Pojmovi - hibrid (genetika)...

Canna Hesi Mills Nutrients Hempatia

Crass

Aktivan Član
02.12.2007
134
0
0
34
#41
Imas pravo...
Zao mi je zbog offtopica...
Nemojte sam neke postove svatiti preozbiljno nisam mislio nista lose s njima (to sto se tice odgovora na post od torcide)...
 

balcan_smoke

Vutra Veteran
01.03.2006
1.799
153
88
#42
ništa legendo nego kada nađeš toga što će ti odgovoriti na tvoje pitanje
pitaj ga na usput što je smisao života
imaš 9 postova dnevno
a niko te ne razumije
ne nerviraju nas vaša pitanja,ni vaši odgovori
ali smarate umjesto da pokažete bar osnovno znanje
za to znanje vam je potreban samo ovaj forum
i imali bi drugačiju komunikaciju
ovako je voz brži po danju nego po šinama
jer je noću hladnije
 

Crass

Aktivan Član
02.12.2007
134
0
0
34
#43
Ma uzalud je razgovarat, s tobom, i neda mi se nista prepirat...
Mozda sam ja ovim pitanjem previse ocekivao od vas, al kako sam vec reko vidio sam na prvoj stranici da se neki clanovi dobro razumju u genetiku...
Ovo sa samarete nisam te ama bas nista skuzio...

Sam se malo uozbilji i gledaj na neke stvari realno, vec si mi proucio cjeli profil i od 30 postova naso neku pogresku, i poceo me napadat, ponasas se vrlo licemjerno...

Vec sam reko da ponekad znam napisat glupost, i znam grijesit, jbg covjek sam a na pogreskama se uci
 

DirtyDeeds

Aktivan Član
18.12.2006
414
8
0
#44
Hm....Crass postavio si zanimljivo pitanje...ali ko što je Mr.Skunk rekao tu nema strucnjaka za genetiku...
Definitivno ne možeš samo recesivne i dominantne gene gledat jer trava nije ko npr. grašak da imaš crvene i bjele cvjetove(žute i zelene mahune..).....nego više crvene,bjele i ružicaste...Križanjem ciste Sative i ciste Indice ne dobivaš visoke i niske potomke nego i hibride koji su srednje visine....Uzmi u obzir da biljke imaju razlicite % psihoaktivnih tvari,visinu,miris,boju,urod................koja svojstva zajedno idu,koja su spolno vezana.....prava znanost.

balcan_smoke moram te ispraviti-biljka ce imati 50% maminih i 50% tatinih gena...a hoce li se izraziti više maminih ili tatinih gena ovisi o 1000000 faktora.

I za kraj-neće ti biljka biti lošija nego samo drukćija.
 
Sviđa im se: nice&clean

Crass

Aktivan Član
02.12.2007
134
0
0
34
#45
Hvala puno dirty deeds, jedini si mi odgovorio na pitanje...

Elephant0r nisam mislio na sortu nego generaciju stariju (ali si jedan dio tocno reko ovo s prirodom), hvala isto na trudu...
 
17.09.2008
8
3
0
38
#46
Evo da napisem nesto nakon polozenih ispita iz genetike, oplemenjivanja opceg, te oplemenjivanja vrtlarskih i ratarskih kultura....pa mozda nekome pomogne:icon_smile:

Uglavnom, navedeno je da je Travulja hibrid pa cu napisati ono sto znam/sto sam naucio!!!


Ako je biljka hibrid znaci da je nastala križanjem dvaju ili triju inbred linija, kao sto je vec napisano!!

Inbred liniju mozete dobiti samo na taj nacin da obavite samooploodnju biljke koja je po svojoj prirodi stranooplodna! Ako je biljka strnooplodna onda ce biti oprasena polenom druge biljke iste vrste/porodice (ovisno o oplemenjivackom cilju). Ako pak imamo samooplodnu biljku tada ce se ona oploditi vlastitim polenom, prasnicima iz istog cvijeta biti ce oprasen tucak istog cvijeta tj iste biljke!

