Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Marihuana FAQ
Balkanska landrace
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Hooker" data-source="post: 193668" data-attributes="member: 26257"><p><strong>Bekaa</strong></p><p>(takođe se može naći i u transkripciji kao B’kaa ili Beqaa) potiče iz istoimene doline(na oko 1000m nadmorske visine) u centralnom severnom Libanu.U pitanju je indika visine 1,5-1,8m. i u Liban je introdukovana sredinom tridesetih godina 20. veka.Praporeklo joj je severna Indija, verovatno Kašmir ili Pendžab.Najverovatnije je tokom vremena pretrpela izvesna ukrštanja sa lokalnom sativom na šta ukazuje njen relativno visok rast (za jednu indiku) i znatno uži lisni zaperci u odnosu na ostale indike kao i solidna otpornost ka vlagi i plesni.Poznata je i pod nazivom Baalbek ( Baalbeck ,Baalbak) prema istoimenom gradu u dolini Bekaa.Indike koje se gaje u zapadnim delovima Sirije i Jordana, kao i u Izraelu su direktno povezane sa ovom landrace.</p><p><strong>Gaziantep</strong></p><p>je indika iz okoline istoimenog turskog grada i gaji se od početka 20. ili kraja 19. veka.Neutvrđenog je praporekla.Visina rasta kao i kod prethodne, s tim što ima izraženije tamnozelene listove sa klasično indika širokim zapercima.Raširena je po svim, posebno planinskim, delovima Turske, kao i po istočnim delovima Grčke i Bugarske.</p><p><strong>Iranian sativa</strong></p><p>je izraz koji se odnosi na sve sative iz južnih delova Irana.Lokalana je sorta u pravom smislu te reči jer se gaji na tim prostorima od pamtiveka.Raste do visine od oko 2-2,5m i pravi vrlo jako stablo koje se dobro grana tako da formira kompaktan,ali ipak visok žbun.Ponegde se može naći i pod nazivom Abadan prema istoimenom gradu na severu Persijskog zaliva.Sative koje potiču iz južnih i centralnih delova Iraka (u slivovima reka Eufrat i Tigar) su verovatno jako slične, ako ne i iste sa ovom sortom.</p><p><strong>Lebanese sativa</strong></p><p>je pra-sorta koja je možda ista još od biblijskih vremena.Nekada je bila rasprostranjena na čitavoj teritoriji Bliskog Istoka, ali je danas sužena na padine planina obalskog pojasa Libana.Raste do oko 3m, relativno rano sazreva (od polovine ka kraju septembra) i ima cvetove zlatnožute boje.Nekada je korišćena i za spravljanje hasha, ali je danas praktično ne koriste u te svrhe.Ponegde se može naći pod nazivom Tyre ili Sidon, prema istoimenim oblaskim gradovima u čijoj se okolini njena kultivacija održala, ali to se isto može reći i za grad Tripoli koji se nalazi na severnom delu obale.</p><p><strong>Sinai sativa</strong></p><p>je sorta koja potiče sa juga Sinajskog poluostrva.Postoje indicije da je nekada ukrštena sa indikom (zbog širih lisnih zaperaka i tendencije da stvara jedan glavni hed, iako stiže tek tokom novembra), ali se ipak njeno dejstvo opisuje kao izrazito cerebralno.Poznata je i pod nazivom Bango, mada se taj izraz u Egiptu danas upotebljava za svetravevisokog kvaliteta.</p><p><strong>Smyrna</strong></p><p>je turska sativa, nazvana po istoimenom priobalnom gradu(u stvari, to je stari, grčki naziv, danas se taj grad zove Izmir).Raste do visine od oko 2-2,5m, sa mnoštvom bočnih grana i hedova i najviše je poznata po upotrebi za spravljanje vlakana.Ipak, ima značajno cerebralno dejstvo, naročito ako je gajena u predelima sa suvim letima.U prošlosti je širena po nekim delovima sveta, kao što su SAD (Smyrna hemp), Čile i južna Evropa,isključivo kao izvor vlakna.Predstavlja polaznu osnovu za stvaranje mnogih modernih hibrida industrijske konoplje.</p><p></p><p style="text-align: center"><p style="text-align: center"><strong>BALKAN</strong></p> </p><p>Ono što je bitno za naše područje u vezi s ovom sortom je to, da sve balkanske landrace sative vuku direktno poreklo od turske <strong>Smyrne</strong>(osim, možda, sativa u kopnenom delu Slovenije i severnoj Hrvatskoj koje, opet možda, vuku poreklo iz Rusije, preko Nemačke).Sve do sredine osamdesetih godina 20. veka na našem tržištu se mogao naći hash spravljan od ove sorte mada je, neretko, spravljan u mešavini sa indika biljkama (<strong>Gaziantep</strong>).Vrlo bitno za ovu sativu je i njeno jako rano sazrevanje – od sredine do kraja avgusta.Takve biljke su se znale naći u brdskim predelima istočne Srbije</p><p>, potpuno zrele i sa kompletno zrelim semenom već u prvoj polovini avgusta.Prilično je slabo poznata čak i kod svetski priznatih breedera, kako komercijalnih, tako i kod underground nekomercijalnih (čast izuzecima, svakako).S te strane svi (aktivni i potencijalni) breederi kod nas treba da uzmu u obzir <strong>balkansku landrace sativu</strong> (O.K., kažimo <strong>Smyrna</strong>) .