Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Mikro i makro elementi vaŽni pri uzgoju
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="olidoboli" data-source="post: 217991" data-attributes="member: 31160"><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Za zdrav rast bilja potrebno je upoznati se s ulogom kemijskih elemenata koje biljke iskorištavaju. Ovdje možete pročitati malen vodič kroz kemijske elemente koje biljke neprekidno crpe kroz korijen i kroz svoje lišće. Za svaki je element opisano u kojem je obliku on iskoristiv biljkama i u kojoj se mjeri i za što koristi. </span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>Nutrijenti </strong>(kemijski elementi koje biljke koriste za stvaranje hrane) općenito se mogu podijeliti na dvije velike grupe; makronutrijente i mikronutrijente. Za svaki se pojedini element navodi njegov hrvatski naziv, a u zagradi kemijski simbol, latinski naziv i engleski naziv (engleski je dodan zbog literature ili internetskih informacija koje su većinom na engleskom).</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>MAKRONUTRIJENTI </strong>(makroelementi)</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">- elementi koji su potrebni živim bićima (biljkama, životinjama, čovjeku) u većim količinama; uglavnom se koriste za izgradnju biljke, kao strukturalna komponenta stanice, proteina i masti</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>KALCIJ</strong> (Ca, lat. calcium, eng. calcium)</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Kalcij je vitalni element koji biljke koriste za izgradnju stanične membrane te za permabilnost (propusnost) stanice. Može aktivirati i pojedine enzime. Ako koristimo kišnicu za izmjenu vode ili kod filtriranja obrnutom osmozom može doći do manjka kalcija. Zato valja dobro razmisliti o savjetima vezanim uz filtraciju i izmjenu vode. Voda iz pipe (pipovača) vrlo često sadrži dovoljne količine kalcija za većinu bilja tako da je dodatno unošenje tog elementa u vodu nepotrebno (dodavanjem kalcija povećava se karbonatna tvrdoća vode). Biljke tvrdih voda vjerojatno će zahtijevati i dodatno unošenje kalcija, ali to ovisi o tvrdoći pipovače. Mnoge šljunčane i pijeskovite podloge (osim onih kvarcnih) te stijene vapnenačkog porijekla sadržavaju nešto kalcija. Istodobno s unošenjem kalcija u vodu i povećavanjem tvrdoće treba biti oprezan jer se s povećanjem tvrdoće smanjuje mogućnost zakiseljavanja vode putem unošenja CO2.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p style="text-align: center"><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><em></em></span></span></p> <p style="text-align: center"><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><em>(voda iz pipe je dragocjen izvor elemenata za bilje; Ca, Mg,Cl,...)</em></span></span></p><p></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>UGLJIK </strong>(C, lat. carboneum, eng. carbon)</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Ugljik čini između 40 i 50 % biljkine «suhe» strukture. Primarno se koristi kao gradivni element i to ne samo u bilju, već u svim živim bićima. Ugljik je element koji se najviše troši. Biljke ga dobivaju iz ugljikovog dioksida (CO2). U procesu fotosinteze iz CO2 se dobija kisik (O2) koji se (iako treba i biljkama) izlučuje kao «otpadni produkt» tog procesa. Ugljik se ugrađuje u strukturu biljke u obliku glukoze. Biljke trebaju puno više ugljika nego kisika.