Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Marihuana FAQ
Balkanska landrace
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Hooker" data-source="post: 193663" data-attributes="member: 26257"><p style="text-align: center"><p style="text-align: center"><strong>Kolumbija</strong></p> </p><p> Sigurno jedan od regiona u svetu sa najočuvanijim landrace. Bez obzira na jako veliku komercijalizovanost tamošnjih zasada, originalna genetika je u najvećoj meri očuvana.U SAD su bile prisutne još od kraja šezdesetih/početka sedamdesetih, ali im je tebala čitava decenija da preuzmu primat od meksičkih, barem u pogledu upotrebe za hibridizaciju.Tek kada se počelo više raditi indoor, sa pojavom jačih i kvalitetnijih svetiljki, krajem sedamdesetih ipočetkom osamdesetih, moglo se sa uspehom gajiti takve dugocvetajuće sative.Izuzetno važnu ulogu su ove sorte odigrale u ranim danima moderne hibridizacije (npr. za Skunk i Haze), a ta uloga ni danas nije ništa manja.Ovde se Cannabis organizovano uzgaja makar od druge polovine 19.veka ako ne ranije.Postoje 2 područja iz kojih su potekle tamošnje najkvalitetnije sorte.Prvi je niska i vlažna priobalna oblast u blizini granice s Panamom a drugi je nešto suvlja planinska oblast severne Kolumbije, prvenstveno planina Sierra Nevada de Santa Marta, odmah iznad istoimenog priobalnog grada.Iz prve oblasti dolaze tipične tropske sative, dok iz druge dolaze sative niže po rastu i sa nešto širim lišćem.Te sative, takođe, imaju i nešto izraženije sedativno dejstvo što nije čudno jer u sebi sadrže možda najviše CBD-a od svih sativa.Poreklo tih planinskih kolumbijskih landrace nije sasvim jasno i po nekim izvorima, one su nekada doživele ukrštanja sa indikama (mnogo pre uvođenja indika genetike u SAD). Drugi izvori, pak tvrde, da su one upotpunosti potekle od indika ali da su se vremenom adaptirale na tropske uslove i počele da odaju spoljni izgled sativa. Ima i sasvim suprotnih mišljenja – da su to klasične sative koje su se prilagodile suvljim planinskim uslovima. One su ujedno zastupljene i na prostorima Anda, u jugozapadnom delu.Kako god, za sve njih je karakterističan dug period sazrevanja – 12-14 sedmica (planinske sedmicu ranije),tipično konični izgled (kao jelke), klasično zelena do tamnije zelena boja lišća i mnoštvo cvetova Seme je dosta sitno, najčešće tamnobraon boje, tek sa ponekom crnom šarom.Treba napomenuti da su se zadnjih godina glavni komercijalni zasadi pomerili znatno južnije, na visoravni južne centralne Kolumbije, upravo zbog veće izolovanosti tih predela.</p><p><strong>Amazonas</strong></p><p>je danas već zaboravljena sorta koja potiče sa krajnjeg jugoistoka Kolumbije.Klasična tropska sativa sa jakim cerebral high i visokim rastom.Teško se može naći jer je potisnuta drugim kulumbijskim sortama.</p><p><strong>Cali</strong></p><p>potiče iz okoline istoimenog grada i spada u planinske kolumbijke.Nije sigurno u kojoj meri je to danas čista sorta jer u toj oblasti ima dosta komercijalnih plantaža sasvakojakom genetikom.</p><p><strong>Cauche</strong></p><p>(nekada u SAD poznata i kao Wacky Weed ,Colombian Black) je visoka tropska sativa koja raste ido 6m visine.Potiče sa zapadnog dela centralnog platoa, ali je pre u vezi sa nizijskim nego sa planinskim sortama.Cvetovi su joj tamnobraon/tamnocrveni i sušenjem dobijaju gotovo crnu boju.