</p><p></p><p>Možda sam trebao ovaj tekst zalepiti kao blog ili drugačije a ne ovako iz delova,ali gotovo sad,šta je tu je.Ne može sve stati odjednom...</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Hooker, post: 193668, member: 26257"] [B]Bekaa[/B][B][/B] (takođe se može naći i u transkripciji kao B’kaa ili Beqaa) potiče iz istoimene doline(na oko 1000m nadmorske visine) u centralnom severnom Libanu.U pitanju je indika visine 1,5-1,8m. i u Liban je introdukovana sredinom tridesetih godina 20. veka.Praporeklo joj je severna Indija, verovatno Kašmir ili Pendžab.Najverovatnije je tokom vremena pretrpela izvesna ukrštanja sa lokalnom sativom na šta ukazuje njen relativno visok rast (za jednu indiku) i znatno uži lisni zaperci u odnosu na ostale indike kao i solidna otpornost ka vlagi i plesni.Poznata je i pod nazivom Baalbek ( Baalbeck ,Baalbak) prema istoimenom gradu u dolini Bekaa.Indike koje se gaje u zapadnim delovima Sirije i Jordana, kao i u Izraelu su direktno povezane sa ovom landrace. [B]Gaziantep[/B][B][/B] je indika iz okoline istoimenog turskog grada i gaji se od početka 20. ili kraja 19. veka.Neutvrđenog je praporekla.Visina rasta kao i kod prethodne, s tim što ima izraženije tamnozelene listove sa klasično indika širokim zapercima.Raširena je po svim, posebno planinskim, delovima Turske, kao i po istočnim delovima Grčke i Bugarske. [B]Iranian sativa[/B][B][/B] je izraz koji se odnosi na sve sative iz južnih delova Irana.Lokalana je sorta u pravom smislu te reči jer se gaji na tim prostorima od pamtiveka.Raste do visine od oko 2-2,5m i pravi vrlo jako stablo koje se dobro grana tako da formira kompaktan,ali ipak visok žbun.Ponegde se može naći i pod nazivom Abadan prema istoimenom gradu na severu Persijskog zaliva.Sative koje potiču iz južnih i centralnih delova Iraka (u slivovima reka Eufrat i Tigar) su verovatno jako slične, ako ne i iste sa ovom sortom. [B]Lebanese sativa[/B][B][/B] je pra-sorta koja je možda ista još od biblijskih vremena.Nekada je bila rasprostranjena na čitavoj teritoriji Bliskog Istoka, ali je danas sužena na padine planina obalskog pojasa Libana.Raste do oko 3m, relativno rano sazreva (od polovine ka kraju septembra) i ima cvetove zlatnožute boje.Nekada je korišćena i za spravljanje hasha, ali je danas praktično ne koriste u te svrhe.Ponegde se može naći pod nazivom Tyre ili Sidon, prema istoimenim oblaskim gradovima u čijoj se okolini njena kultivacija održala, ali to se isto može reći i za grad Tripoli koji se nalazi na severnom delu obale. [B]Sinai sativa[/B][B][/B] je sorta koja potiče sa juga Sinajskog poluostrva.Postoje indicije da je nekada ukrštena sa indikom (zbog širih lisnih zaperaka i tendencije da stvara jedan glavni hed, iako stiže tek tokom novembra), ali se ipak njeno dejstvo opisuje kao izrazito cerebralno.Poznata je i pod nazivom Bango, mada se taj izraz u Egiptu danas upotebljava za svetravevisokog kvaliteta. [B]Smyrna[/B][B][/B] je turska sativa, nazvana po istoimenom priobalnom gradu(u stvari, to je stari, grčki naziv, danas se taj grad zove Izmir).Raste do visine od oko 2-2,5m, sa mnoštvom bočnih grana i hedova i najviše je poznata po upotrebi za spravljanje vlakana.Ipak, ima značajno cerebralno dejstvo, naročito ako je gajena u predelima sa suvim letima.U prošlosti je širena po nekim delovima sveta, kao što su SAD (Smyrna hemp), Čile i južna Evropa,isključivo kao izvor vlakna.Predstavlja polaznu osnovu za stvaranje mnogih modernih hibrida industrijske konoplje. [CENTER][CENTER][B]BALKAN[/B][/CENTER][/CENTER] Ono što je bitno za naše područje u vezi s ovom sortom je to, da sve balkanske landrace sative vuku direktno poreklo od turske [B]Smyrne[/B](osim, možda, sativa u kopnenom delu Slovenije i severnoj Hrvatskoj koje, opet možda, vuku poreklo iz Rusije, preko Nemačke).Sve do sredine osamdesetih godina 20. veka na našem tržištu se mogao naći hash spravljan od ove sorte mada je, neretko, spravljan u mešavini sa indika biljkama ([B]Gaziantep[/B]).Vrlo bitno za ovu sativu je i njeno jako rano sazrevanje – od sredine do kraja avgusta.Takve biljke su se znale naći u brdskim predelima istočne Srbije , potpuno zrele i sa kompletno zrelim semenom već u prvoj polovini avgusta.Prilično je slabo poznata čak i kod svetski priznatih breedera, kako komercijalnih, tako i kod underground nekomercijalnih (čast izuzecima, svakako).S te strane svi (aktivni i potencijalni) breederi kod nas treba da uzmu u obzir [B]balkansku landrace sativu[/B] (O.K., kažimo [B]Smyrna[/B]) . Možda sam trebao ovaj tekst zalepiti kao blog ili drugačije a ne ovako iz delova,ali gotovo sad,šta je tu je.Ne može sve stati odjednom... [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Marihuana FAQ
Balkanska landrace
Top
Bottom