Koprivina grinja
Tetranychus urticae Koch
Ovaj štetnik još se naziva i običnim crvenim paukom. Izraziti je polifag pa se hrani na najmanje 200 vrsta različitih biljaka. Na voćkama obično se javlja tek od sredine ljeta pa nadalje. Najveće štete treba očekivati u suhim i toplim uvjetima.
Štetnik napada
Lišće.
Opis štetnika
Odrasli pauci su žute ili narančaste boje, no ovisno o vrsti hrane mogu biti zelenkaste i svijetlocrvene boje. Imaju dvije izrazite tamne pjege na hrptu. Ženke su dugačke oko 0,6 mm, dok su mužjaci manji i tanji, dužine oko 0,3 mm. Imaju 4 para nogu.
Jaja su bjelkasta, prozirna, sferična glatka. Jedva se mogu primijetiti golim okom jer su manja od 0,1 mm.
Ličinke imaju 3 para nogu.
Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi odrasli oblik. No u toplijim uvjetima zaštićenog prostora nastavlja se razmnožavati i tijekom zime. Nakon prezimljavanja, ženka odlazi na korove ili neke druge trave gdje se hrani. Nakon hranjenja, ženka odlaže stotinjak jaja razbacanih po cijelom listu. Pri optimalnim temperaturama od 30 do 32 °C, razvoj od jajeta do odraslog oblika traje 8 do 12 dana, a u normalnim uvjetima oko 14 dana. Razvoj je moguć pri temperaturama između 12 i 40 °C. Optimalna relativna vlaga zraka je 45 do 50%.
Ima 6 do 10 generacija godišnje, a u zaštićenim prostorima i više.
Štete koje izaziva štetnik
Direktne štete ogledaju se u obliku točkica nastalih za vrijeme hranjenja odraslih na lišću. Tako zaraženo lišće puno je sitnih bjelkastih točkica koje se spajaju, lišće postaje prošarano i sliči mramoru. Najdulje zelena ostaje nervatura lista. Kasnije, lišće se počinje sušiti, nekrotizira i otpada. Na naličju lišća pauci se nalaze u finoj pređi kojom mogu povezati i više listova zajedno.
Na jače zaraženim biljkama prirod je manji, plodovi su sitniji i slabije kvalitete.
Zaštita od koprivine grinje
Štetnik je slabo pokretan pa se sporo širi. Prvo se uočava na pojedinačnim biljkama, s njih prelazi na susjedne te tako nastaju žarišta. Prije proširenja tih žarišta, potrebno je suzbiti ovu grinju.
Suzbijanje koprivine grinje obavlja se preventivno higijenskim mjerama koje se sastoje od uklanjanja korova iz objekata i oko njih, redovitog iznošenja i spaljivanja biljnih ostataka, a u zaštićenom prostoru podizanjem vlage zraka čestim zalijevanjem biljaka, mehaničkim ispiranjem pauka s lišća i sl.
Suzbijanje kemijskim sredstvima u zatvorenom prostoru treba provesti na početku zaraze. Za dobar uspjeh potreban je visoku utrošak škropiva, po mogućnosti 3000 do 5000 litara po ha. No pri tom treba imati na umu da visoki utrošak škropiva povisuje vlažnost zraka u zatvorenom prostoru čime se stvaraju povoljniji uvjeti za pojavu bolesti.
Upotrebljavaju se sva kemijska sredstva navedena za suzbijanje crvenog voćnog pauka te fungicidi koji sadrže sumpor (močiva prašiva) jer su vrlo učinkoviti kod viših temperatura i više vlažnosti, no opasnost od fitotoksičnosti sumpornih sredstava također je veća.
Od bioloških metoda u zapadnoeuropskim zemljama proširena je upotreba grabežljive grinje Phytoseiulus persimilis. Također koristi se i druga grabežljiva grinja Amblyseius cucumeris, a postoje i pripravci koji sadrže smjese obih vrsta grabežljivih grinja.
Na našem tržištu nalazi se dvadesetak pripravaka za suzbijanje koprivine grinje u zaštićenom prostoru (Spidex, Phytopack i dr.).
http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/zastita-vocnjaka/zastita-jagode/stetnici-jagode/koprivina-grinja
nek se nađe
Tetranychus urticae Koch
Ovaj štetnik još se naziva i običnim crvenim paukom. Izraziti je polifag pa se hrani na najmanje 200 vrsta različitih biljaka. Na voćkama obično se javlja tek od sredine ljeta pa nadalje. Najveće štete treba očekivati u suhim i toplim uvjetima.