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Vodena je površina mjesto gdje se događa izmjena plinova; koncentracija plinova u vodi i u atmosferi na površini se pokušava izjednačiti. Kako je CO2 plin, a biljke ga trebaju u puno višoj koncentraciji nego što to dozvoljavaju njegove normalne atmosferske razine, u akvarij je potrebno dodavati ugljikov dioksid</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">U prirodi se ugljikov dioksid stvara disanjem i raspadom organskog otpada pomoću bakterija.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Biljke ugljik uzimaju i kroz korijen i kroz lišće i to recikliranjem udahnutog CO2 ili raspadom bikarbonata u vodi. Najiskoristiviji je onaj otopljen u vodi koji se prima kroz lišće, iako je najveća koncentracija ovog spoja u podlozi (zbog organskog raspadanja). Valja posebno napomenuti da je za sve biljne akvarije i bez obzira na jačinu svjetlosti poželjno dodatno unošenje CO2 koji pomaže rastu bilja i borbi protiv nepoželjnih algi (pogotovo je efikasan protiv "crne čupave alge" BBa).</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>MAGNEZIJ</strong> (Mg, lat. magnesium, eng. magnesium)</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Ovaj je element od velike važnosti za bilje i ima mnoge funkcije. Jedan je od osnovnih sastojaka klorofila (osnovnog biljnog pigmenta) i enzimski aktivator (proizvodnja masti, ulja i škroba). Magnezij je sastavni dio tvrde vode i to u razmjernom odnosu s kalcijem. Kalcij i magnezij daju vodi njenu tvrdoću.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Dodatno se Mg može unositi putem tekućeg gnojiva namijenjenog za akvarije s mekanom vodom. Mnoga tekuća gnojiva sadrže MgSO4 (magnezijev sulfat ili gorka sol ili epsomit) koji namiruje potrebe i za magnezijem i za sumporom. Previsoka razina Mg u vodi uzrokuje smanjenu potrošnju drugih nutrijenata (pogotovo kalija).</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Idealna razina: 5 – 25 mg/l</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>DUŠIK </strong>(N, lat. nitrogenium, eng. nitrogen)</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Dušik je biljkama potreban za brzi rast i zdravlje. Najviše se koristi u proizvodnji proteina i nukleinskih kiselina i sačinjava 1 do 2 % biljkine «suhe» strukture. Bilje ga ne iskorištava u čistom plinovitom obliku (N2), nego kao amonijak (NH3), amonij (NH4+), nitrit (NO4-) i nitrat (NO3-). Većina biljaka koristi dušik u obliku amonija i nitrata. Amonij je potreban za sintezu proteina i za biljku je zgodniji izvor dušika jer se nitrati u biljci moraju pretvarati u amonij i pri tom se troši dragocjena energija.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Amonij proizvode ribe i raspadnuta organska tvar u podlozi. Nitrificirajuće bakterije u biološkom filteru i podlozi tada amonij pretvaraju prvo u nitrite, zatim u nitrate. Istovremeno i biljke uzimaju amonij iz vode i na neki se način «natječu» s nitrificirajućim bakterijama za amonij. Bez obzira na to, ni u kom slučaju nije uputno pokušavati smanjivati razinu biološke filtracije kako bi se biljke prije bakterija dočepale amonija. U mekanoj, blago kiseloj vodi amonij nije opasan, ali čim se pH digne iznad 7 (tvrda voda) amonij se pretvara u amonijak koji je toksičan za bilje pa tu biološka filtracija igra vrlo važnu ulogu.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">U tvrdoj vodi bilje puno više troši nitrate od amonija. Riblje fekalije u najvećem dijelu zadovoljavaju potrebe bilja za nitratima, no oni se mogu dodavati putem tekućeg gnojiva s nitratima. Svejedno, potrebno je pripaziti na razinu nitrata u vodi jer previsoka razina može štetiti i ribama i bilju. Nitrati se mogu dodavati u obliku tekućeg gnojiva s makroelementima ili putem spoja KNO3 - to preporučamo samo iskusnijim biljnim akvaristima.