg SAD-a se konoplja gaji od ranog 17.veka, ali sve do kraja 18. nije bilo zabeleški o nekom masovnijem pušenju, ali i to potiče iz Kalifornije koja je u to vreme bila pod vlašću Španaca kao deo Meksika. Sve landrace u Americi su isključivo sative, ako se ne računa ruderalis koji raste po nekim delovima SAD i Kanade (vrlo je diskutabilno u kojoj je meri taj ruderalis landrace i odakle originalno potiče).Po dejstvu i spoljnom izgledu ima dosta razlika i sve zavisi od toga odakle potiču i koje im je praporeklo.Neke od njih su jako psihodelične, gotovo halucinogene, neke imaju jako devastirajuće dejstvo sativa iz južne i jugoistočne Azije a neke čak pružaju i solidan body stine efekat sličan indikama.Po izgledu se za sve može reći da su sative, ali one iz planinskih predela imaju znatno jače stablo i nešto niži i kompaktniji rast.Pošto ovde ima puno sorti, biće razvrstane po regionima, ali treba imati na umu da u okviru istog regiona ima dosta varijacija, u zavisnosti od nadmorske visine ili, delimično, geografske dužine sa kojih potiču. [CENTER][CENTER][B]Brazil[/B][/CENTER][/CENTER] Iako se dosta gaji i u dubokoj unutrašnjosti, u području Amazonije, do sada nije šire poznata neka landrace otuda. One isključivo dolaze iz priobalnih predela, s tim da postoje razlike između njih, prvenstveno u pogledu vremena sazrevanja (delimično i izgleda), što je i logično s obzirom da se ta priobalna oblast pruža od ekvatora pa do 30 stepena j.g.š. [B]Amarelo[/B] potiče iz tropskih krajeva i po spoljnom izgledu i dugom periodu sazrevanja podseća na sative jugoistočne Azije, a takođe mu je i dejstvo delimično takvo (devastirajuću cerebral high). [B]Bahia[/B] potiče ize kvatorijalnih oblasti (okolina istoimenog grada) i predstavlja jednu od sativa sa najdužim periodom sazrevanja uopšte. [B]Aracaju[/B] potiče iz oblasti blizu Bahie i slična je toj sorti, ali ima nešto kraći period sazrevanja od nje i nešto niži rast. [B]Manga Rosa[/B] potiče iz krajeva suptropske klime gde se može naći i na nešto većim nadmorskim visinama.Ima najkraći period sazrevanja od svih brazilskih landrace, stvara jednu glavnu središnju cvast sa malo pobočnih grana. Pretpostavlja se da joj je praporeklo iz Afrike na šta bi mogao da ukazuje i njen solidan energetsku high svojstven afričkim landarce. Jedna je od sorti koja je poslužila za stvaranje White Widow. [B]Original Green[/B] (ili Brazilian Green) je sorta pomalo varijabilna po izgledu i sasvim je moguće da pod ovimimenom postoje zapravo 2 landrace:Green sa severa koji ima duži period sazrevanja i onaj sa juga(Sao Paolo Green) sa kraćim periodom sazrevanja i nešto kompaktnijim rastom.Pripisuju joj se određena halucinogena svojstva. [CENTER][CENTER][B]Jamajka[/B][/CENTER][/CENTER] Glavno područje uzgoja na Jamajci su brda i planine.Često se o toj ostrvskoj državi misli kao rajskom marihuana mestu, ali nije baš tako. Ilegalno je ne samo uzgajati i prodavati već i posedovati čak i najmanje količine.Zato nije čudno da su glavni zasadi visoko gore. Ne računajući one srećnike koji su zauzeli zemlju po obodima šuma(ili, na žalost, paljevinom šume došli do obradivog zemljišta), najveći deo zasada je na kamenitim liticama(načešće površine oko 0,5 ara, a najviše do 2) gde je zemlja dovučena iz šume ili iz močvara.Poreklo tamošnjih landarce nije baš najjasnije, ali je to otprilike mešavina onih indijskih sorti koje su Englezi hteli da gaje početkom 19.veka (pri čemu treba imati na umu da jetu bilo nešto i indica sorti), sorti koje su pristigle iz Afrike i, najkasnije, sorti iz južnog Meksika.Sve te sorte su se uglavnom spontano ukrštale u prirodi, a jedini ljudski uticaj je bio taj da je vršena selekcija onih koje su pružale high sa najpozitivnijim i najenergetskijim dejstvom.Mada, postoji i jedna njihova malo slabije izražena crta, a to je blaža halucinogenost, što je svakako uticaj meksičkih landrace. Ta celokupna mešavina je prilagođena lokalnim uslovima i na taj način što bez problema postižu 3 berbe godišnje sa relativno solidnim prinosima. [B]Jamaican Sativ[/B][B]a[/B] Te landarce imaju dosta kratku veg. fazu (3-4 sedmice) i u okviru nje jako eksplozivan rast, a onda klasično tropski period sazrevanja (oko 12 sedmica).Uglavnom se ne granaju previše i najveći deo cvetova je na središnjoj cvasti.Takođe, ne idu previše u visinu – 2 m ili niže.Tipično je zelene do tamnozelene boje dok cvetovi sušenjem dobijaju mahom braonkastu nijansu. [B]Blue[/B][B] [/B][B]Mountain[/B] potiče sa istoimene planine (poznatoj inače i po najkavalitetnijoj kafi u svetu).To je kompaktna sativa koja traži dosta vode za uspešan uzgoj.Jedna je od retkih tamošnjih landrace koja se i danas može naći u izvornom obliku u nekoj većoj meri. [B]Kali[/B] se kao izraz odnosi na svu travu koja ima izraženo indica/stone dejstvo.Može da se svede u okvire jedne sorte, ali sigurno sa izvesnim varijacijama u okviru nje. [B]Orange Hill[/B] potiče sa jednog vrlo uskog prostora kod istoimenog sela (u neposrednoj blizini grada Negrill).Nešto je viša po rastu i više se grana u odnosu na ostale jamajčanske sative. [B]Lambsbread[/B] se kao izraz primenjuje za svaku travu sa Jamajke koja je najvišeg kvaliteta(najčešće se odnosi na Blue Mountain), prvenstveno za sinsemilla (besemenu).Poreklo ove kovanice (eng. Lamb – jagnje i Bread – hleb) je u duhovnoj sferi.Naime, u vreme kolonijalizama, sirotinji nije bio dozvoljen ulazak u crkvu (baptističku) i oni nisu mogli da prime sakrament tela hristovog (hleb), kao ni vino (krv Hristovu).Stoga su hleb (a i vino) našli u blagoslovenoj biljci. A pošto su ljudi „jagnjad Božija“, kovanica je jasna.Ponekad se može naići i na izraz „Lambs breath“ koji upućuje na istu stvar, ali je, ako se držimo prethodnog objašnjenja, nepravilan.Na žalost, najveći deo jamajčanskih landrace se danas teško može naći.Na mnogim mestima u svetu je čista linija landrace-a ugrožena ili potpuno nestala, a ovde su, čini se, najvišeu opasnosti. To je posledica ne samo želje za većom zaradom, nego i neodgovornosti mnogih turista koji su,misleći da čine dobro delo, tokom osamdesetih i devedesetih donosili raznoliko hibridno seme na Jamajku i poklanjali ga tamošnjim growerima.Originalana genetika se danas može naći kod malog broja savesnih growera koji su uspeli da na izolovanim lokacijama sačuvaju čiste linije, a delom i kod nekih poznatijih svetskih breedera. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Marihuana FAQ
Balkanska landrace
Top
Bottom