evo i mog iskustva, imam 28 god, bavim se informatikom
duvam vec 5,6 godina, ispocetka povremeno, s drustvom, s vremenom se pretvorilo u svakodnevnicu, sam ili u drustvu. uz vutru ide i alkohol i cigarete, obilno, losa prehrana... i tako godinama, pa uza to i blagi anksiozni poremecaj, nedostatak samopouzdanja, strah od ljudi, javnog prijevoza, nervoza, pa tako s vremenom nastade monotonija, pokusaji bjega od sveg toga ali bezuspjesni, ljutnja na samog sebe, nezadovoljstvo samim sobom, teško pronalaženje sreće... i tako jednog dana BAM napad panike nakon dvodnevnog pijančevanja, uz mnogo nikotina, al bez vutre, zapalio joint prije spavanja i tad be okinula panika, na pad tlaka, osjecaj nesvjestice, strah od smrti, uzas, ne dogodilo se nikom! bio na hitnoj, dali mi nesto za smirenje, to se stišalo, prošlo za dan, dva uz podosta spavanja. za par dana opet žešće pijančevanje, trovanje duhanom, (ovaj put bez vutre) nakon čega me okinulo opet preskakanje srca, tjeskoba, depresija u neopisivim napadima. nemajući pojma o tim stvarima i imajući prirodnu averziju prema svim ljekovima nisam htio piti ništa, a prepisan mi je xanax još prvi puta na hitnoj, po potrebi... no prvo sam mjesec dana potrošio da bi obišao sve moguće doktore i preglede i kad sam vidio da je sve fizički uredu, čak i jetra, otišao sam kod psihića gdje smo zaključili da to treba ipak lječit tabletama, točnije benzodijazepinima, alprazolamom iliti xanaxnom. pio sam to mjesec dana u najmanjoj mogućoj dozi koja mi je bila dovoljna da relativno mirno spavam, 0,25 svaku večer prije spavanja. odmah je krenulo nabolje, al se najveća promjena osjetila kad sam totalno izbacio alkohol (znao bi popit pivo, dva tokom dana s društvom) i cigarete (pušio sam oko pol kutije dnevno).
s vremenom stanje se popravilo, mogao sam relativno normalno funkcionirati, razmišljati pa sam počeo pokušati shvatiti što mi se točno događalo...
počeo sam trčati, vježbat yogu, bavit se više sportom, stolnim tenisom i nogometom, više se družit s ljudima i drugačije im pristupat, ne bojat ih se i ne stvarat predrasude. kako sam stvarno puno tekstova pročitao o tim famoznim ljekovima, benzodiazepinima, svašta sam naučio, stvari koje mi nitko nije htio reći o njima ili nije znao, uglavnom, da moram ponovo drugačije bi se lječio.
moje stanje se moralo lječit tabletama, to sam siguran, jer sam ih MORAO uzet tek kad više nisam imao drugog izlaza, napadi su postali prebrutalni, imao sam osjećaj da ću izgubit kontrolu totalno, kolko god se trudio promijeniti stvari prirodnim načinom - nije išlo, depresija je kurva, hrani samu sebe.
sad ne pušim cigare, ni vutru, ne pijem alkohol, ne pijem kavu ni kofein općenito, kolu... ništa gazirano, promijenio sam način življenja i način prehrane, puno više voća, povrća, tjelesne aktivnosti. osjećam se zadovoljno. vutru kao i alkohol namjeravam još ponekad konzumirat, ali isključivo u malim količinama i u društvu, kad je veselo, a ne kad sam sa sobom se ubijem pa kontam o problemima i dubokoj zečijoj rupi
ako netko treba savjet kako s xanaxom izać na kraj, ili koliko sam ga ja koristio i kako nek se javi
pozdrav