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">maksimalna razina nitrata: do 30 ppm-a</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>KISIK</strong> (O, lat. oxygenum, eng. oxygen)</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Kisik bilje iskorištava preko tri kemijska spoja – O2 (kisik), H2O (voda), CO2 (ugljikov dioksid). Kisik je jedan od osnovnih gradivnih elemenata biljne stanice i korišten je u fotosintezi (i kao ključni element za kemijske reakcije i kao otpadni produkt). Biljke ga većinom crpe kroz korijen i tijekom disanja. U svojoj strukturi imaju mnoge kanale kojima se kisik provodi kroz cijelu biljku, ali i do korijena gdje se otpušta u podlogu i kombinira s ugljikom i organskim elementima stvarajući CO2 koji se otpušta u vodu i koristi pri fotosintezi. Otpuštanje kisika oko korijena sprečava stvaranje anaerobnih uvjeta u podlozi koji štete korijenovom sustavu.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Ipak, biljke ne vole vodu zasićenu kisikom i koriste samo malen udio rastopljenog kisika u vodi. U uvjetima visoke koncentracije kisika u vodi većina nutrijenata (pogotovo željezo) spaja se s kisikom i postaje prevelika da bi ih biljke iskoristile. Visoke razine kisika u vodi sprečavaju iskoristivost ostalih vitalnih nutrijenata u dovoljnim količinama. </span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p style="text-align: center"><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>FOSFOR </strong></p></span></span></p><p style="text-align: center"><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">(P, lat. phosphorus, eng. phosphorus)</p></span></span></p><p style="text-align: center"><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></p><p>Ovaj je makroelement potreban za transfer energije (ATP, NADP) i važan je sastojak genskih struktura, enzima i membranskih fosfolipida. Od velike je koristi pri stvaranju zdravog korijenja i formiranja cvijeta. Fosfor se crpi preko korijena u obliku fosfata (PO4-) koji je puno prisutniji u supstratu nego u akvarijskoj vodi. Fosfat će reagirati s metalnim oksidima (željezovim-oksidom) u vodi, stvarajući neiskoristive spojeve tipa željezo fosfat, zbog veće pokretnosti vode. U podlozi gdje nema toliko miješanja spojeva fosfati se ne spajaju toliko sa metalnim oksidima, a CO2 u podlozi ponekad raskida veze fosfata i metalnih oksida dopuštajući biljkama da iskoriste fosfate. Optimalna razina fosfata: do 5 ppm-a</span></span><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>KALIJ</strong> (K, lat. kalium, eng. potassium)</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Kalij je vrlo važan makronutrijent – ključna je sastavnica biološkog sustava biljaka, korišten u sintezi proteina, otvaranju i zatvaranju stomate (pora), zaslužan za razvoj sjemenja, izgradnju korijena, otpornost prema bolestima i fotosintezu, enzimski je aktivator i regulator naboja. Nedostatak kalija uzrokuje opću slabost biljke, usporen rast i oslabljenu fotosintezu.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Kalij se iskorištava kao pozitivno nabijeni ion (K+) češće iz vode, rijeđe iz podloge (iako je koncentracija kalija puno viša u podlozi). Zahvaljujući zadržavanju kalija u podlozi olakšano je crpljenje amonija pomoću korijena. Pipovača sadrži premale količine kalija za bilje i potrebno ga je dodavati umjetnim putem (tekuća gnojiva, tabletice za korijenje ili hranjiva podloga).