</p><p><strong>Corinto</strong></p><p>(ponekad kaoCorinto Monster) je planinska koja raste kao vrlo visoki žbun.</p><p><strong>Llanos</strong></p><p>(ponekad Llanos Green) je sorta sa centralnog platoa (visoravni) i u bliskoj je vezi sa planinskim sortama, ali ima znatno jaču otpornost ka suši.</p><p><strong>Manizales</strong></p><p>je još jedna planinska, važi isto kao i za Cali.</p><p><strong>Punto Rojo</strong></p><p>je, u stvari, čuvena Colombian Red .Spada u ravničarske sorte i po izgledu je tipična razgranata sativa.Izuzetno je cenjena (ponekad je nazivaju i Queen Sativa Plant).Cvetovi joj u zrelom stanju izgledaju kao da krvare a sušeni dobijaju mrkocrvenu boju.Listovi su već kao mladi zeleno-žućkasti.Ima cerebral high ali ne razarajući već više veseo, ponekad dovodeći do histeričnog smeha.To je možda i posledica kombinacije raznolikih kanabinoida i terpenoida koji se ne sreću kod drugih sorti.Njoj je vrlo srodna</p><p><strong>Choco</strong></p><p>(naziv ne zbog toga što ima veze s čokoladom, već zbog naziva pokrajne/departmana iz koga potiče)koja ima nešto tamnije crvene cvetove od prethodne.</p><p><strong>Santa Marta</strong><strong> i Guajira</strong></p><p>su gotovo iste sorte (Guajira je departman u kome se nalazi Santa Marta),s tim da je druga nešto viša rastom.Naziv Colombian Gold se najčešće odnosi upravo na ove 2 sorte.Imaju vrlo psihodelični cerebral high sa znatnim opuštajućim efektom, mada ponekad izazivaju i pravi stone efekat. Listovi gusto poređani sa klasično zelenom bojom.Cvetovi su kao zreli prilično „ledeni“, tj. posuti kristalima (kao kod WW), ali sušenjem dobijaju karakterističnu zlatastu boju. Ponekad se pod nazivom Cololmbian Gold mogu na tržištu naći i druge tamošnje sorte koje sušenjem dobijaju takvu boju.</p><p></p><p style="text-align: center"><p style="text-align: center"><strong>Meksiko</strong></p> </p><p> Najraniji dani hibridizacije (u SAD) bili su obeleženi upotrebom meksičkih sorti.To nije čudno jer je ova država tradicionalno bila glavni snabdevač SAD što je naročito došlo do izražaja tokom šezdesetih i tokom većeg dela sedamdesetih. Kasnije, kako je dolazilo sve više novih landrace u Kaliforniju, njihov uticaj se smanjivao. Možda je to bilo i zbog toga što su meksičke sorte omalovaživane, jer je vremenom kvalitet robe koja je dolazila u SAD slabio.Zadnjih desetak godina tamošnji karteli pokušavaju da uvedu novu genetiku, prvo kolumbijsku i afgani,delom i tajlandsku i južnoindijsku a zadnjih par godina i sve više modernih hibrida. Originalna genetika se još uvek može naći u nekim zabačenijim oblastima.Srećom, zbog ranije velike prisutnosti, kod breedera (pogotovo manje poznatih, nekomercijalnih) se može naći seme mnogih meksičkih landrace. Područje uzgoja je bukvalno na čitavoj teritoriji države ali je zadnjih desetak godina otežano zbog organizovanih udruženih akcija SAD i Meksika na uništavanju zasada.Glavna oblast iz koje potiče najveći broj tamošnjih landrace je pacifičko priobalje sa planinskim zaleđem.Od severa ka jugu, to su savezne države: Sinaloa, Nayarit, Jalisco, Michoacan, Guerrero, Oaxaca, Chiapas.Za sve meksičke sative je karakteristično da su srednjeg rasta (2,5-3,5m, retko više), dosta se granaju,ponekad sa po nekoliko grana koje imaju cvasti znatno masivnije od drugih grana.Listovi sa jako dugim zapercima, neretko širim nego kod drugih sativa, u kružnom rasporedu. Izraziti cerebral high sa nimalo stone efekta, što nije čudno jer je kod meksičkih sorti uglavnom utvrđeno potpuno odsustvo CBD-a. Mada, često se dešava da je high toliko jak da prosto „ukoči“ čoveka.Pojedine imaju znatna psihodelična svojstva koja se graniče sa halucinogenim.Seme je prilično krupno, sive ili svetlije braon boje.Sasvim je moguće da su pojedine sorte još dosta davno oplemenjivane indokineskim sortama, ali nema konkretnih dokaza. Za sve važi da imaju ranije sazrevanje (posebno one sa severa) u odnosu na klasične tropske sative, ali ipak ne toliko rano kao kod južnoafričkih.Vrlo je bitna još jedna osobina a to je da su sorte sa severa solidno otporne na sušu i da dobro uspevaju na alakalnim zemljištima.</p><p><strong>Chiapas</strong></p><p>je klasična tropska sativa, nešto viša rastom od većine tamošnjih i sa najdužim periodom sazrevanja.</p><p><strong>Guerrero</strong></p><p>je nekada važila za najkomercijalniju sortu.Postoje izvesne varijacije u okviru iste a najpoznatija varijanta je G.Gold</p><p>koja je takođe mnogo šire poznatakao Acapulco Gold (s tim da danas postoji izvesna razlika jer je A.Gold imao tokom vremena upliva kolumbijske genetike).Za sve varijante u okviru sorte je karakterističan nešto niži rast (do 2,5m uglavnom).Često imaju jako duge niže grane sa većim i razvijenijim cvastima nego na višim granama.</p><p><strong>Michoacan</strong></p><p>je takođe jedna od komercijanijih sorti. Ide do visine od oko 3m.Lisni zaperci su najuži od svih meksičkih sorti, a cvetovi su gotovo potpuno čisti, bez listića.</p><p><strong>Nayarit</strong></p><p>ima cvetove tipično oker boje.</p><p><strong>Oaxaca High</strong><strong>land</strong></p><p>važi za najpsihoaktivniju meksičku sortu i ujedno najčešće izaziva „blisko-halicinogena“stanja od svih poznatih sorti Cannabisa uopšte. Vrlo jak high koji dolazi u talasima.</p><p><strong>Oaxaca</strong><strong> Lowl</strong><strong>and</strong></p><p>(poznata i pod nazivom Coastal Oaxaca– iz priobalnog područja) je manje psihoaktivna u nekom halucinogenom smislu, a više ima jak energetski high.Za obe sorte je karakteristično da su sigurno najvišeg rasta od svih meksikanki – uglavnom 4m i više,da imaju dosta listića u cvastima i da imaju nešto šire lisne zaperke od drugih.</p><p>Sinaloa</p><p>je poznata po tome što vrlo dobro podnosi sušu i alkalno zemljište.</p><p><strong>Culiacan</strong></p><p>je drugi naziv za ovu sortu (po gradu iz te države) i ponekad se odnosi na komercijalnu, manje kvalitetnu verziju iste.</p><p><strong>Veracruz</strong></p><p>je sativa iz karipskog područja koja traži dosta vode za uspešan uzgoj i ima vrlo razređene,vazdušaste cvetove i daje niske prinose.Ujedno i jedina originalna meksička sorta u kojoj su nađeni tragoviCBD-a.</p><p><strong>Zacatecas</strong></p><p>je još jedna za koju se tvrdi da ima izraženija blisko-halicinogena svojstva.Dobro podnosi sušu i alkalna zemljišta. Potiče oz planinskih predela.Na nižim temperauturama cvetovi dobijaju tipičnu ljubičastu boju (ime).Jako cenjena kod breedera zbog svojih fenotipskih svojstava a i zbog toga što je to verovatno najoučuvanija meksička sorta u izvornom smislu.Naravno, pored ovih glavnih oblasti postoje još neke iz kojih potiču američke landarace, ali iz različitih razloga nisu šire poznate, samim tim ni primenjivane u uzgoju i hibridizaciji.