Da bi dobili inbred potomstvo morali bi slijedece napraviti! Uzet cemo npr. kukuruz koji ima ženske i muške cvijetove na istoj biljci, ali je to stranooplodna biljka...
Ono sto moramo napraviti ovdje je oplodnja stranooplodne biljke vlastitim polenom, znaci polenom koji se nalazi u cvijetu sa tučkom na istoj biljci zajedno sa prasnicima...
Kada to napravimo i kada dobijemo sjeme to ce biti inbred linija!!

Da bi dobili hibrid F1 krizamo dvije inbred linije i to je to...malo pojednostavljeno!!!

Naravno, kod postupka samooplodnje tj dobivanja inbred linija vrsi se izbor biljaka koje zadovoljavaju nase kriterije, tipa: prinos, kvalitete, boja cvijeta, otpornost na bolesti i stetnike aroma itd...od tih svojstva neka su kvalitativna a neka kvantitativna...

Na kvantitativna svojstva veliki utjecaj ima okolina tj uzgojni uvjeti koje vi imate u svojim kucama:icon_smile:, a takvo jedno svojstvo bio bi prinos npr. Kvantitativna svojstva također su kontrolirana velikim brojem minor gena, tj gena koji imaju aditivno djelovanje odnosno kao sto pise recesivnih gena...

Kvalitativna svojstva su kontrolirana malim brojem major gena tj geni jake ekspresije, dominatni geni!!! Takvo jedno svojstvo bilo bi opornost na bolesti stetnike.

Ono sta meni bas nije jasno je činjenica koja je napisana u prvom postu, a to da je Travulja hibrid!! To stoji (čini mi se :icon_smile:) al me muci tošto je Travulja inace biljka koja ima odvojene cvijetove odnosno postoji kao sto znamo: muska biljka (pederčići :icon_smile:) i zenska biljka (nase omiljene kujice:icon_smile:). Takve biljke se zovu inace dvodomne (odvojene biljke posebno sa muskim a posebno biljke sa zenskim cvijetom). Aonaj kukuruz bi nam bio jednodomna biljka jer u istom cvijetu i ma i ženske i muške spollne organe). Mislim da se moraju prvo dobiti hermafroditi!!!

E sad, ne bi zelo ici u :common053: ali ovo i mene zanima!!! Dobivanje samo ženskih biljaka. Takve se sjemenke kao sto znam skupo placaju jer su naime feminizirane...

Ono sto ja mislim, tj način na koji bi to u kocnoj radinosti mozda mogli i dobitit je TEHNIKA HAPLOIDA I UPOTREBA KOLHICINA!!! Da budem iskren za kolhicin sam prvo cuo jos na davno poznatoj CRO GERILA stranici koja je ugasena, ali autoru tog sajta veliki :respect:. Na tom sam sajtu dosta toga naucio ali vise se ne bavim uzgojem...jbga :icon_frown:

Uglavnom da napisem kako bi se ta tehnika mogla napraviti eventualno!!!

Da prvo objanim pojam HAPLOida-to su biljke sa polovicnim brojem kromosoma od normalonog u somatskim (tjelesnim) stanicama.

Ono sto bi mi mogli napraviti je tretiranje vrsnog meristema biljke odnosno vrh biljke (tamo gdje izlaze novi listovi za vrijeme vegetativne faze) otopinom kolhicina. Kolhicin ce djelovati na diobeno vreteno i ona nece odvuci podjeljene kromosome na polove (to ste crtali u srednjoj skoli na satovima bilologije), i necemo dobiti dvije nove jezgre sa istim brojem kromosoma nego mitotski podjeljeni kromosomi ostaju u jednoj jezgri i stanici. Tako cemo iz stanice sa n brojem kromosoma npr. n=11, dobiti 2n=22 broj kromosoma koji dobijemo i oplodnjom. Jer smo u srednjoj skoli bili vrijedni naucili da svi nastajemo spajanjem ženske spolne stanice i muske spolne stanice koje svaka od njih ima n=23 broj kromosoma a kod oplodnje cemo dobiti 2n=46 kromosoma...

Ono sto je vazno da znamo: znaci kada smo tretirali vršni meristem biljke, ta biljka ce dalje rasti kao diploidna (2n), a ispod onog mjesta, odnosno ispod onih zadnjih listova pa nadolje ona ce biti haploidna, zato bi te cvjetove, koji su ispod ajmo reci tog nodija trebalo ukloniti da ne dode do slucajne oplodnje...

