Kruzni tok i cirkulacija kulture

  • Vutra Radio is back. Možete ga slušati preko web plejera. Slušamo se!
Hesi Canna iGrow Mills Nutrients
28.10.2005
1.099
38
0
32
#1
5 kulturnih procesa koji zajedno stvaraju kružni tok kulture uspostavljajuæi njenu cirkulaciju jesu: reprezentacija, identitet, proizvodnja, potrošnja i regulacija. Nije bitno od kojeg se procesa zapoène zbog samog toka kružnosti i meðusobne prožetosti, te se sami procesi naslanjaju jedan na drugoga, meðusobno artikuliraju i ukljuèuju u svakome Trenutku.



Reprezentacija + identitet: post-industrijalistièki kapitalizam poèiva na omasovljivanju kulture i njenoj popularizaciji u što širem rasponu društva (tzv. pop-kultura). Reprezentacija i identitet variraju ovisno o proizvodu i kupcu kojemu su namijenjeni; neki æe se prikazivati kao savršeni izbor za samodostatne urbane putnike sa svojoj mobilnošæu i prostornom podesivošæu, neki æe pak biti esencijalnim izborom za preživljavanje mlade osobe, neki statusnim simbolom namijenjen luksuzu i materijalnom dosegu, a neki pak izborom za starije osobe željne mira i priznate zasluge na kraju svoga Života. I svaki izbor æe se nametati kao nužnim i neophodnim predstavljajuæi kako Život neæe biti jednakim bez njih iako realno, veæina predmeta današnjice nisu potrebni za preživljavanje veæ za banaliziranu zabavu, materijalno nadmetanje i uživanje u tzv. pruženim datostima. Ta fiktivnost jest zbiljska, simbolièna i socijalna. Reprezentacija obuhvaæa strategije oglašavanja u kasno-modernim postindustrijskim društvima razvijene tehnologije. Oglašavanje proizvoda je istodobno i ekonomska i reprezentacijska praksa èija je jedina svrha: kupnja, poveæanje prodaje i ostvarivanje profita. No ona je ujedno i kulturna praksa jer se u procesu oglašavanja struktuira znaèenje i uspostavljaju toèke identifikacije izmeðu proizvoda i pretpostavljenih kupaca. Proizvodi nas kao tipièan «subjekt za proizvod», operirajuæi našim fantazijama i pritajenim žudnjama, pritom stvarajuæi socijalni imaginarij. Stvara se slika, stereotip, predodžba koja se identificira s kupcem (potrošaèem) i time biva materijalno ostvarenom.

Proizvodnja: saèinjena je od sklopa tehnološke, inovacijske, dizajnerske, proizvodne i marketinške strategije pritom se pozivajuæi na niz povijesnih motiva kao npr. naèin utemeljenja kompanije, njezini prvi uspjesi, «kadrovska politika», pitanje naziva, unutarnje rekonstrukcije, izum i imenovanje, vizije individualaca, timovi struènjaka itd. Veæina korporacija sama proizvodi sve dijelove, time ne oviseæi o dobavljaèima, i omoguæavajuæi si nižu cijenu i nova, jeftinija tehnièka rješenja. Proizvodnju obilježava rodna/spolna podjela rada: u kreaciji samih proizvoda sudjeluju visokopozicionirani muškarci, a njegovu serijsku proizvodnju, tj. sklapanje (rutina, stroga i ne-humana organizacija, monoton i zatupljujuæi rad) preuzimaju žene (kao i djeca) iz globalno stvorenog svjetskog poretka neoimperijalistièke eksploatacije 1. svijeta (kapitalistièki tehnièki najrazvijenije zemlje) naspram 3. svijeta (današnje kolonije). Takoðer, jedna korporacija stvara više razlièitih tipova jednog proizvoda, prilagoðavajuæi ga kako unutar jednog tržišta (npr. za mlade, stare, razlièiti stilovi življenja itd.) tako i na svjetskoj razini (npr. za europsko tržište, amerièko ili azijsko). To je fleksibilna specijalizacija uz globalno širenje proizvodnih resursa koja poèiva na dvije kljuène novine preoblikovanja vlastite strategije: a)globalizacija: jedinstveni jamstveni sistem-proizvod odreðene korporacije može se popravit ili zamijenit bilo gdje u svijetu b) sinergija hardvera i softvera: dolazi do meðusobno spajanja i udruživanja korporacija koje su dotad bile odvojene i imale svoje tržište povezujuæi se u jednu korporaciju s novosteèenim veæim moguænostima utjecaja i zarade na tržištu (npr. sinergija diskografskih kuæa i filmskih studija sa korporacijama informatièke proizvodnje itd.).

Potrošnja: potrošaèi nisu tek pasivni sljedbenici zamisli proizvoðaèa koji pokušava na njima uvježbati vlastitu moæ. Znaèenje nekog proizvoda stvara se njegovom upotrebom, postvarenjem, stvaranjem i nametanjem fiktivnih potreba kroz marketinšku i reklamnu manipulaciju, otuðenje, asocijalno ponašanje, sebièni hedonizam i društvena atomizacija. Ona je kulturni kodirani sistem znakova koji funkcionira kao jezik ostvarujuæi praksu razlièite potrošnje u razlièitim kontekstima.

Regulacija: ovdje se u raspravu može uvesti odnos izmeðu javnog i privatnog podruèja: sfera javnog = državne institucije, pravni ustroj, svijet rada i ekonomija/sfera privatnog = osobno, emocionalno, ono u domaæem, kuænom prostoru. Ženama «pripada» podruèje privatnog, a muškarcima javnog, pritom imajuæi na umu njihovu povijesnu dominaciju (u njihovom su vlasništvu institucije koje upravljaju društvenim Životom). Privatan sektor se, pak, smatra kao nekakvo mjesto zabave, razonode, opuštanja i odmora (kuæni prostor središnje mjesto zabave). Korporacijski proizvodi tu nalaže jedan od svojih temelja: oni stvaraju ureðaje i proizvode za npr. privatnu upotrebu u podruèju i sferi javnog. Time dolazi do simbolièkog prijestupa, premještanja asocijacija vezanih uz javno u privatno èime se stvara «privatnost u javnom».
 

sinsemila_smajl

Aktivan Član
02.02.2006
287
1
0
38
#2
da, tako ovaj svijet funkcionira, u iskvarenom i nepravilnom prevladavanju materije nad Duhom, apstrakcijom, dualizam našeg Postojanja ima tendenciju okretanja materiji i poistovjeæivanja sa stvarima i nameæe nam se 'nužnost' i svrha neke stvari kao esencijalne .

kako oglašavanje, i opæenito svi vidovi i krakovi ispoljavanja boga novca - materije svakim trenom postaju sve agresivniji(suptilno i direktno) i sve više se ljudi porobljava i oljušturava, polako, a jako, nam društvo (i u genetskom kodu) postaje samo jedna obièna bezoblièna i hladna(ne zadovoljni ipak u dubini, jer nitko ne može pobjeæi od svoje biti) proizvodna traka...

privatno postaje javno da. totalna kontrola.

no tu smo MI :lol: i vidim kako usporedo s jaèanjem krivog zelenog boga dolazi do jaèanja i onih 'pravih' - jubavnih.