Stevija - zabranjena biljka?

Hesi Original Sjemenke Hempatia Organics Nutrients
Želite nešto više od socijalne mreže?
Društvo za legalizaciju marihuane, medicinu i uzgajanje kanabisa. Registrujte se za dodatne opcije foruma.
Registracija
19.12.2009
11
3
0
39
Stevija - zabranjena biljka?






Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je "otkrio" talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera. Stoga su je Guarani (južnoamerički domoroci) nazivali "list slatkog meda".

Stevija je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!). Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana.

Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani.
Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni pritisak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna "Stevia: Genus Stevia", Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u sprečavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309).

Zaštita monopola
Međutim, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća američki Ured za hranu i lijekove (FDA) iznenada je pokrenuo postupak kojim se zabranjuje upotreba stevije kao zaslađivača. Deset godina kasnije Znanstveni odbor za hranu Europske komisije slijedi uredbe američkog ureda i također zabranjuje steviju uz zaključak da "ne postoje zadovoljavajući podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda". Nakon pozornije analize vidljivo je da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni, već su, najvjerojatnije, kompromis između industrije umjetnih zaslađivača (Monsanto, Hoechst i dr.) i proizvođača prirodne hrane. Na tržištu umjetnih zaslađivača (aspartam-E951, saharin-E954, acesulfam-E950, ciklamati-E952 i dr.) pojava stevije kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese mnogih kompanija, te posebno razvikane proizvode poput Natreena i NutraSweeta. Budući se biljka stevija ne može patentirati pa je, stoga, jeftina i svima lako dostupna, "ugroženim" kompanijama je odgovarala zakonska zabrana američkog ureda.


Slatki otrovi
Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije nisu, na isti način, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslađivača. Naprotiv, istraživanja tih kemikalija "kontaminirana" su kontroverzama i ignoriranjem znanstvenih rezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog sveučilišta u St. Louisu tvrdi da umjetni zaslađivač aspartam sudjeluje u razvoju raka mozga kod djece (J. Neuropathol. Exp. Neurol. 1996, 55, 1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje statistički pokazatelji povećanja učestalosti raka mozga (J. Natl. Cancer Inst. 1997, 89, 1072). Američki Centar za kontrolu bolesti posjeduje provjerene izvještaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam - od glavobolja i mučnina do depresije i sljepoće. Još je više znanstvenih radova koji upućuju na moguće patološke efekte aspartama. Među najnovijim radovima objavljena je i japanska studija o njegovoj citotoksičnosti (J. Pharmacol. Sci. 2003, 91, 83). Pokazano je da produkti razgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita). Sve to, izgleda, nije dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe. Ostali umjetni zaslađivači (saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih životinja, no ipak se nalaze na slobodnom tržištu. Zabrana upotrebe stevije kao zaslađivača nije ukinuta.


Stevija - izazov i za Hrvatsku
U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) ne mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što "u prijevodu" znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju!

U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlog stoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimu procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru. U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. Nažalost, nije poznato je li ijedan hektar naše zemlje zasijan sjemenom stevije! Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao "zaslađivač", stevija nije "zabranjeno voće". Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).

Kršćanska inicijativa "Pro scientia", Glas Koncila, broj: 42


Koliko stevije je potrebno kako bi se zamijenio šećer?

Šećer ,Stevia prah, Stevia tekućina

1 šalica ,1 žličica ,1 žličica
1 žlica ,1/4 žličice, 6 do 9 kapi
1 žličica,prstohvat do 1/16 žličice ,2 do 4 kapi


Tekst je kopiran sa Vrt.com.hr

Koja gamad,bolje se trovat da bi zaradili :eek:hno:
 

Kurblaj Kan

Aktivan Član
15.12.2006
1.796
70
73
Mal sam ja bio nešt o njoj istraživao. I vrlo ju je teško pribaviti u Hrvatskoj, mislim da su u zagrebu na nekom instituti radili istraživanja ili nešto s njome pa se tamo jedno vrijeme mogle mislim sjemenke pribaviti, ali sjemenke imaju dosta slabu klijavost, također često ima biljaka koje uopće nisu slatke tak da mal je zeznut uzgoj.
Imao sam nešto sušene doma ali je bila jako stara i izgubila je skroz okus tako da nisam imao priliku probati kakva je kao zaslađivač
 
OP
OP
M
19.12.2009
11
3
0
39
Sada više nije bar u ovo vrijeme prije sadnje,dosta ljudi sadi pa prodaje višak sjemena :thumb:
Ima ga na stranici aukcije.hr tak da ču iprobat biljčicu
 
26.03.2009
10
0
0
34
bok! Zanimljiva biljka ta stevia :) ja sam ju isto nešto malo proučavala i došla do čovjeka koji ju uzgaja u Paragvaju i uvozi u RH radi prodaje u ljekarnama. Evo što on kaže ; " Nisam se ja nista posebno trudio, o nabavi. Posto sam sa Steviom vec 18 godina u poslu, i od tad imam i stranicu na webu. (
Nemate dozvolu da vidite linkove. Prijavite se ili registrujte se.
) Steviju nabavljam od rodbine u Paragvaju, gdije poslije nove godine odlazim da im pomognem sa zadnjom berbom i sakupim proizvode koje poslije uvozim i distribuiram.
Skladista na veliko u Europi nema. Monopol nad biljkom imaju Amerikanci i oni diktiraju i svijetsku cijenu.
OVO KOD NAS JE MOMENTALNO LUDNICA I PREVARA.
Pojavljuju se razliciti samouki doslovcari koji sire po webu i u zivo neistine o Stevii i love u mutnome. Ja ne znam za jos nekoga da uvozi Steviu u Hr"

evo mail s kojeg možeš naručiti extrakt koji želiš [email protected] , koliko se sječam gospon mi rekao da bi sad nekako, početkom godine, zalihe trebale biti obnovljene tako da moš naručit ono što ti najbolje odgovara. Ja si brijem naručit ovaj Stevia extract 280x, čisto radi probe.