Ja ovo nisam probao, htio sam, čak sam na forumu od CRO GERILE bio postavio to pitanje ali nitko nije znao nista o tome....a i prestao sam sa uzgojem...for now:icon_smile:!!

Isprika svima ako sam nesto krivo napisao, a ako nekog nesto vise zanima potrudit cu se da mu pomognem!!!!

pozdrav raja!!!
 
Sviđa im se: zendramax
17.09.2008
8
3
0
38
#48
evo jos par batuknica, pa ako ce kome posluziti, super!

ekološki čimbenici koji utječu na modifikaciju spola:

!. plodno tlo, rjeđi sklop (manji broj biljaka po metru kavadratnom), potenciraju razvoj odnosno formiranje ženskog spola.
2. siromašno tlo, gusti sklop, suša, slaba hranidba i zaštita potenciraju razvoj muškog spola
3. veće doze dušika i manja ishranjenost kalijem i fosformom potenciraju ženski spol, a veća primjena kalija i fosfora osigura razvoj muškog spola
4. što se temperatura tiče, ženski potenciraju niske, a muški visoke temperatire
5. beta-indol octena kiselina, alfa-naftiloctena kiselina, 2,4-diklorfenoksioctena kislelina, citokinin, etilen i izlaganje biljaka CO potencira ženski spol

spol cvjetova ovisi i o količini endogenog etilena (etafon ili 2-kloretilfosfatna kiselina) - sto se koristi i u voćarstvu)
 

ZOKI

Aktivan Član
21.01.2008
1.260
38
73
11
#49
Nemate dozvolu da vidite linkove. Prijavite se ili registrujte se.

zanima me nesto ja cu to pitanje postaviti ne profesijonalno
(onako seljacki pa bi te molio da mi nekako odgovoris ako budes mogao)
kolko sam skontao studiras poljoprivredni fax :)

postio sam sebi previm semenke i nemem nameru nikad ih kupovati..
zanima me jedno samo, znaci imam biljku na koju sam oprasio i cakam semenke

sad pitanje je ako toj biljki budem na neki nacin ogranicavao uslove i trudio se da joj dam sto gorih uslova (npr. ne zalivam je dovoljno, ne dajem joj dovoljno svetla,ne gnojim je previse, znaci trudim se da je odrzim u zivotu al uz nikakve uslove..) dali ce biljka preneti to sa genetikom na seme koje dobijem a ta sledeca generacija koju dobijem ce biti spremna na isto takve uslove pa kad dobije bolje uslove jednostavna bukne u razvoju?

neznam dali si me skonta sta sam hteo reci al ako je pitanje totalno glupo je se izvinjavam. :)
samo mi odgovori da bih mogao resiti tu dilemu u svojoj glavi.. :) pozdrav.
 

Avantura

kontrolor leta
Prijatelj Foruma
17.10.2008
3.871
2.444
228
#50
...kad dobije bolje uslove jednostavna bukne u razvoju
Hehe,želja svih nas:rofl:...Samo kontam da bi onda ako je to uopče moguče davanjem boljih uvijeta (gnjojivo,rasvjeta...) biljka prije uginula:icon_mad:Da li je moguče da se dobije brži rast i ostalo?
Sorry na upadu i šta mislim naglas...eto i mene zanima:sun2:
 
17.09.2008
8
3
0
38
#51
pitanje stoji na mjestu...jako dobor pitanje...shvacam sto me pitas..

uglavnom odgovor je vise ne nego da.....a evo zasto...

kada ces kirzati te dvije biljke one ce ti dati sjeme koje je vrlo variajbilno, sto po masi, boji ,obliku, zrelosti, krupnoci a samim time dat ce i varijabilne biljke...

ono sto ti moras napraviti odnosno sto bi trebao napraviti da dobis sjeme koje ce odgovarati tvojim uzgojnim uvjetima je (vrlo zej...no):