</p><p>Pretpostavlja se da će u budućnosti biti još nekih, „novootkrivenih“, ali će one najverovatnije poticati ili iz nekih zabačenih delova Južne i Srednje Amerike gde još uvek nema druge (najpre kolumbijske) genetike ili iz Brazila koji je od stvaranja WW postao izuzetno zanimljivo područje za nabavljanje landrace-a.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Hooker, post: 193663, member: 26257"] [CENTER][CENTER][B]Kolumbija[/B][B][/B][/CENTER][/CENTER] Sigurno jedan od regiona u svetu sa najočuvanijim landrace. Bez obzira na jako veliku komercijalizovanost tamošnjih zasada, originalna genetika je u najvećoj meri očuvana.U SAD su bile prisutne još od kraja šezdesetih/početka sedamdesetih, ali im je tebala čitava decenija da preuzmu primat od meksičkih, barem u pogledu upotrebe za hibridizaciju.Tek kada se počelo više raditi indoor, sa pojavom jačih i kvalitetnijih svetiljki, krajem sedamdesetih ipočetkom osamdesetih, moglo se sa uspehom gajiti takve dugocvetajuće sative.Izuzetno važnu ulogu su ove sorte odigrale u ranim danima moderne hibridizacije (npr. za Skunk i Haze), a ta uloga ni danas nije ništa manja.Ovde se Cannabis organizovano uzgaja makar od druge polovine 19.veka ako ne ranije.Postoje 2 područja iz kojih su potekle tamošnje najkvalitetnije sorte.Prvi je niska i vlažna priobalna oblast u blizini granice s Panamom a drugi je nešto suvlja planinska oblast severne Kolumbije, prvenstveno planina Sierra Nevada de Santa Marta, odmah iznad istoimenog priobalnog grada.Iz prve oblasti dolaze tipične tropske sative, dok iz druge dolaze sative niže po rastu i sa nešto širim lišćem.Te sative, takođe, imaju i nešto izraženije sedativno dejstvo što nije čudno jer u sebi sadrže možda najviše CBD-a od svih sativa.Poreklo tih planinskih kolumbijskih landrace nije sasvim jasno i po nekim izvorima, one su nekada doživele ukrštanja sa indikama (mnogo pre uvođenja indika genetike u SAD). Drugi izvori, pak tvrde, da su one upotpunosti potekle od indika ali da su se vremenom adaptirale na tropske uslove i počele da odaju spoljni izgled sativa. Ima i sasvim suprotnih mišljenja – da su to klasične sative koje su se prilagodile suvljim planinskim uslovima. One su ujedno zastupljene i na prostorima Anda, u jugozapadnom delu.Kako god, za sve njih je karakterističan dug period sazrevanja – 12-14 sedmica (planinske sedmicu ranije),tipično konični izgled (kao jelke), klasično zelena do tamnije zelena boja lišća i mnoštvo cvetova Seme je dosta sitno, najčešće tamnobraon boje, tek sa ponekom crnom šarom.Treba napomenuti da su se zadnjih godina glavni komercijalni zasadi pomerili znatno južnije, na visoravni južne centralne Kolumbije, upravo zbog veće izolovanosti tih predela. [B]Amazonas[/B][B][/B] je danas već zaboravljena sorta koja potiče sa krajnjeg jugoistoka Kolumbije.Klasična tropska sativa sa jakim cerebral high i visokim rastom.Teško se može naći jer je potisnuta drugim kulumbijskim sortama. [B]Cali[/B][B][/B] potiče iz okoline istoimenog grada i spada u planinske kolumbijke.Nije sigurno u kojoj meri je to danas čista sorta jer u toj oblasti ima dosta komercijalnih plantaža sasvakojakom genetikom. [B]Cauche[/B] (nekada u SAD poznata i kao Wacky Weed ,Colombian Black) je visoka tropska sativa koja raste ido 6m visine.Potiče sa zapadnog dela centralnog platoa, ali je pre u vezi sa nizijskim nego sa planinskim sortama.Cvetovi su joj tamnobraon/tamnocrveni i sušenjem dobijaju