Privatna korporacija želi preuzimanje državnih zatvora diljem USA

  • Nova nagradna igra za sve članove foruma: Growbox izrada - Tutorial. Nagradna igra se završava 31 decembra. Više detalja na linku: Growbox izrada - Tutorial
Hesi Prodavnica Hempatia Organics Nutrients

Avantura

kontrolor leta
Prijatelj Foruma
17.10.2008
3.870
2.526
228
Dok se državna administracija bori s velikim problemima oko budžeta, korporativni gigant s Wall Street-a ima rješenje: zakup državne imovine, točnije - državnih zatvora.
U ekskluzivnom saznanju američkog web političkog lista The Huffington Post, u pismu je otkriveno kako "Corrections Corporation of America", drugi najveći operater privatnih zatvora u SAD-u, nudi zakup državnih zatvora u 48 saveznih država.

U pismu se navodi kako je korporacija CCA spremna otkupiti državne zatvore i na taj način "pomoći nestabilnom državnom budžetu".
U zamjenu za brzi novac, korporacija CCA traži ugovor na 20 godina upravljanja zatvorima - također se navodi kako kompanija CCA garantira "popunjenost od 90%".

Poslovni model - što više zatvorenika, veća zarada

Podsjetimo - privatni zatvori ostvaruju profit na temelju broja zatvorenika, jer im država isplaćuje određenu svotu po "glavi zatvorenika".
Drugim riječima, kompaniji koja operira privatnim zatvorima u interesu je te zatvore što više popunjavati - mnogi kritičari navode kako se u takvom procesu masovno zatvaraju nevini ljudi. Često dolazi i do ilegalne suradnje između kompanija koje upravljaju zatvorima i lokalnih sudova.

Najnoviji potez CCA upućuju na veliku ekspanziju privatnih zatvora diljem SAD-a. Kompanija CCA je do sada gradila svoje zatvore, no sada - koristeći ekonomsku krizu kao pogodan trenutak - planira ekspanziju i "preotimanje državnog posla".

The Huffington Post prenosi kako su privatni zatvori postali jako unosan biznis. Kompanija CCA je od 90-ih do danas povećala profit za čak 5 puta.
Direktnu korist imaju od tzv. "američkog rata protiv narkotika" - policija im redovno dovodi "prijestupnike", a kompanija zarađuje na svakome od njih.
U SAD-u se također nalazi i velik broj nedokumentiranih imigranata, većinom iz Meksika, mnogi od njih završava upravo u privatnim zatvorima.

Iz poslovne računice stvar je sasvim jednostavna - osuditi što veći broj ljudi, po mogućnosti na što duži niz godina.

Privatne korporacije otimaju "posao" državi

Izvjesno je kako bi SAD mogla postati država u kojoj zatvorima većinom upravljaju privatne korporacije, u prilog tome idu i veliki "poslovni uspjesi" korporacije CCA.
Prošle godine, savezna država Ohio, kompaniji CCA prodala je najveći zatvorski kompleks - čin je opravdan potrebom "krpanja budžeta". Državni službenici su zaključili kako će predajom zatvorskih kompleksa u ruke kompanije CCA, godišnje uštedjeti oko 3 milijuna dolara.

Predstavnici kompanije CCA bez problema javno govore o svojem poslovnom uspjehu, tako je jedan od izvršnih direktora u korporaciji, Damon Hininger, izjavio: "Unatoč financijskim poteškoćama u zemlji, mi smo jako dobro pozicionirani na tržištu.
Zapravo, upravo zbog tih financijskih tegoba i kroničnog nedostatka novca u javnom sektoru, vjerujemo kako naša kompanija može puno pridonijeti našim klijentima (državi)."

U pismu koje je poslano na adrese 48 saveznih država, kompanija CCA ističe kako su preuzeli zatvorski kompleks u saveznoj državi Ohio za 72.7 milijuna dolara.
U pismu tako stoji: "Želimo se nadovezati na taj uspješan projekt i želimo našim potencijalnim partnerima u državnom sektoru ponuditi podjednake mogućnosti."