1. moras nabaviti dobre reoditelje, roditelje koji imaju dobre predispozicije za ovakve uzgojne uvjete koje ti navodis....ima shopove koji dilaju sjeme, citaj sto pise o tom sjemenu, koje su njihove karakteristike, gdje najbolje uspjevaju, koliko rode u takvim i takvim uvjetima itd...sve sto je ono tebi bitno..
2. kada nabavis takve roditelje, onda njih kriizas, dobis njihovo potomstvo i tada vrsis selekciju biljaka koje tebi najvise odgovaraju za te tvoje uvjete....strogu selekciju...sve ostale biljke uklonis/popusis...izabrane opet krizas i to radis najmanje 5 generacija...tada bi trebao dobiti recimo to sjeme koje ce biti genetski stabilno i dati biljke koje ce biti odlicne za tvoje uvjete...
3.kod oprasivanja moras jeko paziti da pelud sa losih biljaka ne dode na one dobre....jer ti onda genetska cistoca ode u k....
4. ovaj ti posao zahtjeva dosta paznje pa ti bas i ne bi bilo pametno to raditi npr. u polju....
5. nizozemci su napravili grdi biznis na tome, pogledajte samo koliko dodu sjemenke koje nisu feminizirane, a da ne pricam o onima koje to jesu....viskoa cijene, nelegalno tržiste....zato i imjau para, a nisu nista pametniji od nas....samo smiju raditi neke stvari koje mi balkanci ne smijemo...jebga...
6. uglavnom, to bi ti bilo to....u vrlo, vrlo kratkim crtama!!!

eto na zalost, sve je to znanost i sve to trba dobro kuzit (nisam nit ja maher bas u tome) da bi dobio sto zelis!!!
E, i zasto sam napisao kao odgovor vise ne nego da?!
Zato sto kad dobis to sjeme nakon 5 generacija, ono ce biti genetski stabilnije, tj veci ce posto biti onih biljaka koje tebi odgovaraju, daleko veci, nego kad dobijes sjeme nakon jednog oprasivanja...a i sama evolucija tj prilagodljivost biljke trazi duze vrijeme....

ako te nesto jos zanima...VICI DRUZE!!!!! :)

p.s. ako se jos neceg sjetim javim!!!

pozdrav raja!!
 
Sviđa im se: Avantura and zendramax
17.09.2008
8
3
0
38
#52
i da jos nesto napisem....ono sto ni ja ne znam....a fora se odnosi na roditelje...

ja ne znam kakvo je to sjeme koje mozemo kupiti na shopovima...koliko ce njihovo potomstvo biti vjerna kopija njih samih...
jer...uzmimo npr. kukuruz....danas koristimo samo hibride, sto zbog otpornosti na bolesti sot otpornosti na stetnike....to vidite na reklamama...i ti hibridi daju potomstvo koje ce biti dosta varijabilno i kao takvo se ne korsiti za proizvodnju novog sjemenan nego npr za hranu itd......(a da bi uklonio te varijabilnosti zato radis cijeli ovaj proces, dok se ne ujednace)

lako moguce,ali i ne treba opat biti da je sjeme s tih shopova slicno kao sjeme hibirida kukuruza...a to moze odgovoriti netko tko ima iskustva sa narucivanjem tih sjemenki i eventualnim oprasivanje itd....
pa ako netko zne neka pise...moglo bi pomoci!!!
 
17.09.2008
8
3
0
38
#53
nisam nit dobro procitao pitanje.....fak
hehehe,,,sad ce svi mislit da pametujem.....
mislio sam da pitas dal ce potomstvo tih tvojih biljaka biti bolje prilagodene na lose uvjete....

a da li ce buknut u razvoju....hm....

opet ti ovisi o genetici.....u nekim ce ti uvjetima dat super urod a u nekim ne!!!
ako naparvis cijeli ovaj proces koji sam ti opisao, ovisi za sto je sjeme stvoreno....ako je stvoreno za lose uvjete, moglo bi npr. i podbaciti u urodu tj podbacit ce...jer joj nece godit takvi uvjeti...
ako su npr. takvi uvjeti koje si ti napisao uvjeti u kojima ce ta biljka dati najveći genetski potencijal, odnosno urod, onda ce u boljim uvjetima rezultirati losijim prinosom.....

