Vutra Društvo

Dobrodošli na skladno multietnički jedan jedini Vutra Forum! Učlanite se da pristupite i drugim djelovima foruma te da vršite PRETRAGU novih tema.

Učlani se
     
  1. Vutra Radio is back. Možete ga slušati preko forum plejera ili preko web plejera. Slušamo se!

Drijen (Cornus mas)

Diskusija u 'Alternativa' započeta od WEEDetix, 05.11.2017.

  1. WEEDetix

    WEEDetix GreenDruid;Travar;Šaman;Vrač;Herbalist
    Grow Support

    • Medicina Podrška
    Učlanjen(a):
    11.10.2010
    Poruka:
    1.561
    Sviđa im se:
    4.269
    Trofej poeni:
    188
    Ratings:
    +5.276 / 1 / -0
    Drijen (Cornus mas), pripada u porodicu Cornaceae ili drijenovke. Poznat je još pod nazivima drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenić, drenjula, drinika, drinovina, rumeni dren, šupaljka. Na području cijele Hrvatske samoniklo rastu vrste Cornus mas i Cornus sangunea, dok je Cornus hungarica primjećena na području nizinske Hrvatske te na sjeveru sredozemne Hrvatske.
    Cornus_mas_Sturm40.jpg
    Vrsta Cornus alba raste u gradskim sredinama. Iako u Hrvatskoj za sada ne postoji intenzivan nasad drijena, na tržištu se nalazi širok spektar različitih proizvoda i prerađevina dobivenih iz ploda drijena.

    Samonikli grm koji raste svuda
    Drijen je listopadni grm ili niže drvo visine do 6 m zaobljene i guste krošnje. Mlade grančice su zeleno smeđe boje i blago dlakave. Listovi su jajasti i nasuprotni s dugim izvučenim vrhovima. Cvjetovi drijena su žute boje, te se pojavljuju prije listanja, sakupljeni u štitaste cvatove. Drijen cvjeta u veljači i ožujku.

    Može rasti svuda, ali je najviše zastupljen na suhim i sunčanim te kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma u zajednici s drugim grmljem i šibljem. Drijen može biti rasprostranjen i na 1.300 m nadmorske visine. Plod je dugoljasta koštunica crvene boje ugodnog kiselkastog okusa, a dozrijeva početkom jeseni. Bere se zreli plod i kora drveta, te se suši na suncu ili umjerenoj toplini.




    Prinos samoniklog drijena u prirodi je oko 10 kg po biljci, no suvremenim istraživanjima u oplemenjivanju i selekciji, stvoreni su kultivari drijena čiji je prinos od 20 do 50 kg po biljci. Na površini od jednog hektra uz 750 do 2.400 biljaka, to je oko 20.000 do 25.000 t/ha. Vrlo je otporan na bolesti i štetnike pa je idealan za ekološki uzgoj.

    Idealan za eko uzgoj i daje obilne prinose
    Razmnožavanje je najuspješnije kalemljenjem na spavajući pupoljak krajem srpnja i početkom kolovoza. Moguće je razmnožavati i položenicama kada pupoljci nabubre, što je krajem ožujka i početkom travnja, ali i tijekom jeseni.

    Drijen ima veliku hortikulturnu ulogu zbog svog zanimljivog izgleda traje kroz više sezona u godini. Već u kasnu zimu i rano proljeće (od veljače do travnja), drijen će početi cvjetati ranije od ostalih biljaka, te će njegovi zlatnožuti cvjetovi pružati očaravajuću atmosferu. Krajem ljeta i početkom jeseni na mjestu cvjetova nalaze zreli crveni plodovi, koji imaju i ukrasnu vrijednost.

    Jesenska boja listova nije posebno zanimljiva. Drijen se može saditi samostalno, u skupinama, kao zaštita od vjetra, živica, za spriječavanje erozije te kao međa između imanja. Zbog izrazite adaptibilnosti i nezahtjevnim potrebama za rast, na manjim površinama vrste Cornus mogu postati invazivne, tako da je potrebno obratiti pozornost na njegovo širenje.

    Ulje, zamjena za kavu i čaj od drijena
    Plod i kora se piju kao čaj, kao lijek protiv bolesti crijeva i groznice, protiv proljeva. Od zrelih plodova priprema se ukusan pekmez, voćni sok i vino. Od plodova drijena peče se rakija. Od sjemenki drijena može se dobiti vrlo mala količina jestivog ulja. Pržene, a zatim i mljevene sjemenke mogu se koristiti kao zamjena za kavu.

    Izvor za mnoge hranjive proizvode
    Raste svuda, a najviše po suvim, sunčanim, kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem i šibljem. Cvjetovi su žuti, a javljaju se rano, prije listanja, sakupljeni u štitaste cvasti, pravilni su i četvoročlani. Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od jula do polovine oktobra, što zavisi od klime, nadmorske visine i drugih uslova.