gotovo crnu boju. [B]Corinto[/B] (ponekad kaoCorinto Monster) je planinska koja raste kao vrlo visoki žbun. [B]Llanos[/B] (ponekad Llanos Green) je sorta sa centralnog platoa (visoravni) i u bliskoj je vezi sa planinskim sortama, ali ima znatno jaču otpornost ka suši. [B]Manizales[/B] je još jedna planinska, važi isto kao i za Cali. [B]Punto Rojo[/B][B][/B] je, u stvari, čuvena Colombian Red .Spada u ravničarske sorte i po izgledu je tipična razgranata sativa.Izuzetno je cenjena (ponekad je nazivaju i Queen Sativa Plant).Cvetovi joj u zrelom stanju izgledaju kao da krvare a sušeni dobijaju mrkocrvenu boju.Listovi su već kao mladi zeleno-žućkasti.Ima cerebral high ali ne razarajući već više veseo, ponekad dovodeći do histeričnog smeha.To je možda i posledica kombinacije raznolikih kanabinoida i terpenoida koji se ne sreću kod drugih sorti.Njoj je vrlo srodna [B]Choco[/B][B][/B] (naziv ne zbog toga što ima veze s čokoladom, već zbog naziva pokrajne/departmana iz koga potiče)koja ima nešto tamnije crvene cvetove od prethodne. [B]Santa Marta[/B][B] i Guajira[/B] su gotovo iste sorte (Guajira je departman u kome se nalazi Santa Marta),s tim da je druga nešto viša rastom.Naziv Colombian Gold se najčešće odnosi upravo na ove 2 sorte.Imaju vrlo psihodelični cerebral high sa znatnim opuštajućim efektom, mada ponekad izazivaju i pravi stone efekat. Listovi gusto poređani sa klasično zelenom bojom.Cvetovi su kao zreli prilično „ledeni“, tj. posuti kristalima (kao kod WW), ali sušenjem dobijaju karakterističnu zlatastu boju. Ponekad se pod nazivom Cololmbian Gold mogu na tržištu naći i druge tamošnje sorte koje sušenjem dobijaju takvu boju. [CENTER][CENTER][B]Meksiko[/B][B][/B][/CENTER][/CENTER] Najraniji dani hibridizacije (u SAD) bili su obeleženi upotrebom meksičkih sorti.To nije čudno jer je ova država tradicionalno bila glavni snabdevač SAD što je naročito došlo do izražaja tokom šezdesetih i tokom većeg dela sedamdesetih. Kasnije, kako je dolazilo sve više novih landrace u Kaliforniju, njihov uticaj se smanjivao. Možda je to bilo i zbog toga što su meksičke sorte omalovaživane, jer je vremenom kvalitet robe koja je dolazila u SAD slabio.Zadnjih desetak godina tamošnji karteli pokušavaju da uvedu novu genetiku, prvo kolumbijsku i afgani,delom i tajlandsku i južnoindijsku a zadnjih par godina i sve više modernih hibrida. Originalna genetika se još uvek može naći u nekim zabačenijim oblastima.Srećom, zbog ranije velike prisutnosti, kod breedera (pogotovo manje poznatih, nekomercijalnih) se može naći seme mnogih meksičkih landrace. Područje uzgoja je bukvalno na čitavoj teritoriji države ali je zadnjih desetak godina otežano zbog organizovanih udruženih akcija SAD i Meksika na uništavanju zasada.Glavna oblast iz koje potiče najveći broj tamošnjih landrace je pacifičko priobalje sa planinskim zaleđem.Od severa ka jugu, to su savezne države: Sinaloa, Nayarit, Jalisco, Michoacan, Guerrero, Oaxaca, Chiapas.Za sve meksičke sative je karakteristično da su srednjeg rasta (2,5-3,5m, retko više), dosta se granaju,ponekad sa po nekoliko grana koje imaju cvasti znatno masivnije od drugih grana.Listovi sa jako dugim zapercima, neretko širim nego kod drugih sativa, u kružnom rasporedu. Izraziti cerebral high sa nimalo stone efekta, što nije čudno jer je kod meksičkih sorti uglavnom utvrđeno potpuno odsustvo CBD-a. Mada, često se dešava