a ako nije e onda moze dati i bolje prinose cvetja!!
a najvise ovisi o roditeljima tj, u kojim uvjetima oni daju maksimalan urod.....zato i mas vise vrsta tj. kultivara vutre....
neke ce dati super prinos u sjevernoj isrskoj (sad malo karikiram),a iste te ce biti lose u dalmaciji!!!
zato ti se i vrsi selekcija....zbog svih onih kvalitativnih i kvantitativnih svojstava....
tako da na kraju nije cak ni steta sto nisam procitao tvoje pitanje dobro...sori zbog toga...i ako sam zakomplicirao..
hehehe....cini se da jesam
 
17.09.2008
8
3
0
38
#54
evo jos samo ovo...necu vise kunem se....
evo, cak ti ovo sto je greenpower1 napisao stoji....
ako opet uzmes onu biljku koja raste u sjevernoj irskoj, gdje pada kisa, gdje imamo malo sunca, ona je napravljena tako fa u tim uvjetima daje optimalan do maximalan urod...
a ako cemo ju staviti u dalmaciju prvo sto mi pada na pamet ti je to da ce doci do takvog inteziteta disanja, diobe stanica i svega sličnog da ce na kraju propast jer ce ju takvi uvjeti isforsirati...

ok. banalno....imas audi tt, sa 180 konja i ides ga cipirat na 230 (sad bezveze lupam),ice ce auto do jaja, ali masina ce prije riknut....zato i gubis garanciju, hehehe...isti k ti je sa biljkama....
ok, moze auto durat, ali opet masu stvari moras na auto mijenjat....

ajd...necu vise pisat jer ce me ekipa istjerat sa foruma

pozdrav raja!!
 

SuperAngel

Aktivan Član
15.12.2008
376
51
0
36
#55
Evo da ti na ponešto odgovorim.


Ako je biljka hibrid znaci da je nastala križanjem dvaju ili triju inbred linija, kao sto je vec napisano!!

Inbred liniju mozete dobiti samo na taj nacin da obavite samooploodnju biljke koja je po svojoj prirodi stranooplodna! Ako je biljka strnooplodna onda ce biti oprasena polenom druge biljke iste vrste/porodice (ovisno o oplemenjivackom cilju). Ako pak imamo samooplodnu biljku tada ce se ona oploditi vlastitim polenom, prasnicima iz istog cvijeta biti ce oprasen tucak istog cvijeta tj iste biljke!

Da bi dobili inbred potomstvo morali bi slijedece napraviti! Uzet cemo npr. kukuruz koji ima ženske i muške cvijetove na istoj biljci, ali je to stranooplodna biljka...
Ono sto moramo napraviti ovdje je oplodnja stranooplodne biljke vlastitim polenom, znaci polenom koji se nalazi u cvijetu sa tučkom na istoj biljci zajedno sa prasnicima...
Kada to napravimo i kada dobijemo sjeme to ce biti inbred linija!!

Da bi dobili hibrid F1 krizamo dvije inbred linije i to je to...malo pojednostavljeno!!!

Naravno, kod postupka samooplodnje tj dobivanja inbred linija vrsi se izbor biljaka koje zadovoljavaju nase kriterije, tipa: prinos, kvalitete, boja cvijeta, otpornost na bolesti i stetnike aroma itd...od tih svojstva neka su kvalitativna a neka kvantitativna...

Na kvantitativna svojstva veliki utjecaj ima okolina tj uzgojni uvjeti koje vi imate u svojim kucama:icon_smile:, a takvo jedno svojstvo bio bi prinos npr. Kvantitativna svojstva također su kontrolirana velikim brojem minor gena, tj gena koji imaju aditivno djelovanje odnosno kao sto pise recesivnih gena...

Kvalitativna svojstva su kontrolirana malim brojem major gena tj geni jake ekspresije, dominatni geni!!! Takvo jedno svojstvo bilo bi opornost na bolesti stetnike.

