Indijanske poslovice
'Budi dobar prema svemu što živi.' - poslovica Omaha
'Sve biljke su naša braća i sestre. One pričaju s nama, i ako pažljivo slušamo možemo ih čuti.' - vjerovanje Arapaha
'Kad pokazujemo poštovanje prema drugim živim bićima, ona nam odgovaraju istim poštovanjem.' - poslovica Arapaha
'Što je život? To je bljesak krijesnice u noći. To je dah bizona zimi. To je mala sjenka koja trči kroz travu i gubi se u zalasku sunca.' -Crowfoot, Crna Noga
'Moramo biti poput vode; ona je niža od svega, a jača je i od stijena.' - poslovica Oglala Siouxa
'Ponašajte se dobro prema Zemlji, ona vam nije data od vaših roditelja, nego je posuđena od vaše djece. Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.' - stara Indijanska poslovica
'Zemlja je ovdje zbog nas, i mi je smatramo našom Majkom. Koliko novca bi ti tražio da je tvoja majka ozlijeđena? Nikakav novac ti to ne može nadoknaditi. Novac ne može nikoga roditi' - Asa Bazhonoodah, Navajo
'Uzmi samo ono što trebaš, i ostavi zemlju kakvu si je i našao.' - poslovica Arapaha
'Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom, i poznavat ćete jedni druge. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih poznavati. Ono što ne poznaješ, to te plaši. Kad se netko boji, on uništava.' - poglavica Dan George
'Bijele ljude nikad nije bilo briga ni za zemlju, ni za jelena, ni za medvjeda. Kad mi Indijanci ubijamo zbog mesa, pojedemo sve. Kad vadimo korijenje, pravimo male rupe. Kad gradimo kuće, radimo male rupe. Mi istresamo s drveća žirove i češere. Mi ne siječemo živo drveće. Koristimo samo suho drvo. A bijelci razaraju tlo, sijeku drveće, ubijaju sve... Drvo veli :'Nemoj. Boli me. Nemoj me ozlijediti.' A oni ga sasijeku i razrežu. Zbog toga ih Duh zemlje mrzi.' - Wintu
'Sve na svijetu je u paru. U našim mislima mi smo dvoje, dobri i zli. Svojim očima vidimo dvoje, ono što je lijepo, i ono što je ružno. Imamo desnu ruku koja udara i čini zlo, i lijevu koja je bliže srcu, punu dobrote. Jedna noga može nas voditi lošim putem, a druga dobrim. Dakle, sve na svijetu je u paru.' - Eagle
'Moramo zaštititi šume za našu djecu, unuke i djecu koja će se tek roditi. Moramo zaštititi šume za one koji ne mogu govoriti za sebe, za ptice, životinje, ribe i drveće.' - Qwatsinas
Kad će Zemlja oboljeti, životinje će početi nestajati. Kad se to desi, doći će Dugini Ratnici i spasiti ih.' - poglavica Seattle
Tražite od mene da orem zemlju?
Zar da uzmem nož i razderem Majčine grudi?
Onda me ona poslije smrti neće uzeti na svoja prsa da odmaram.
Tražite od mene da kopam kamenje?
Zar da kopam pod njezinu kožu i vadim joj kosti?
Onda kad umrem neću moći ući u njezino tijelo i ponovo se roditi.
Tražite od mene da kosim travu i radim sijeno,
da ga prodajem i budem bogat poput bijelaca.
Zar da se usudim rezati Majčinu kosu?
Wovoka, Paiute
...
Gdje su divljine?
Nestale su.
Gdje je orao?
Nema ga više.
Kraj je života i početak borbe za opstanak.
- poglavica Seattle
Živi svoj život tako da strah od smrti nikad ne uđe u tvoje srce. Ne opterećuj nikoga zbog njegove vjere, poštuj tuđe mišljenje i traži da oni postuju tvoje. Voli svoj život, usavršavaj ga i uljepšavaj sve oko sebe. Nastoj živjeti dugo i u službi svog naroda. Pripremi uzvišenu pjesmu smrti za dan kad ćeš prijeći na drugu stranu.