da je high toliko jak da prosto „ukoči“ čoveka.Pojedine imaju znatna psihodelična svojstva koja se graniče sa halucinogenim.Seme je prilično krupno, sive ili svetlije braon boje.Sasvim je moguće da su pojedine sorte još dosta davno oplemenjivane indokineskim sortama, ali nema konkretnih dokaza. Za sve važi da imaju ranije sazrevanje (posebno one sa severa) u odnosu na klasične tropske sative, ali ipak ne toliko rano kao kod južnoafričkih.Vrlo je bitna još jedna osobina a to je da su sorte sa severa solidno otporne na sušu i da dobro uspevaju na alakalnim zemljištima. [B]Chiapas[/B][B][/B] je klasična tropska sativa, nešto viša rastom od većine tamošnjih i sa najdužim periodom sazrevanja. [B]Guerrero[/B][B][/B] je nekada važila za najkomercijalniju sortu.Postoje izvesne varijacije u okviru iste a najpoznatija varijanta je G.Gold koja je takođe mnogo šire poznatakao Acapulco Gold (s tim da danas postoji izvesna razlika jer je A.Gold imao tokom vremena upliva kolumbijske genetike).Za sve varijante u okviru sorte je karakterističan nešto niži rast (do 2,5m uglavnom).Često imaju jako duge niže grane sa većim i razvijenijim cvastima nego na višim granama. [B]Michoacan[/B][B][/B] je takođe jedna od komercijanijih sorti. Ide do visine od oko 3m.Lisni zaperci su najuži od svih meksičkih sorti, a cvetovi su gotovo potpuno čisti, bez listića. [B]Nayarit[/B] ima cvetove tipično oker boje. [B]Oaxaca High[/B][B]land[/B] važi za najpsihoaktivniju meksičku sortu i ujedno najčešće izaziva „blisko-halicinogena“stanja od svih poznatih sorti Cannabisa uopšte. Vrlo jak high koji dolazi u talasima. [B]Oaxaca[/B][B] Lowl[/B][B]and[/B] (poznata i pod nazivom Coastal Oaxaca– iz priobalnog područja) je manje psihoaktivna u nekom halucinogenom smislu, a više ima jak energetski high.Za obe sorte je karakteristično da su sigurno najvišeg rasta od svih meksikanki – uglavnom 4m i više,da imaju dosta listića u cvastima i da imaju nešto šire lisne zaperke od drugih. Sinaloa je poznata po tome što vrlo dobro podnosi sušu i alkalno zemljište. [B]Culiacan[/B] je drugi naziv za ovu sortu (po gradu iz te države) i ponekad se odnosi na komercijalnu, manje kvalitetnu verziju iste. [B]Veracruz[/B] je sativa iz karipskog područja koja traži dosta vode za uspešan uzgoj i ima vrlo razređene,vazdušaste cvetove i daje niske prinose.Ujedno i jedina originalna meksička sorta u kojoj su nađeni tragoviCBD-a. [B]Zacatecas[/B] je još jedna za koju se tvrdi da ima izraženija blisko-halicinogena svojstva.Dobro podnosi sušu i alkalna zemljišta. Potiče oz planinskih predela.Na nižim temperauturama cvetovi dobijaju tipičnu ljubičastu boju (ime).Jako cenjena kod breedera zbog svojih fenotipskih svojstava a i zbog toga što je to verovatno najoučuvanija meksička sorta u izvornom smislu.Naravno, pored ovih glavnih oblasti postoje još neke iz kojih potiču američke landarace, ali iz različitih razloga nisu šire poznate, samim tim ni primenjivane u uzgoju i hibridizaciji. Pretpostavlja se da će u budućnosti biti još nekih, „novootkrivenih“, ali će one najverovatnije poticati ili iz nekih zabačenih delova Južne i Srednje Amerike gde još uvek nema druge (najpre kolumbijske) genetike ili iz Brazila koji je od stvaranja WW postao izuzetno zanimljivo područje za nabavljanje landrace-a. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Marihuana FAQ
Balkanska landrace
Top
Bottom