Privatna zatvorska industrija direktno ovisi o represivnim zakonima

Broj zatvorenika u SAD-u se povećao se za čak sedam puta od sredine 70-ih godina, no privatni zatvori se brinu kako bi taj trend mogao početi opadati.
"Jako slabo raste broj zatvorenika na državnim razinama protekle dvije godine. Stoga ako ste u toj industriji, morate se fokusirati kako nastaviti s poslovnim rastom - logični zaključak je: kako da preuzmemo dio zatvorskih kapaciteta od države i pretvorimo ga u privatni sektor?" - ističe Kevin Campbell, jedan od analitičara za razvoj industrije privatnih zatvora.

Jedna od žestokih kritičara ovog sistema je i Shakyra Diaz, direktorica centra za ljudske slobode u saveznoj državi Ohio.
"Ako planirate popunjen kapacitet od 90%, to znači da morate imati i dovoljan broj dostupnih kriminalaca - ako ih nema, morate ih stvoriti.", izjavila je Diaz.

U SAD-u danas operira velik broj privatnih zatvora koji dobivaju novac direktno od države po glavi zatvorenika.
U suradnji sa samo jednim sucem, preko 5,000 djece strpano je u zatvore pod optužbom da su "delikventi". Sudac Mark Ciavarella dobio je preko 2 milijuna dolara mita od vlasnika privatnih zatvora za "asistenciju". Nevine osobe su zatvarane bez ikakvog procesa i suđenja. Njihova sloboda zamijenjena je za čisti novac.
Samo jedan sudac je uništio gotovo 5,000 života. Može se samo nagađati koliko ljudi diljem SAD-a završava po zatvorima ni krivi ni dužni, samo zato što zatvorska kompanija direktno na njihovom kvantitetu zarađuje ogroman novac.


U godišnjem izvješću kompanije CCA jasno se daje do znanja da su trenutačni represivni zakoni osnova na kojoj počiva njihov "poslovni uspjeh":
"Potrebe za našim kapacitetima i uslugama bi mogle znatno opasti u slučaju kada bi došlo do relaksacije po pitanju broja uhićenja ili do dekriminalizacije pojedinih radnji u sklopu naših zakona. Primjerice, svaka zakonska promjena po pitanju narkotika ili pak ilegalnih imigranata mogla bi direktno utjecati na broj uhićenih osoba, osuđenih i zatvorenih - sukladno tome smanjila bi se potreba za našim kapacitetima."
 

Zlo&Naopako

666&999
Urednik
Moderator
27.12.2009
3.079
4.508
228
Ovo je da se propucaš... ovaj svijet je postao odvratno mjesto za život. Iako ne vjerujem u one planet X fore, sve više priželjkujem takav scenarij...
 

DEDE

Aktivan Član
04.08.2005
444
38
0
47
Ma ima da cutimo i pognute glave u dva reda ( falice nam crvena maramaa pa kao pioniri maleni ) odemo do posla, naravno jedina zabava ce nam biti otici u kupovinu ( da se potrosi ono malo crkavice koje nam bace pred noge ) i kuci na blok kulturno obrazovnih reklama.
Sto nedodju mali zeleni da nam zavedu red ko zna mozda bude bolje.
 

mr.dr.Smok

Prijatelj Foruma
13.03.2010
1.434
2.886
188
54
Pa zna se da u USA je večina privatnih zatvora i da je to jedan od unosnijih biznisa!
Neznam čemu čuđenje kad je to kod njih tako od kad su zabranili maricu i došlo je do pomanjkanja mjesta u kratkom vremenu.Pa su uskočili privatnici da grade nove zatvore i upravljaju njima.Šta reč!Biznis je biznis!I da,ni jedan njihov strogo čuvani zatvor nije državni.
 

metalmaniac

Sve već piše na forumu, koristite Search. :)
Prijatelj Foruma
16.10.2009
3.087
5.744
298
51
ponekad poželim da na svijetu izbije onakvo sranje ko u zombi-filmovima, da uzmem mačetu u ruke i pobjegnem u planinu i da tako bude narednih nekoliko godina, da većina ovog izopačenog svijeta nestane i da mogu početi od nule...
 