Uvijek pozdravi prijatelja kad ga sretneš ili prolaziš pokraj njega, čak i pored stranca na osamljenom mjestu. Poštuj sve ljude i ne klanjaj se nikome.
Kada ujutro ustaneš, zahvali se za hranu i radost življenja. Ako tome ne vidis razloga, greška je jedino u tebi. Ne iskorištavaj nikoga i ništa, jer to pretvara mudrace u budale i zarobljava duh vizije.
- Tecumseh, narod Shawnee
...
Kako se Indijanci mole Wakan Tanki (Velikom Duhu)?
"Dopusti da se moje ruke pune poštovanja dotaknu stvari koje si Ti stvorio.
Izoštri moje uho da čuje Tvoj glas.
Učini me mudrim kako bih spoznao nauk koji si Ti tajnovito stavio u svaki list, u svaki kamen.
Tražim snage, ali ne da bih nadjačao svoju braću, nego da bih nadvladao svog najvećeg neprijatelja - samoga sebe!
Daj mi mirnoću da podnosim stvari koje ne mogu promijeniti.
Daj mi hrabrosti da promijenim stvari koje mogu promijeniti.
Daj mi mudrosti da razlikujem jedno od drugoga.
Ne molim da budem zaštićen od opasnosti, već da se bez straha suočim s njom.
Ne molim da za prestanak mog bola, već za jako srce da ga svladam.
Ne tražim saveznike u životnoj borbi, već da se oslonim na vlastite snage.
Ne preklinjem za spas od straha, već za nadu da osvojim svoju slobodu".
- narod Siouxa
...
Nekada davno je stari Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu istinu:
- U nutrini svakog čovjeka se vodi bitka, kao borba izmedju dva vuka, u nutrini svakoga od nas.
Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam...
Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono sto pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru.
Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih rijeci, te ga zapita:
- Koji vuk na kraju pobijedi?
Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svojem starom licu:
- Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš...
'Budi dobar prema svemu što živi.' - poslovica Omaha
'Sve biljke su naša braća i sestre. One pričaju s nama, i ako pažljivo slušamo možemo ih čuti.' - vjerovanje Arapaha
'Kad pokazujemo poštovanje prema drugim živim bićima, ona nam odgovaraju istim poštovanjem.' - poslovica Arapaha
'Što je život? To je bljesak krijesnice u noći. To je dah bizona zimi. To je mala sjenka koja trči kroz travu i gubi se u zalasku sunca.' -Crowfoot, Crna Noga
'Moramo biti poput vode; ona je niža od svega, a jača je i od stijena.' - poslovica Oglala Siouxa
'Ponašajte se dobro prema Zemlji, ona vam nije data od vaših roditelja, nego je posuđena od vaše djece. Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.' - stara Indijanska poslovica
'Zemlja je ovdje zbog nas, i mi je smatramo našom Majkom. Koliko novca bi ti tražio da je tvoja majka ozlijeđena? Nikakav novac ti to ne može nadoknaditi. Novac ne može nikoga roditi' - Asa Bazhonoodah, Navajo
'Uzmi samo ono što trebaš, i ostavi zemlju kakvu si je i našao.' - poslovica Arapaha
'Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom, i poznavat ćete jedni druge. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih poznavati. Ono što ne poznaješ, to te plaši. Kad se netko boji, on uništava.' - poglavica Dan George
'Bijele ljude nikad nije bilo briga ni za zemlju, ni za jelena, ni za medvjeda. Kad mi Indijanci ubijamo zbog mesa, pojedemo sve. Kad vadimo korijenje, pravimo male rupe. Kad gradimo kuće, radimo male rupe. Mi istresamo s drveća žirove i češere. Mi ne siječemo živo drveće. Koristimo samo suho drvo. A bijelci razaraju tlo, sijeku drveće, ubijaju sve... Drvo veli :'Nemoj. Boli me. Nemoj me ozlijediti.' A oni ga sasijeku i razrežu. Zbog toga ih Duh zemlje mrzi.' - Wintu
'Sve na svijetu je u paru. U našim mislima mi smo dvoje, dobri i zli. Svojim očima vidimo dvoje, ono što je lijepo, i ono što je ružno. Imamo desnu ruku koja udara i čini zlo, i lijevu koja je bliže srcu, punu dobrote. Jedna noga može nas voditi lošim putem, a druga dobrim. Dakle, sve na svijetu je u paru.' - Eagle
'Moramo zaštititi šume za našu djecu, unuke i djecu koja će se tek roditi. Moramo zaštititi šume za one koji ne mogu govoriti za sebe, za ptice, životinje, ribe i drveće.' - Qwatsinas
Kad će Zemlja oboljeti, životinje će početi nestajati. Kad se to desi, doći će Dugini Ratnici i spasiti ih.' - poglavica Seattle
Tražite od mene da orem zemlju?