Ono sta meni bas nije jasno je činjenica koja je napisana u prvom postu, a to da je Travulja hibrid!! To stoji (čini mi se :icon_smile:) al me muci tošto je Travulja inace biljka koja ima odvojene cvijetove odnosno postoji kao sto znamo: muska biljka (pederčići :icon_smile:) i zenska biljka (nase omiljene kujice:icon_smile:). Takve biljke se zovu inace dvodomne (odvojene biljke posebno sa muskim a posebno biljke sa zenskim cvijetom). Aonaj kukuruz bi nam bio jednodomna biljka jer u istom cvijetu i ma i ženske i muške spollne organe). Mislim da se moraju prvo dobiti hermafroditi!!!



Ok čovječe sve ovo za kukuruz stoji ali sve šta si napisao za vutru je krivo. Vutra je dvodomna pa se ne radi selfing... inbreeding se radi s braćom ili sestrama a pošto vutru možemo držati praktički beskonačno u vegetaciji može se raditi i kvalitetni backcrossing.

F1 hibridi i tak to:

SuperAngel je napisao(la):
Baš mi se piše konstruktivno :sun2:
Ova regularna sjemena koja mi kupujemo su večinom F1 hibridi (Lowryderi su posebna priča). Banke sjemena imaju svoje "knjižnice" biljaka iz kojih rade svoje sjeme. To su mame i tate koje drže u stalnoj vegi i sa njih samo skidaju klonove. Najlakše je dalje objasniti sa primjerom: Super silver haze recimo: Uzmu klon sa mame koja je hibrid skunka i NorthernLightsa i klon sa tate - hazeA. Bace klonove na cvjetanje i pare ih i ko rezultat je sjeme: F1 hibrid. Takvo sjeme je "najzdravije" i nudi ponešto varijacije fenotipova u dječice :)
Neki seedbankovi koji baš nisu vješti u tome što rade često rade inbreeding da bi stabilizirali strain (pare braču i sestre ili djecu i roditelje) tako se može dobiti uniformnije sjeme ali isto tako može biti dosta mutanata, hermija i slaba germinacija.
Feminizirano sjeme... šta reći... GHS npr drži mame u knjižnici. Uzmu klonove bace ih na cvjetanje, pošpricaju hormonima da izbace **** i oplode same sebe. Također čuvaju taj ženski polen pa to ni nemoraju raditi svaku generaciju.


Evo filmić impresivne knjižnice od Shantibabe. Od tih 50ak mami i tati koje đrži tvrdi da može reproducirati sve evropske strainove te večinu američkih. Čoek zna! Izmislio je White Widow između ostalog, osnovao GHS, osnovao firmu u kojoj je radio sjeme za večinu eu banki sjemena, magistar genetike... :sun2:

[youtube][/youtube]

E samo da se ispravim SSH je f1 hibrid: NLxhaze i skunkxhaze. Da bi napravio selekciju tih roditelja posađeno je oko 1000 sjemenki. Nirvana seeds recimo ne rade tako oni recimo kupe SSH i onda ih međusobno pare pa prodaju f2 itd sjem.
 

SuperAngel

Aktivan Član
15.12.2008
376
51
0
36
#56
ZOKI je napisao(la):
Nemate dozvolu da vidite linkove. Prijavite se ili registrujte se.

zanima me nesto ja cu to pitanje postaviti ne profesijonalno
(onako seljacki pa bi te molio da mi nekako odgovoris ako budes mogao)
kolko sam skontao studiras poljoprivredni fax :)

postio sam sebi previm semenke i nemem nameru nikad ih kupovati..
zanima me jedno samo, znaci imam biljku na koju sam oprasio i cakam semenke

sad pitanje je ako toj biljki budem na neki nacin ogranicavao uslove i trudio se da joj dam sto gorih uslova (npr. ne zalivam je dovoljno, ne dajem joj dovoljno svetla,ne gnojim je previse, znaci trudim se da je odrzim u zivotu al uz nikakve uslove..) dali ce biljka preneti to sa genetikom na seme koje dobijem a ta sledeca generacija koju dobijem ce biti spremna na isto takve uslove pa kad dobije bolje uslove jednostavna bukne u razvoju?

neznam dali si me skonta sta sam hteo reci al ako je pitanje totalno glupo je se izvinjavam. :)
samo mi odgovori da bih mogao resiti tu dilemu u svojoj glavi.. :) pozdrav.