    Plodovi u fiziološkoj zrelosti imaju kiseo mezokarp, a u fazi tehnološke zrelosti omekšaju i postaju tamnocrveni, poprime slatko-kiseo ukus, pa se tako neprerađeni mogu konzumirati. Sadrže oko 10 odsto šećera, 2 - 3,5 odsto organskih kiselina, nešto pektina, tanina i 50 - 90 mg vitamina C. Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Kod nas se kao zdravo, hranjivo i ukusno šumsko voće još nedovoljno koristi, iako se u našem narodu za dren vjerovalo da je najzdraviji na svijetu, a odatle i uzrečica "zdrav k'o dren".

    U plodovima drena ima dva puta više askorbinske kiseline u odnosu na plod narandže. U Francuskoj i Italiji od drenjina spravljaju vino i žele, a nedozrele plodove konzerviraju u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj ih kuvaju sa šećerom i sirćetom i dodaju jelima od tijesta i krompira. Kod nas, u drvarskom kraju, od drena se pravi čuvena rakija, a u Rusiji se od drenjina prave supe i koristi ga kao začin za jela od mesa i ribe.

    Bogat izvor zdravlja
    Za pripremu džema od drijena potrebno je: 2 kg plodova drijena, 0.5 kg šećera. Zrele plodove drijena oprati te staviti u široku posudu i zagrijavati na laganoj vatri dok ne omekšaju i odvajaju od koštice. Dobivenu masu propasirati, a zatim pomiješati sa šećerom. Kuhati uz neprekidno mješanje do poželjne gustoće. Čiste staklenke zagrijati te u njih usipati još vrući džem. Neka odstoji jedan dan, a drugi dan zatvoriti dvostrukim celofanom.




    Recepti
    Sok od drenjina:
    Potrebno je 4,5 l vode, dva kilograma zrelih drenjina i kilogram šećera. U lonac sipati tri litre vode i staviti da provri. Drenjine oprati, isjeckati i dodati provreloj vodi. Kuvati 20 minuta, pomjeriti s ringle, ostaviti da se ohladi i ispasirati ih. Drenjine tj. masu koja ostane u presi, ili gazi, naliti s ostatkom vode, vratiti na ringlu i još 15 minuta kuvati. Ostaviti da se ohladi i ponovo ispasirati. Pomiješati obje tečnosti, dodati šećer i na smanjenoj temperaturi, uz miješanje, sačekati da se šećer rastopi. Pojačati temperaturu i kuvati još 10 minuta. Flaše oprati, sterilisati ih i još vruć, sok sipati. Zatvoriti hermetičkim zatvaračima. Kada se flaša otvori, držati je u frižideru. Sok u otvorenoj flaši može dvije nedjelje da stoji da se nepokvari. Zato je najbolje puniti male flaše. Sok se razblažuje običnom ili kiselom vodom.

    Liker od drenjina:
    Potrebno je kg drenjina, kg šećera, dva litra vode i litar ruma. Šećer preliti vodom i staviti da se istopi. Dodati drenjine i prokuvati ih. Kada se sok ohladi procijediti ga i dodati rum. U flaše staviti na dno cijele drenjine i sipati liker.

    Pekmez od drenjina:
    Zrele drenjine očistiti, oprati, naliti vrelom vodom i ostaviti pet minuta da stoje. Izvaditi ih iz vode, propasirati, staviti u šerpu i preko posuti šećerom. Na kg pasiranih drenjina stavi se kg šećera. Kuvati tri sata na umjerenoj temperaturi uz neprestano miješanje. Kuvati dok se masa ne zgusne. Još vruć pekmez sipati u čiste i tople tegle, staviti u toplu rernu (100°C) oko 15 minuta. Tegle povezati celofanom ili zatvoriti hermetičkim zatvaračima i ostaviti na suvo mjesto.

    Slatko od drenjina:
    Potreban je kg drenjina i 1,5 kg šećera. Krupne, čvrste drenjine oprati i očistiti od peteljki. Na mjesto gdje je bila peteljka zabosti deblju iglu, polako okrenuti i izvaditi košticu. Šećer preliti čašom vode, skuvati sirup, pa dodati drenjine. Ovo slatko može da se skuva i malo rjeđe, jer se tokom stajanja želira, odnosno zgušnjava. Kuvano slatko skloniti sa šporeta, skinuti pjenu, pokriti vlažnom krpom. Ostaviti da prenoći, a sutradan sipati u čiste suve tegle. Povezati celofanom i ostaviti na suvo i mračno mjesto.

    Drvo drijena zbog svoje tvrde i teške građe može poslužiti u razne namjene. Može se iskoristiti za izradu ljestava, dijelove za alat i ostale proizvode načinjene od drva. Zbog svog ranog cvjetanja je odlična paša za pčele koje već tad polako počinju izlaziti na otvoreno.

    Klimatski uvjeti i geografski položaj Hrvatske uvelike pogoduju uzgoju drijena. Njegova vrijednost, primjena i potencijal su veliki, te bi se svakako trebao povećati njegov uzgoj na području Hrvatske.
     
    #1
    • Sviđa mi se Sviđa mi se x 4

Preporučite stranicu