zorg555

Aktivan Član
20.08.2008
68
1
8
40
[h=1]Vlasnici zatvora u SAD-u kupuju 'novo meso'[/h]
Dok se vlasti američkih saveznih država muče s golemim proračunskim manjkovima, jedna korporacija s Wall Streeta nudi im brzo rješenje - gotovinu u zamjenu za državne zatvore. Privatizacija u zatvorskom sustavu SAD-a već je na djelu: deseci tisuća zatvorenika, raspoređenih u stotinama kaznionica, u (ne)milosti su američkih profitera

Tvrtka Corrections Corporation of America (CCA), najveći nacionalni upravitelj i privatni vlasnik popravnih institucija - u više od 60 objekata drži oko 75.000 zatvorenika - nedavno je dužnosnicima 48 američkih saveznih država kao melem za posrnule kaznioničke proračune ponudila jednokratni otkup lokalnih zatvora. U zamjenu, ta korporacija traži 20-godišnji upravljački ugovor, uz dodatna jamstva da će popunjenost kapaciteta iznositi minimalno 90 posto, čemu svjedoči kopija pisma kojom raspolaže Huffington Post.

Industrija privatnih institucija u zatvorskom sustavu SAD-a veoma je lukrativna, a CCA izvrsno kotira na burzama. Korporacija gradi vlastite kaznionice te upravlja zatvorima koji su još uvijek pod kontrolom države. Od sredine 90-ih upeterostručila je prihode profitirajući na proširenju sustava državnih zatvora u 80-im i 90-im, na vrhuncu tzv. 'rata protiv droge', kada su zatvore poplavile rijeke osuđenih temeljem zloupotrebe narkotika. U posljednjem desetljeću, CCA profitira i na priljevu ilegalnih imigranata, nakon što je federalna vlada pokrenula agresivnu kampanju za utamničenje osoba bez dužnih dokumenata.

CCA sada nudi 250 milijuna dolara za kupnju državnih zatvora. Harley Lappin, šef CCA-a i bivši direktor Federalnog ureda za zatvore, uvjeren je da njihova ponuda dolazi u 'pravo vrijeme' i da će lokalne vlasti prepoznati 'dobrobiti modela kupnje i upravljanja', prenosi Post. CCA pritom ne skriva da je njihov uspjeh vezan uz status quo u kaznenom zakonodavstvu.

'Potražnja za našim uslugama mogla bi biti smanjena ako se ublaže napori u provedbi zakona i postojeći standardi osuđivanja ili određivanja uvjetne slobode, ili kroz dekriminalizaciju određenih djela', navela je korporacija u posljednjem izvješću. 'Primjerice, bilo kakva promjena vezana uz narkotike ili ilegalnu imigraciju mogla bi utjecati na broj uhićenih, optuženih i osuđenih, potencijalno smanjujući potražnju za popravnim ustanovama', precizirala je CCA.

Opasna inicijativa

Protivnici privatizacije zatvora tvrde da bi prodaja mogla dodatno osnažiti moć pregovaranja korporacija u odnosu na državu. Prema sadašnjem modelu, ugovori o upravljanju zatvorima mogu se relativno jednostavno otkazati, a država zadržava imovinska prava nad institucijama. No ako privatnici otkupe zatvore, država će imati manju kontrolu nad izmjenama ugovora, uključujući eventualni pronalazak novih upravljača. Alternativno smještanje zatvorenika u nove zatvore koštalo bi daleko više, upozorava Huffington Post.

'Ideja da trebamo prodati zatvore zato što nam trenutno treba novac čini se užasno kratkoročnim razmišljanjem', upozorava Zach Schiller, direktor istraživačkog odjela u Policy Matters Ohio, koji je proveo nekoliko istraživanja o prodaji državnih zatvora CCA-i.

Pristaše privatizacije tvrde da bi savezne države ostvarile uštede jer korporacija reže naknade zaposlenicima. Mnogi aktivisti za ljudska prava i građanske slobode brinu, međutim, da bi rezanje tih troškova moglo imati suprotan učinak po javnu sigurnost: šest zatvorenika, od kojih pet osuđenih ubojica, pobjegli su 1998. iz zatvora pod upravom CCA-e u Youngstownu u Ohiju, nakon čega je korporacija otrpjela niz kritika zbog nesposobnih čuvara i loše obuke.