</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>SUMPOR</strong> (S, lat. sulphur, eng. sulphur)</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">Sumpor se koristi za proizvodnju aminokiselina, proteina i klorofila, a u dovoljnim je količinama dostupan u pipovači ili u hranjivoj podlozi. Sumpor bilje iskorištava u obliku sulfata (SO4 2-). Kišnica također sadrži relativno visoke koncentracije sulfata. Ako se kišnica upotrebljava za izmjenu vode u akvariju treba pripaziti jer u prvih nekoliko minuta kiše koncentracija sumpora je visoka – bolje je zato pričekati 5-10 minuta i onda početi skupljati kišnicu. U čistom obliku sumpor je izrazito otrovan i ne smije se dodavati u velikim količinama.</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"><strong>MIKRONUTRIJENTI</strong> (mikroelementi, elementi u tragovima)</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'">- elementi koji su potrebni živim bićima (biljkama, životinjama, čovjeku) u vrlo malim količinama; uglavnom se koriste za funkcioniranje stanice i aktivaciju enzima; važni za zdravlje biljaka</span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p><p><span style="color: #000000"><span style="font-family: 'Helvetica'"></span></span></p></blockquote><p></p>
[QUOTE="olidoboli, post: 217991, member: 31160"] [COLOR=#000000][FONT=Helvetica]Za zdrav rast bilja potrebno je upoznati se s ulogom kemijskih elemenata koje biljke iskorištavaju. Ovdje možete pročitati malen vodič kroz kemijske elemente koje biljke neprekidno crpe kroz korijen i kroz svoje lišće. Za svaki je element opisano u kojem je obliku on iskoristiv biljkama i u kojoj se mjeri i za što koristi. [/FONT][/COLOR] [COLOR=#000000][FONT=Helvetica] [B]Nutrijenti [/B](kemijski elementi koje biljke koriste za stvaranje hrane) općenito se mogu podijeliti na dvije velike grupe; makronutrijente i mikronutrijente. Za svaki se pojedini element navodi njegov hrvatski naziv, a u zagradi kemijski simbol, latinski naziv i engleski naziv (engleski je dodan zbog literature ili internetskih informacija koje su većinom na engleskom). [B]MAKRONUTRIJENTI [/B](makroelementi) - elementi koji su potrebni živim bićima (biljkama, životinjama, čovjeku) u većim količinama; uglavnom se koriste za izgradnju biljke, kao strukturalna komponenta stanice, proteina i masti [B]KALCIJ[/B] (Ca, lat. calcium, eng. calcium) Kalcij je vitalni element koji biljke koriste za izgradnju stanične membrane te za permabilnost (propusnost) stanice. Može aktivirati i pojedine enzime. Ako koristimo kišnicu za izmjenu vode ili kod filtriranja obrnutom osmozom može doći do manjka kalcija. Zato valja dobro razmisliti o savjetima vezanim uz filtraciju i izmjenu vode. Voda iz pipe (pipovača) vrlo često sadrži dovoljne količine kalcija za većinu bilja tako da je dodatno unošenje tog elementa u vodu nepotrebno (dodavanjem kalcija povećava se karbonatna tvrdoća vode). Biljke tvrdih voda vjerojatno će zahtijevati i dodatno unošenje kalcija, ali to ovisi o tvrdoći pipovače. Mnoge šljunčane i pijeskovite podloge (osim onih kvarcnih) te stijene vapnenačkog porijekla sadržavaju nešto kalcija. Istodobno s unošenjem kalcija u vodu i povećavanjem tvrdoće treba biti oprezan jer se s povećanjem tvrdoće smanjuje mogućnost zakiseljavanja vode putem unošenja CO2. [/FONT][/COLOR] [CENTER][COLOR=#000000][FONT=Helvetica][I] (voda iz pipe je dragocjen izvor elemenata za bilje; Ca, Mg,Cl,...)