Zar da uzmem nož i razderem Majčine grudi?
Onda me ona poslije smrti neće uzeti na svoja prsa da odmaram.
Tražite od mene da kopam kamenje?
Zar da kopam pod njezinu kožu i vadim joj kosti?
Onda kad umrem neću moći ući u njezino tijelo i ponovo se roditi.
Tražite od mene da kosim travu i radim sijeno,
da ga prodajem i budem bogat poput bijelaca.
Zar da se usudim rezati Majčinu kosu?
Wovoka, Paiute
...
Gdje su divljine?
Nestale su.
Gdje je orao?
Nema ga više.
Kraj je života i početak borbe za opstanak.
- poglavica Seattle
Živi svoj život tako da strah od smrti nikad ne uđe u tvoje srce. Ne opterećuj nikoga zbog njegove vjere, poštuj tuđe mišljenje i traži da oni postuju tvoje. Voli svoj život, usavršavaj ga i uljepšavaj sve oko sebe. Nastoj živjeti dugo i u službi svog naroda. Pripremi uzvišenu pjesmu smrti za dan kad ćeš prijeći na drugu stranu.
Uvijek pozdravi prijatelja kad ga sretneš ili prolaziš pokraj njega, čak i pored stranca na osamljenom mjestu. Poštuj sve ljude i ne klanjaj se nikome.
Kada ujutro ustaneš, zahvali se za hranu i radost življenja. Ako tome ne vidis razloga, greška je jedino u tebi. Ne iskorištavaj nikoga i ništa, jer to pretvara mudrace u budale i zarobljava duh vizije.
- Tecumseh, narod Shawnee
...
Kako se Indijanci mole Wakan Tanki (Velikom Duhu)?
"Dopusti da se moje ruke pune poštovanja dotaknu stvari koje si Ti stvorio.
Izoštri moje uho da čuje Tvoj glas.
Učini me mudrim kako bih spoznao nauk koji si Ti tajnovito stavio u svaki list, u svaki kamen.
Tražim snage, ali ne da bih nadjačao svoju braću, nego da bih nadvladao svog najvećeg neprijatelja - samoga sebe!
Daj mi mirnoću da podnosim stvari koje ne mogu promijeniti.
Daj mi hrabrosti da promijenim stvari koje mogu promijeniti.
Daj mi mudrosti da razlikujem jedno od drugoga.
Ne molim da budem zaštićen od opasnosti, već da se bez straha suočim s njom.
Ne molim da za prestanak mog bola, već za jako srce da ga svladam.
Ne tražim saveznike u životnoj borbi, već da se oslonim na vlastite snage.
Ne preklinjem za spas od straha, već za nadu da osvojim svoju slobodu".
- narod Siouxa
...
Nekada davno je stari Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu istinu:
- U nutrini svakog čovjeka se vodi bitka, kao borba izmedju dva vuka, u nutrini svakoga od nas.
Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam...
Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono sto pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru.
Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih rijeci, te ga zapita:
- Koji vuk na kraju pobijedi?
Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svojem starom licu:
- Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš...
pokrio sam ove dvije zadnje kategorije u jednom 