I još jedna stvar, pošto je Stevia biljka sa Paragvaja, znači da i raste na tom području i dosta ju je teško uzgojiti kod nas, mislim nije nemoguće ali teško je, jer iako sadnja uspije i izraste prekrasna biljka ona u sebi ne proizvodi dosta slada. to se odnosi samo za vanjski uzgoj, ali tko zna možda bi se pod kontroliranim uvjetima i dala uzgojit a da proizvodi dovoljno slada...hmm mogli bi experimentirat, zašto ne, ali ako drito želiš probat preporučujem ti da naraučiš preko ovog sajta.
pozzz
 

reizor1990

Aktivan Član
23.04.2013
53
47
18
Tema je malo matora. :) Ali reko da ne otvaram novu. Citao sam o ovoj biljci i bash me zanima kakva je pa sam hteo da probam da je uzgajam. Zna li neko gde mogu naci seme u Srbiji ili okolini?
 

Zlo&Naopako

666&999
Moderator
27.12.2009
3.060
4.387
228
Na guglu ;) evo, ja izguglo "stevija seme srbija" i prvi rezultat je prodaja :)
 

No Joke

Predvodnik Krda
Poznanik Foruma
10.09.2012
5.107
17.000
398
39
Tacna
Ja sam imao steviju od metra u kalju, žena dovukla od negdje pa je htjela kao to sušiti i mljeti za neki zeleni "kao" šećer. Probao sam i taj prah, kao što kažu dobra zamjena za dijabetičare i debeljuce i zdravije nego saharin tipa "na tren". Nisam ni znao da je dovukla zabranjenu biljku dok nisam listao po netu malo. Zašto je zabranjena, a to se zna, jer je zdrava, pa bi ovi trovači i proizvođači umjetnih sladila propali kad bi si svi to uzgajali i pravili sladilo.
 

reizor1990

Aktivan Član
23.04.2013
53
47
18
Sada je valjda legalna, samo ne sme da se koristi u proizvodnji i ne sme da se prodaje. To sam negde procitao. Ali nigde ne mogu da je nadjem. :thankyou:



Edit:

Nasao sam... xexexeex ovaj limundo ima sve...
Nemate dozvolu da vidite linkove. Prijavite se ili registrujte se.
 

2cv

Aktivan Član
09.01.2012
100
60
28
Kod nas se stevija može normalno kupiti samo prodavačica ti ne sme reči da je to sladilo. Ja je imam več par godina kao grmič na zimu je stavim unutra i ona se skoro kroz posuši a na prolječe je stavim van i ona opet počne raditi kako treba.Stevija ne prezimi vani i htjela sam praviti klonove hahahaha ništa od toga i semenke sem sadila i na nekoliko njih mi je došla samo jedna van tako da imam sad dve stevije.
 
09.12.2012
15
5
0
33
Ja ju koristim,kupim onu kutijicu s malim vrecicama i sladja je od rafiniranog secera pa podijelim tu malu vrecicu,okus je superslatki bez gorcine,i da nisam jela slatkise ne pamtim...da li je to zbog stevije ili ne ne znam...u svakom slucaju,cim je zabranjena biljka koja se ne preradjuje s kemikalijama i koja ima dobrobitna svojstva odmah ju zabrane,ali na takve ispade smo se vec svi navikli.Zao mi je samo ovih ''starijih'' koji ne slusaju a imaju dijabetes pa kupuju i dalje onaj otrov od zasladjivaca koji se moze kupit na svakoj prcvarnici,a na zdravlje ne misle.Zato treba biti uporan s prirodnom hranom!
 
  • Sviđa mi se
Reactions: NEURO BOY1

NEURO BOY1

Aktivan Član
07.07.2014
71
65
0
70
dalila underground je napisao(la):
Ja ju koristim,kupim onu kutijicu s malim vrecicama i sladja je od rafiniranog secera pa podijelim tu malu vrecicu,okus je superslatki bez gorcine,i da nisam jela slatkise ne pamtim...da li je to zbog stevije ili ne ne znam...u svakom slucaju,cim je zabranjena biljka koja se ne preradjuje s kemikalijama i koja ima dobrobitna svojstva odmah ju zabrane,ali na takve ispade smo se vec svi navikli.Zao mi je samo ovih ''starijih'' koji ne slusaju a imaju dijabetes pa kupuju i dalje onaj otrov od zasladjivaca koji se moze kupit na svakoj prcvarnici,a na zdravlje ne misle.Zato treba biti uporan s prirodnom hranom!
Zbranjeno je u Hrvatskoj samo oglašavanje kao lijek a kao dodatak jelima je moguć. Može se kupiti u svim većim trgovačkim centrima na odjelu cvijeća i začinskih biljaka.
Poznanik mi svako proljeće ima u 2000 m kvadratnih plastenika sadnice za prodaju.
Sada je klijavos sjemena dovedena na 80 do 90 % a kad sam ja kupio nije bilo ni 10% klijavosti