Štetnik napada
Lišće.
Opis štetnika
Odrasli pauci su žute ili narančaste boje, no ovisno o vrsti hrane mogu biti zelenkaste i svijetlocrvene boje. Imaju dvije izrazite tamne pjege na hrptu. Ženke su dugačke oko 0,6 mm, dok su mužjaci manji i tanji, dužine oko 0,3 mm. Imaju 4 para nogu.
Jaja su bjelkasta, prozirna, sferična glatka. Jedva se mogu primijetiti golim okom jer su manja od 0,1 mm.
Ličinke imaju 3 para nogu.
Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi odrasli oblik. No u toplijim uvjetima zaštićenog prostora nastavlja se razmnožavati i tijekom zime. Nakon prezimljavanja, ženka odlazi na korove ili neke druge trave gdje se hrani. Nakon hranjenja, ženka odlaže stotinjak jaja razbacanih po cijelom listu. Pri optimalnim temperaturama od 30 do 32 °C, razvoj od jajeta do odraslog oblika traje 8 do 12 dana, a u normalnim uvjetima oko 14 dana. Razvoj je moguć pri temperaturama između 12 i 40 °C. Optimalna relativna vlaga zraka je 45 do 50%.
Ima 6 do 10 generacija godišnje, a u zaštićenim prostorima i više.
Štete koje izaziva štetnik
Direktne štete ogledaju se u obliku točkica nastalih za vrijeme hranjenja odraslih na lišću. Tako zaraženo lišće puno je sitnih bjelkastih točkica koje se spajaju, lišće postaje prošarano i sliči mramoru. Najdulje zelena ostaje nervatura lista. Kasnije, lišće se počinje sušiti, nekrotizira i otpada. Na naličju lišća pauci se nalaze u finoj pređi kojom mogu povezati i više listova zajedno.
Na jače zaraženim biljkama prirod je manji, plodovi su sitniji i slabije kvalitete.
Zaštita od koprivine grinje
Štetnik je slabo pokretan pa se sporo širi. Prvo se uočava na pojedinačnim biljkama, s njih prelazi na susjedne te tako nastaju žarišta. Prije proširenja tih žarišta, potrebno je suzbiti ovu grinju.
Suzbijanje koprivine grinje obavlja se preventivno higijenskim mjerama koje se sastoje od uklanjanja korova iz objekata i oko njih, redovitog iznošenja i spaljivanja biljnih ostataka, a u zaštićenom prostoru podizanjem vlage zraka čestim zalijevanjem biljaka, mehaničkim ispiranjem pauka s lišća i sl.
Suzbijanje kemijskim sredstvima u zatvorenom prostoru treba provesti na početku zaraze. Za dobar uspjeh potreban je visoku utrošak škropiva, po mogućnosti 3000 do 5000 litara po ha. No pri tom treba imati na umu da visoki utrošak škropiva povisuje vlažnost zraka u zatvorenom prostoru čime se stvaraju povoljniji uvjeti za pojavu bolesti.
Upotrebljavaju se sva kemijska sredstva navedena za suzbijanje crvenog voćnog pauka te fungicidi koji sadrže sumpor (močiva prašiva) jer su vrlo učinkoviti kod viših temperatura i više vlažnosti, no opasnost od fitotoksičnosti sumpornih sredstava također je veća.
Od bioloških metoda u zapadnoeuropskim zemljama proširena je upotreba grabežljive grinje Phytoseiulus persimilis. Također koristi se i druga grabežljiva grinja Amblyseius cucumeris, a postoje i pripravci koji sadrže smjese obih vrsta grabežljivih grinja.
Na našem tržištu nalazi se dvadesetak pripravaka za suzbijanje koprivine grinje u zaštićenom prostoru (Spidex, Phytopack i dr.).
http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/zastita-vocnjaka/zastita-jagode/stetnici-jagode/koprivina-grinja
nek se nađe
,rano sam se ponadao ...nisu neki ranoranioci mescini...et'..Borba do kraja...
i do sada nisam ni imao prilike da postujem jer je forum tako dobro pokriven, da je bukvalno suvišno bilo šta reći ... pitati,
al on nije bitan,on je tu samo jer je sladak i ima simpa kanticu