Nebi ti to uspjelo. genetika se zasniva na selekciji. Evo ako bi ti otprilike trebala ići potraga za otpornim biljkama: posadiš recimo 100 biljaka i držiš ih u lošim uvjetima. Od tih 100 izabereš one koje najbolje uspiju (mama i tata) i pariš ih. Onda sa djecom vršiš daljnju selekciju u lošim uvjetima tako do F2ili F3 imaš večinu potomstva s osobinom koju želiš. Naravno ako toliki široki spektar otpornosti zavisi od više gena (što vjerovatno i jest) treba ti što veči broj biljaka na kojima vršiti selekciju.
 

ZOKI

Aktivan Član
21.01.2008
1.260
38
73
11
#57
jo razumem ..
mada sam to vec citao na forumu..
al mene je samo zanimalo to sa mucenjem biljaka ..
znaci nisam bas imao losu teoriju..
posto sam se par godina posvetio prevljenju semenki pa mi je sad ostalo samo pokrizati to sto sam naptravio tj. pokrizati jednu vrstu.
da bih dobio cistu tj. to sto sam napravio .. ne znam dal me razumes.
krizao sam par vrsti pa sad hocu da krizam dve iste semenke..
nisam bas imo mogucnosti biranja biljka tj jedinki i muzjaka al sam birao one naj bolje , mene bas i ne sekira to sto treba birati biljke..
kako sam izabrao takvo imam..
videcu da poslikam ceo proces pa da izbacim na forum mada nije to bas nesto al biljka je predobra za pusiti..
 
17.09.2008
8
3
0
38
#58
@ SuperAngel

ne kuzim?!

moguce da sam napisao krivo ovo sto si me citirao (hehe, tamo je i isprika), ali;

hermafroditi, i oplodnja vlastitim peludom - sam si potvrdio to sto sam napisao
citao, malo proucavao jos davnih dana, ali mislim da je to ipak jedan od nacina na koji ces dobiti samo feminizirano sjeme....mozda cak jedan od brzih....
da vutra je dvodomna, isto sam napisao....uglavnom, da ne ponavljam neke stvari....

banka biljnih gena-stoji-uvijek oplemenjivač kod stvaranja nove sorte, cuva sjeme/klonove (u ovom slučaju) koje ce bit temelj.... tome sluze banke biljnih gena...krizanjem dobivas sjeme, kroz generacije postaju uniformnije itd...

a sto se inbridinga tice: samo mala nadopuna

znaci njime cemo povecati homozigotnost/ujednacenost/uniformnost...a inbriding se moze obaviti na 4 nacina;
1.krizanjem u polusrodstvu - kada je jedna biljka oprašena polenom vise biljaka iste populacije
2. u punom srodstvu - krizanje biljaka u paru
3. povratno krizanje - potomstvo krizanja dvaju roditelja krizano sa jednim od roditelja
4. samooplodnja - oplodnja unutar iste biljke

uglavnom, ako procitas jos jednom moj post pa odmah svoj vidjet ces da nije nista krivo vec si se samo nadopunio primjerima....sto je svakako bitno...
jebga ja sam uzeo za primjer kukuruz da ljudi shvate koja je razlika itd....

Iskreno mislim da bi se puno vise trebalo pisat na ovoj temi...bitna je i koristit ce svakome...

pozdrav raja!!!
 

SuperAngel

Aktivan Član
15.12.2008
376
51
0
36
#60
Problem je u tome što je to oko hremafrodita i feminiziranog sjemena priča malo kompliciranija. Za vutru se dugo vremena vjerovalo da je u XX / XY sistemu, onda su otkrivene neke nepravilnosti u rasporedu spolova pa su prešli na XO sustav ko kod drozofile, da bi se opet vratili na XX. Nema tu jos nikakvih citogenetičkih istraživanja na kromosomima trave nažalost. Ono što se zna jest da u prirodi ima jako malo čistih XX ženki. Tako da samo pelud od takvih ženki daje feminizirano sjeme. Običan hermi pak ima genetsku predispoziciju, četo je sterilan, a tu njegovu predispoziciju nasljeđuje potomstvo.