Hasan bin Sabah je napisao(la):
Samo, koju bi mi mješavinu preporučija nakon seedling perioda, jer ima stvarno dosta raznih specijaliziranih mješavina CompoSane?
Neznam javim moram u inspekciju
po vrtnim centrima .
No ima nešto što sam našao na netu i vrlo dobro se uklapa u ovu temu priča se općenito o substratima, potrebama biljki i samoj pripremi zemlje, tko je ljen ahh hebiga nemoj čitat onda
Piše Marin Kukoč, dipl. ing. agr.
Kakav supstrat odabrati?
Jedan od glavnih uvjeta uspješnog uzgoja biljaka, jest njihov rast u kvalitetnim supstratima, koji će zadovoljiti potrebe biljaka za hranjivima, barem u početnoj fazi rasta.
Danas specijalizirane trgovine poljoprivrednim materijalom, ali i trgovine "iz susjedstva" nude razne vrste supstrata. U tom šarenilu, često ni sami ne znamo koji supstrat odabrati. Najgore prolaze oni koji privučeni niskom cijenom kupuju supstrate koji, kasnije će se pokazati, i nisu baš najbolji izbor.
Većina supstrata kao osnovu sadrži treset, kojem su dodana određena mikro i makro hranjiva, posebni dodaci za olakšano primanje i otpuštanje vode, te određeni dodaci za poboljšanje strukture. Svaki od supstrata ima i određenu višu ili manju pH vrijednost, koja ga čini pogodnim za uzgoj određenih vrsta.
Većina je supstrata sastavljena iz mješavine bijelog i crnog treseta, kojem su dodana sva potrebna mikro i makrohranjiva kako bi biljke imale dovoljne količine hranjiva, barem za početni rast. Ovisno o uzgajanoj vrsti moguće je izabrati i neki od specijaliziranih supstrata kao npr. supstrat za pelargonije, petunije. Postoje i supstrati za uzgoj biljaka koje preferiraju kisela tla, kao npr. rododendrone, kamelije, vrijesak i sl. Ovi supstrati imaju niži pH (oko 4,5) te su pogodni za uzgoj navedenih biljaka.
Iako je uvijek uputno kupovati već pripremljene supstrate, to ponekad može iziskivati znatna materijalna sredstva, pogotovo onima koji na svojoj terasi imaju velik broj lončanica.
Kod sadnje i presađivanja biljaka mnogi koriste vrtnu zemlju, što nije preporučljivo, budući su u vrtnoj zemlji prisutni brojni štetnici i sjemenje korova. Uz to je i najčešće teška te nije prikladna za sadnju lončanica.
No, miješanjem vrtne zemlje sa tresetom i pijeskom možemo dobiti dobar supstrat za sadnju, pogotovo vanjskih lončanica.
Supstrat za sadnju priprema se od 7 dijelova vrtne zemlje, 3 dijela treseta i 2 dijela pijeska. Umjesto pijeska supstratu se može dodati i perlit, koji je znatno lakši.
Kako će zasađene biljke u tegli ostati barem do sljedeće godine i novog presađivanja, supstratu je potrebno primiješati i hranjiva koja će zadovoljiti osnovne potrebe biljke. Dodaje se na svakih 20 kg supstrata 25 g koštanog brašna, 25 g superfosfata i 10 g kalija. Preporučljivo je dodati i 10 g vapna.
Za sterilizaciju supstrata u kućnoj radinosti trebat će vam metalna posuda, aluminijska folija i termometar. U posudu stavite sloj od oko 10 centimetara supstrata. Navlažite ga prskalicom. Posudu prekrijte aluminijskom folijom pazeći da je dobro prekrivena sa svih strana. U sredinu zabodite termometar koji će podnijeti visoku temperaturu. Posudu stavite u ugrijanu pećnicu. Kada termometar pokaže temperaturu supstrata između 82 i 93 stupnja C, ostavite supstrat u peći još oko pola sata. Nakon toga posudu izvadite, i ostavite da se hladi 24 sata. Nakon toga možete ga koristiti.
a i nije istina da nema dobrih supstrata u BiH pogledaj ovaj link (jedini za koje sam za sad našao da imaju i slanost izmjerenu)
http://www.padina.ba/supstrati1.asp