Ohio je prošle godine postao prva savezna država koja je prodala zatvor privatnicima. Predajući Lake Erie, jedan od najvećih državnih zatvora, za 72,7 milijuna dolara u ruke CCA-i, zakrpala je rupu u proračunu, a prema procjeni te države, prepuštanje zatvora vanjskim upraviteljima moglo bi joj uštedjeti tri milijuna dolara godišnje. No Policy Matters Ohio izračunao je da će prodaja Lake Erieja u idućih 20 godina, zbog administrativnih troškova koje će država imati prema CCA-i i promjenama u zdravstvenom osiguranju zatvorenika, tamošnje porezne obveznike koštati čak 11 milijuna dolara više nego da je država ostala vlasnik zatvora.

Lobiranje podmazuje biznis

Zatvorske korporacije troše milijune intenzivno lobirajući za odredbe i zakone koji podmazuju biznis. Od 2001, CCA i ostali potrošili su više od 22 milijuna dolara za lobiranje kongresmena, a u 2011. samo je navedena tvrtka imala na raspolaganju 37 lobista, među kojima i Vica Fazija, bivšeg kongresmena iz Kalifornije.
Korporacije surađuju i s desničarskom organizacijom American Legislative Exchange Council (ALEC) koja ih povezuje sa zakonodavcima. Kroz ALEC, lobirale su za oštrije kažnjavanje nenasilnih prijestupnika i kontroverzne zakone protiv imigranata, poput onoga usvojenog u Arizoni 2010., koji je direktno pogodovao korporacijama, podsjeća Post.

Industrija privatnih zatvora donirala je od 2001. više od sedam milijuna dolara političarima i strankama. U Arizoni, 30 od 36 državnih zakonodavaca koji su progurali navedeni zakon primili su novac od zatvorskih korporacija i lobista, a CCA je donirala i posljednju kampanju republikanske guvernerke Jan Brewer. Korporacije ostvaruju profit i kroz visoko rangirane 'prijatelje' i bivše zaposlenike na utjecajnim položajima.

Kada je guverner Ohija, republikanac John Kasich, 2010. preuzeo ured, imenovao je Garyja Mohra, bivšeg direktora u CCA-i, šefom državnog odjela za kazneno-popravne ustanove; Donald Thibaut, sadašnji CCA-in lobist u Ohiju, bio je šef osoblja Kasicha u vrijeme dok je ovaj bio kongresmen i član ALEC-a.

Za reformiranje zatvorskog sustava i ostalih velikih problema u SAD-u, Amerikanci moraju prvo reformirati sustave financiranja političkih kampanja i lobiranja. 'Da bismo to postigli, trebamo izgraditi sveamerički pokret koji će opasne probleme povezati s razlogom demokratske reforme, ostaviti naše razlike po strani i udariti žestoko u korijen izvora moći koja omogućuje američkih gulazima, svih vrsta, da vode našu zemlju', zaključuje Huffington Post.

O privatizaciji upravljanja državnim zatvorima razmišljaju Arizona, New Hampshire i Florida. Državni dužnosnici u Kaliforniji, Pennsylvaniji, Virginiji, Montani, Georgiji, Teksasu, Illinoisu i New Yorku trenutačno ne razmatraju takvu mogućnost – u llinoisu i New Yorku, pritom, smještanje zatvorenika u privatne zatvore zakonom je zabranjeno. Zasad.

Vlasnici zatvora u SAD-u kupuju 'novo meso' - tportal.hr /vijesti/
 

Dr.Chronic

Aktivan Član
24.01.2012
157
17
28
metalmaniac je napisao(la):
ponekad poželim da na svijetu izbije onakvo sranje ko u zombi-filmovima, da uzmem mačetu u ruke i pobjegnem u planinu i da tako bude narednih nekoliko godina, da većina ovog izopačenog svijeta nestane i da mogu početi od nule...
Slazem se s tobom metalmaniac :violent018::violent018: