Koja je svrha velikih "fan" listova ?
Veliki "fan" listovi imaju specifičnu ulogu u rastu i razvoju Kanabisa. Oni služe kao "fotosintetske tvornice" za proizvodnju
šećera i ostalih tvari potrebnih za rast. Većina biljki Kanabisa ulaskom u fazu cvjetanja počinje gubiti velike "fan" listove i
to se nastavlja sve do berbe tj. smrti biljke.
"Fan" listovi obuhvaćaju najveću površinu za recepciju fotona na biljci, prema tome oni odrađuju većinu fotosinteze koja se odvija u biljci. Stanice u listovima biljke, zvane kloroplasti, sadrže zeleni pigment koji se zove klorofil koji uz pomoć sunca vodu u biljci razdvaja na njene osnovne elemente. 15% sunčeve energije koja padne na list se apsorbira, dok ostalih 85% prođe kroz list koji odbija zelenu svjetlost zbog čega nam se čini kao da ispod lišća ne dopire puno svjetla, jer su ljudske oči najosjetljivije na zeleni spektar.
Fotosinteza se odvija u svim zelenim djelovima biljke. Proces se sastoji od dvije faze, svjetlosne primarne reakcije i sekundarne reakcije (Calvinov ciklus), koji pretvaraju vodu i ugljikov dioksid u šećere i kisik. Ovi šećeri se kasnije koriste kao energija za sve procese u biljci, uključujući sintezu THC-a i ostalih Kanabinoida.
"Fan" listovi sadrže najveći broj puči, to su malene "rupice" na donjoj strani lista kroz koje biljka prima ugljikov dioksid i kisik koji se koriste za fotosintezu i respiraciju te transpiraciju. Ugljični dioksid prvo ulazi u list kroz puč te se spaja s energijom pohranjenom u kloroplastu putem kemijske reakcije (Calvinov ciklus)
tvoreći tako jednostavni šećer. Ovaj šećer se zatim prebacuje u tkivo i putem kanala/"cijevčica" u lišću transportira u ostale dijelove biljke kojima je ta hrana potrebna za rad, rast i razvoj. (mladi listovi, korjenje, cvjetovi ...)
Uklanjanje"fan" listova neće samo usporit rast već će i omesti sposobnost biljke da se riješi toksičnih tvari, te također omesti regulaciju temperature biljke koja se odvija preko puči. Promjene u kemijskom metabolizmu biljke uzrokovane uklanjanjem "fan" listova tjera biljku da radi dodatan posao kako bi se riješila "toksina" s manjom lisnom masom, što za posljedicu ima to da biljka može alocirati hormon rasta u stvaranje novih listova kako bi nadomjestila ono što je izgubljeno. Postoji povezanost između količine ugljikohidrata koje list proizvodi i CO2 unosa u odnosu na vanjske utjecaje. U situaciji kada list više nije produktivan za biljku, radi bilo kojeg razloga (slaba svijetlost, starost, bolest, insekti, itd. ), biljka će taj list odbaciti.
Biljke i listovi su prošarani žilicama koje služe za provođenje hranjivih tvari i produkata fotosinteze po biljci. U žilici postoje kanali koji se nazivaju ksilemi i floemi. Ksilem je provodni dio biljke kroz koji voda s hranjivim tvarima putuje od korijena preko stabljike do lišća i cvjetova, a floem provodni dio biljke kroz koji produkti fotosinteze (šećeri, hormoni, proteini, itd.) prelaze iz lista u ostale dijelove biljke.
Svaki dio biljke može biti izvor ili potrošač šećera.
Floem transportira energiju s izvora(područja proizvodnje) k potrošaču(područja pretvorbe/metabolizma ili pohrane). Nedvojbeno je da cvjetovi mogu proizvesti nešto fotosintata, ali oni nisu niti približno učinkoviti kao "fan" listovi (trihomi znatno smanjuju apsorpciju svjetla u tkivo na kojem se nalaze). Dakle cvjetovi su potrošači a listovi su proizvođači energije.
Lišće na gornjem dijelu biljke teži opskrbljivanju hrane za rast i razvoj (novih) vrhova.
Lišće na donjem dijelu biljke teži opskrbljivanju hrane za rast i razvoj korjenja.
Središnji listovi opskrbljuju čitavu biljku ovisno gdje je veća potražnja za energijom.
Tijekom cvjetanja i dozrijevanja samo najdonji listovi opskrbljuju korjenje dok svi ostali nastoje dostaviti što više energije u cvjetove. Zbog ovog razloga što je više listova van sjene i na direktnom svijetlu to bolje šanse biljka ima za stvaranje dodatnih zaliha energije koja će naposljetku doprinijeti boljem urodu.
Kada i kako obrezivati i da li uopće.
Uklonite neproduktivne uvele listove.
Listovi koji stare i koji su dosegli svoju maksimalnu veličinu će prestati s proizvodnjom klorofila i početi blijediti, u većini slučajeva požutjeti i peteljka poprimiti ljubičastu boju. Tada mogućnosti lista da proizvodi šećer opadaju, i ti su listovi oni koje bi trebalo prvo ukloniti da propustimo svijetlost na nove listove koji proizvode energiju u većoj količini.
Stariji listovi iako veći površinom nisu više tako produktivni kada krenu gubiti zelenu boju tj. klorofil.
U vanjskom uzgoju lišće ima dodatnu vrlo važnu svrhu zaštite biljke od nepogodnosti i nametnika.
Tako da su uglavnom listovi ti koji prvi budu oštećeni nakon čega odumiru i otpadaju.
Ono na što je potrebno obratiti pažnju su razlozi prerane diskoloracije i odumiranja listova te pokušati ispraviti eventualne greške koje su dovele do tog stanja budući da to utječe negativno na rast i razvoj u mnogo većoj mjeri nego što bi par listova "viška" ikada utjecalo.
Poslijednjih 14 dana možete odstraniti listove da bi ubrzali ili izbjegli ispiranje pred berbu.
Što je po mom mišljenju besmislica jer nekakav eventualni dobitak na brzini sušenja i curinga ne opravdava stres i usporen razvoj koji će biljka u tom slučaju doživjeti u svojoj završnoj i možda najvažnijoj fazi.
Kako obrezivati ako se odlučite na to.
U tom slučaju obrezujete lišće prekidanjem na sredini peteljke lista, bilo škarama ili stiskom
između prstiju tj. noktima. Dopuštajući tako ostatku peteljke da se osuši i sama otpadne.
To će pomoći zaštiti biljku od infekcija. Lišće se ne bi smjelo trgati čitavo s bazom peteljke
jer tako dolazi do veće izloženosti stabljike mogućim infekcijama.
Alternativa obrezivanju listova je postavljanje dodatnih izvora svijetlosti od ispod i sa strane
ili korištenje light movera za bolju penetraciju svijetla iz različitih kuteva.
Također umjesto obrezivanja možete lišće jednostavno pomaknuti/ugurati ili svezati.
...