[/I][/FONT][/COLOR][/CENTER] [COLOR=#000000][FONT=Helvetica] [B]UGLJIK [/B](C, lat. carboneum, eng. carbon) Ugljik čini između 40 i 50 % biljkine «suhe» strukture. Primarno se koristi kao gradivni element i to ne samo u bilju, već u svim živim bićima. Ugljik je element koji se najviše troši. Biljke ga dobivaju iz ugljikovog dioksida (CO2). U procesu fotosinteze iz CO2 se dobija kisik (O2) koji se (iako treba i biljkama) izlučuje kao «otpadni produkt» tog procesa. Ugljik se ugrađuje u strukturu biljke u obliku glukoze. Biljke trebaju puno više ugljika nego kisika. Vodena je površina mjesto gdje se događa izmjena plinova; koncentracija plinova u vodi i u atmosferi na površini se pokušava izjednačiti. Kako je CO2 plin, a biljke ga trebaju u puno višoj koncentraciji nego što to dozvoljavaju njegove normalne atmosferske razine, u akvarij je potrebno dodavati ugljikov dioksid U prirodi se ugljikov dioksid stvara disanjem i raspadom organskog otpada pomoću bakterija. Biljke ugljik uzimaju i kroz korijen i kroz lišće i to recikliranjem udahnutog CO2 ili raspadom bikarbonata u vodi. Najiskoristiviji je onaj otopljen u vodi koji se prima kroz lišće, iako je najveća koncentracija ovog spoja u podlozi (zbog organskog raspadanja). Valja posebno napomenuti da je za sve biljne akvarije i bez obzira na jačinu svjetlosti poželjno dodatno unošenje CO2 koji pomaže rastu bilja i borbi protiv nepoželjnih algi (pogotovo je efikasan protiv "crne čupave alge" BBa). [/FONT][/COLOR] [COLOR=#000000][FONT=Helvetica][B]MAGNEZIJ[/B] (Mg, lat. magnesium, eng. magnesium) Ovaj je element od velike važnosti za bilje i ima mnoge funkcije. Jedan je od osnovnih sastojaka klorofila (osnovnog biljnog pigmenta) i enzimski aktivator (proizvodnja masti, ulja i škroba). Magnezij je sastavni dio tvrde vode i to u razmjernom odnosu s kalcijem. Kalcij i magnezij daju vodi njenu tvrdoću. Dodatno se Mg može unositi putem tekućeg gnojiva namijenjenog za akvarije s mekanom vodom. Mnoga tekuća gnojiva sadrže MgSO4 (magnezijev sulfat ili gorka sol ili epsomit) koji namiruje potrebe i za magnezijem i za sumporom. Previsoka razina Mg u vodi uzrokuje smanjenu potrošnju drugih nutrijenata (pogotovo kalija). Idealna razina: 5 – 25 mg/l [B]DUŠIK [/B](N, lat. nitrogenium, eng. nitrogen) Dušik je biljkama potreban za brzi rast i zdravlje. Najviše se koristi u proizvodnji proteina i nukleinskih kiselina i sačinjava 1 do 2 % biljkine «suhe» strukture. Bilje ga ne iskorištava u čistom plinovitom obliku (N2), nego kao amonijak (NH3), amonij (NH4+), nitrit (NO4-) i nitrat (NO3-). Većina biljaka koristi dušik u obliku amonija i nitrata. Amonij je potreban za sintezu proteina i za biljku je zgodniji izvor dušika jer se nitrati u biljci moraju pretvarati u amonij i pri tom se troši dragocjena energija. Amonij proizvode ribe i raspadnuta organska tvar u podlozi. Nitrificirajuće bakterije u biološkom filteru i podlozi tada amonij pretvaraju prvo u nitrite, zatim u nitrate. Istovremeno i biljke uzimaju amonij iz vode i na neki se način «natječu» s nitrificirajućim bakterijama za amonij. Bez obzira na to, ni u kom slučaju nije uputno pokušavati smanjivati razinu biološke filtracije kako bi se biljke prije bakterija dočepale amonija. U mekanoj, blago kiseloj vodi amonij nije opasan, ali čim se pH digne iznad 7 (tvrda voda) amonij se pretvara u amonijak koji je toksičan za bilje pa tu biološka filtracija igra vrlo važnu ulogu. U tvrdoj vodi bilje puno više troši nitrate od amonija. Riblje fekalije u najvećem dijelu zadovoljavaju potrebe bilja za nitratima, no oni se mogu dodavati putem tekućeg gnojiva s nitratima. Svejedno, potrebno je pripaziti na razinu nitrata u vodi jer previsoka razina može štetiti i ribama i bilju. Nitrati se mogu dodavati u obliku tekućeg gnojiva s makroelementima ili putem spoja KNO3 - to preporučamo samo iskusnijim biljnim akvaristima. maksimalna razina nitrata: do 30 ppm-a [/FONT][/COLOR] [COLOR=#000000][FONT=Helvetica][B]KISIK[/B] (O, lat. oxygenum, eng. oxygen) Kisik bilje iskorištava preko tri kemijska spoja – O2 (kisik), H2O (voda), CO2 (ugljikov dioksid). Kisik je jedan od osnovnih gradivnih elemenata biljne stanice i korišten je u fotosintezi (i kao ključni element za kemijske reakcije i kao otpadni produkt). Biljke ga većinom crpe kroz korijen i tijekom disanja. U svojoj strukturi imaju mnoge kanale kojima se kisik provodi kroz cijelu biljku, ali i do korijena gdje se otpušta u podlogu i kombinira s ugljikom i organskim elementima stvarajući CO2 koji se otpušta u vodu i koristi pri fotosintezi. Otpuštanje kisika oko korijena sprečava stvaranje anaerobnih uvjeta u podlozi koji štete korijenovom sustavu. Ipak, biljke ne vole vodu zasićenu kisikom i koriste samo malen udio rastopljenog kisika u vodi. U uvjetima visoke koncentracije kisika u vodi većina nutrijenata (pogotovo željezo) spaja se s kisikom i postaje prevelika da bi ih biljke iskoristile. Visoke razine kisika u vodi sprečavaju iskoristivost ostalih vitalnih nutrijenata u dovoljnim količinama. [CENTER][B]FOSFOR [/B] (P, lat. phosphorus, eng. phosphorus) [/CENTER] Ovaj je makroelement potreban za transfer energije (ATP, NADP) i važan je sastojak genskih struktura, enzima i membranskih fosfolipida. Od velike je koristi pri stvaranju zdravog korijenja i formiranja cvijeta. Fosfor se crpi preko korijena u obliku fosfata (PO4-) koji je puno prisutniji u supstratu nego u akvarijskoj vodi. Fosfat će reagirati s metalnim oksidima (željezovim-oksidom) u vodi, stvarajući neiskoristive spojeve tipa željezo fosfat, zbog veće pokretnosti vode. U podlozi gdje nema toliko miješanja spojeva fosfati se ne spajaju toliko sa metalnim oksidima, a CO2 u podlozi ponekad raskida veze fosfata i metalnih oksida dopuštajući biljkama da iskoriste fosfate. Optimalna razina fosfata: do 5 ppm-a[/FONT][/COLOR][COLOR=#000000][FONT=Helvetica] [/FONT][/COLOR] [COLOR=#000000][FONT=Helvetica][B]KALIJ[/B] (K, lat. kalium, eng. potassium) Kalij je vrlo važan makronutrijent – ključna je sastavnica biološkog sustava biljaka, korišten u sintezi proteina, otvaranju i zatvaranju stomate (pora), zaslužan za razvoj sjemenja, izgradnju korijena, otpornost prema bolestima i fotosintezu, enzimski je aktivator i regulator naboja. Nedostatak kalija uzrokuje opću slabost biljke, usporen rast i oslabljenu fotosintezu. Kalij se iskorištava kao pozitivno nabijeni ion (K+) češće iz vode, rijeđe iz podloge (iako je koncentracija kalija puno viša u podlozi). Zahvaljujući zadržavanju kalija u podlozi olakšano je crpljenje amonija pomoću korijena. Pipovača sadrži premale količine kalija za bilje i potrebno ga je dodavati umjetnim putem (tekuća gnojiva, tabletice za korijenje ili hranjiva podloga). [/FONT][/COLOR] [COLOR=#000000][FONT=Helvetica][B]SUMPOR[/B] (S, lat. sulphur, eng. sulphur) Sumpor se koristi za proizvodnju aminokiselina, proteina i klorofila, a u dovoljnim je količinama dostupan u pipovači ili u hranjivoj podlozi. Sumpor bilje iskorištava u obliku sulfata (SO4 2-). Kišnica također sadrži relativno visoke koncentracije sulfata. Ako se kišnica upotrebljava za izmjenu vode u akvariju treba pripaziti jer u prvih nekoliko minuta kiše koncentracija sumpora je visoka – bolje je zato pričekati 5-10 minuta i onda početi skupljati kišnicu. U čistom obliku sumpor je izrazito otrovan i ne smije se dodavati u velikim količinama. [B]MIKRONUTRIJENTI[/B] (mikroelementi, elementi u tragovima) - elementi koji su potrebni živim bićima (biljkama, životinjama, čovjeku) u vrlo malim količinama; uglavnom se koriste za funkcioniranje stanice i aktivaciju enzima; važni za zdravlje biljaka [/FONT][/COLOR] [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Mikro i makro elementi vaŽni pri uzgoju
Top
Bottom